Jump to content


Photo

Etimologija...


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
49 replies to this topic

#16 Amelija

Amelija
  • Members
  • 6,996 posts

Posted 18 May 2006 - 16:50

izes ga, pojma nemam, ali spanski glagol "haber" je sigurno deo te 3ABEPE


btw sto se tice "klinaca", pazi kad ni u jednom drugom jeziku ne mogu da nadjem adekvatnu rec

#17 Mioba

Mioba
  • Sleepers
  • 4,859 posts

Posted 18 May 2006 - 16:53

QUOTE(Bolek @ 18 May 2006, 17:48)
E sad (trik) pitanje: Sa kojim latinskim glagolom je etimološki povezan engleski glagol to have (a verovatno i nemački haben, te i svi glagoli u germanskim jezicima koji znače 'imati')?


ili sam brzopleta ili je trik suviše lak?

habeo -ere -ui -itum - to have , hold; to have about one, carry, wear; to contain; to possess, have power over; to possess property, be wealthy; to own, inhabit, or rule over; to keep..

#18 Ragnar

Ragnar
  • Members
  • 1,431 posts

Posted 18 May 2006 - 17:05

Svako bi pomislio da je taj glagol u pitanju, ali nije. Pomoć se krije u rečima koje sam dao iznad.

#19 novi

novi
  • Members
  • 15 posts

Posted 18 May 2006 - 17:12

QUOTE(Bolek @ 18 May 2006, 16:48)
heart - cor, cordis - srce



kakve veze imaju "cor,cordis" i "srce"?




QUOTE(Bolek @ 18 May 2006, 16:48)
hundred - centum - sto



...hocesh da kazesh kako se divish koliko nemaju slichnosti....jel?

#20 Ragnar

Ragnar
  • Members
  • 1,431 posts

Posted 18 May 2006 - 17:18

QUOTE(novi @ 18 May 2006, 18:12)
kakve veze imaju "cor,cordis" i "srce"?


etimološke. Iz istog su praindoevropskog korena.

QUOTE(novi @ 18 May 2006, 18:12)
...hocesh da kazesh kako se divish koliko nemaju slichnosti....jel?


Pa tako nekako. Reči ne moraju biti slične da bi bile u vezi. Čak je i zapanjujuće kada to nije slučaj. Naravno da čak i kada su slične, retko kad nam pada na pamet da potražimo neku vezu. Kao ovaj tvoj klinja-klein par. Zanimljivo. smile.gif

#21 Mioba

Mioba
  • Sleepers
  • 4,859 posts

Posted 18 May 2006 - 17:29

u ovim rečima??!!
QUOTE
heart - cor, cordis - srce
hemp - cannabis, cannabis - konoplja
hundred - centum - sto

znam da je imati possideo ili habeo
daj novi hint

QUOTE
kakve veze imaju "cor,cordis" i "srce"?

zajednički koren
c je negde k (ili h), negde s
...
English heart [hart]
German Herz [herts]
Greek kard-iú [kard-iú]
French càur [kàr]
Latin cord-is [kord-is]
Russian serd-ce [s'erd-cy]
Hindi xrid-aj [hrid-aj]
Possible proto-forms *[h/k/s]Vr[d/t/c]

#22 Mioba

Mioba
  • Sleepers
  • 4,859 posts

Posted 18 May 2006 - 17:36

ok, našla sam
False cognates... on the basis of superficial similarities one might suppose that the Latin verb habere and German haben, both meaning 'to have', are cognates... German haben (like English have) in fact comes from PIE *kap, 'to grasp', and its real cognate in Latin is capere, 'to seize, grasp, capture'. Latin habere, on the other hand, is from PIE *ghabh, 'to give, to receive', and hence cognate with English give and German geben

#23 Ragnar

Ragnar
  • Members
  • 1,431 posts

Posted 18 May 2006 - 17:57

Tačno. biggrin.gif potiče od capio, capere, cepi, captum

Dok haber/haver/avere/avoir (iz romanskih jezika) zaista potiču od habeo, habere,

#24 Mioba

Mioba
  • Sleepers
  • 4,859 posts

Posted 18 May 2006 - 18:29

ok smile.gif

a vidi ovaj trik
reč STWAR (na jednom mrtvom jeziku)

#25 novi

novi
  • Members
  • 15 posts

Posted 19 May 2006 - 12:10

QUOTE(Mioba @ 18 May 2006, 18:29)
ok  smile.gif

a vidi ovaj trik
reč STWAR (na jednom mrtvom jeziku)


Manski? (ostrvo Man,izmedju Engleske i Irske)

#26 novi

novi
  • Members
  • 15 posts

Posted 19 May 2006 - 12:14

Evo josh jednog zapazanja:

jahrgang(nem.,izgovara se "jargang") = vrshnjak (srpski)

veza sa terminom "jaran"

Edited by novi, 19 May 2006 - 12:15.


#27 Mioba

Mioba
  • Sleepers
  • 4,859 posts

Posted 19 May 2006 - 16:26

QUOTE(novi @ 19 May 2006, 13:10)
Manski? (ostrvo Man,izmedju Engleske i Irske)

nije, ali ni trik nije bio u pogađanju jezika (reč je o tokarijanskom, teritorija kineskog dela Turkestana)

reč STWAR znači četiri, a i etimološki imaju isti koren

#28 balu

balu
  • Members
  • 896 posts

Posted 26 June 2006 - 01:37

QUOTE(Mioba @ 19 May 2006, 18:26)
..
reč STWAR znači četiri, a i etimološki imaju isti koren
...

Ladies Jezicarke i Serovi Jezicari da prostite ta etimologija mi cesto zvuci vrlo nategnuto. Ima l' (ovo postivam Lady Dubravkin stav, s' apostrofom) neko od tih starih Indo-europljana da je preziveo pa da nam kaze kako se sta vika(lo) (rec mojih farmera u znacenju kaze-zove, a ako treba neko da se pozove onda se okne ili oka). Naravno da nema, te vam je sada lako da izmisljate prelazak c u k ili h pa moze i u s. Jedino sto znam je da h prelazi u g (na ceSko-slovackom hovno je isto sto i govno u srpskom).

Jebati komeNdiju (fraza mojih farmera), kako stwar i cetiri da imaju isti koren. Ajde-de za ono volk-wolf-wulf-vuk mogu i da razumem ali stwar-chet'r ich. Stvarno dokazivanje postojanja zajednickih predaka vecine evropskih naroda lingvistikom-etimologijom je blago receno neuverljivo (kao ono da 'Rvati poticu direktno od Tutankamona jer noshu zovu tuta).

Ustvari dopalo mi se ovo vase caskanje pa vas zadevam ne bi li se nastavilo (zadevati isto sto i provocirati, sa etimoloski istim korenom jer osim V i po nekog samoglasnika nema istih glasova; koristi se i kao povratni glagol: nemo' se zadevash). A za nas pacere i amateUre dajte i malo opsirnija objasnjenja. Ne morate bas da nas udavite, ali malkice onako k'o za "dummies".

Lep pozdraU

#29 mile curcic

mile curcic
  • Members
  • 10,837 posts

Posted 26 June 2006 - 22:25

"Pa sad, kada bismo ovako gledali onda je Srbija zemlja sluga, ..."

Odakle sad to!?
Kako su povezane Srbija i sluga?

#30 Crveniautobus

Crveniautobus
  • Members
  • 4,131 posts

Posted 26 June 2006 - 23:12

Kako STWAR i CHETIRI mogu imati isti koren se najlakse da nauciti u nekom uvodnom tekstu iz istorijske lingvistike.

Cetiri je u PIE (protoindoevropskom) rekonstruisano kao *kwetwor. Asterisk u istorijskoj lingvistici oznacava a posited form, nesto sto nije attested. Ipak, do takvih oblika se dolazi naucnim metodom, a ne gledanjem u pasulj. Takodje, istorijski lingvisti ne umisljaju da je to stvarno bila rec koju su Protoindoevropljani koristili. Vise se radi o apstraktnoj formuli.

Buduci da nemam nikakav trening u komparativnoj indoevropeistici, ali poznajem opstu istorijsku lingvistiku, evo kako je moglo da se dodje do sadasnjeg stanja:

kwetwor>ketwor

ketwor>ketor>chetor>chet(i)r(i) za slovensku granu

ketwor>ketwar>s'twar ('=schwa, centralni neutralni vokal)>stwar za toharski

Promene koje sam upotrebio u ovim hipotetickim lancima su well-attested u jezicima i nema u njima bas nicega cudnog.

Na velskom je, na primer, "*kwetwor" dalo "pedwar", a na srodnom mu irskom "ceithir". Na persijskom je "chahaar". Na svedskom je "fyra". Znas kako je na slovenackom.

An extra learning opportunity (Monday special): Srpske reci "bik" i "pcela" imaju isti koren: buciti (praviti buku).