Jump to content


Photo

Lekovite biljke


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
43 replies to this topic

#31 tamarindajuice

tamarindajuice
  • Members
  • 223 posts

Posted 29 November 2005 - 14:39

Pelin je zapravo apsint. Pre neki dan sam ga kupio svezeg i napravio caj (sorry indi, infuziju ili kako vec). Taj napitak je sinonim za gorko, sok (shock) je za organizam, ali posle nekog vremena (gutljaja) pocnes da uzivas u osecaju gorcine. Cuo sam da je odlican za krv, navodno je prociscava.
Isto pijem caj od zalfije (btw, imam je na terasi), stavljam je redovno u klopu i nikad nisam osetio nezeljeni efekat. Uzgred, to radim vec godinama...
Imam super recept za zastitu od insekata & raznih drugih buba, za kampovanja je idealno. Ispred satora se samo stavi cela biljka divizme (ima je svuda, raste visoko i ima zute cvetove) i to bi bilo to.

#32 Indy

Indy
  • Members
  • 21,392 posts

Posted 29 November 2005 - 21:39

Isto pijem caj od zalfije (btw, imam je na terasi), stavljam je redovno u klopu i nikad nisam osetio nezeljeni efekat. Uzgred, to radim vec godinama...

<{POST_SNAPBACK}>

Zalfija je blaga biljka, ali caj ima odredjeni efekat (vruc pospesuje lucenje tecnosti, npr znoja, ili mleka kod zena koje doje, a hladan obratno), zato nije dobro da se pretera. Kao zacin se konzumira u malim kolicinama, tako da nije problem.

Ako se lekovito bilje kupuje na "propisnim" mestima, npr. Biljna apoteka, onda moze da se dobije i tacno uputstvo + kolika je dnevna doza.

#33 natasha

natasha
  • Banned
  • 3,104 posts

Posted 30 November 2005 - 04:21

Zazie, vidim interesuju te afrodizijaci (bold moj). Pazi, alkaloidi su opasni.


I tropanske alkaloidne biljke su se slično vekovima koristile u magijskim ritualima i kao afrodizijaci zbog opijatnog i halucinogenog delovanja, pa su u mnogim kulturama dobijale magijsko ili simbolično značenje. Najčešće su se u te svrhe upotrebljavale biljke iz familije Solanaceae: mandragora (Mandragora officinarum L.), velebilje (Atropa belladonna L.) i tatula (Hyosciamus niger L.). Mandragora je jedna od najpoznatijih svetih biljaka, čija je magijska moć posledica slučajnog sklada dvaju faktora: korena u obliku ljudskog tela sa izraženim muškim i ženskim polnim organom i alkaloidnog sastava koji je proizvodio halucinogene efekte, čime je mandragora potvrđivala široko polje svojih moći. Ona se pominje i u Starom zavetu. Narodi Mesopotamije i Egipta su je mešali sa drugim tropanskim alkaloidnim biljkama familije Solanaceae u različitim preparatima koji su se pili ili mazali na kožu. Koren u vinu koristili su kao opijajuće i omamljujuće sredstvo i od njega su pravili figurice koje su nosili kao talismane za dobro zdravlje i zaštitu od svih bolesti, a žene za lečenje neplodnosti. Osim neobičnog korena, korišćeni su i plodovi poznati pod nazivom “Afroditine jabuke”, koje su predstavljale simbol ljubavi, što se u simboličnom smislu održalo do danas. U Tutankamonovoj grobnici pronađeni su plodovi mandragore u cvetnom vencu faraona. Rimski enciklopedista Aulus Cornelius Celsus u svom delu De re medica u 1. veku piše da je san mirniji i dublji ako se pod jastuk stavi plod mandragore. Dioskorid ju je koristio kao anestetik tokom hirurških intervencija, kao lek za oči, abortivno sredstvo i sredstvo za uspavljivanje. Galen je koren mandragore kuvao u vinu kao anestetičko sredstvo, a sa medom je izrađivao supozitorije koje su se koristile za uspavljivanje. Međutim, bio je svestan njene otrovnosti, jer ju je svrstao u najškodljivije lekove koji se moraju uzimati umereno da ne bi delovali kao otrov. Hebrejska tradicija je znala za mandragoru, koja je u to vreme važila za afrodizijak. U srednjem veku mandragora je doživela vrhunac svog ugleda, kada je prozvana magičnom biljkom. Sam pomen “malog zasađenog čoveka” izazivao je veliki strah zbog rizika pri sakupljanju. Verovalo se da ispušta krik kada se vadi iz zemlje, kako je pisao još Teofrast , kao i da taj krik može da ubije onoga ko ga čuje, pa su psima prepuštali da je kopaju. Ovo verovanje pomenuo je i Šekspir u tragediji “Romeo i Julija”. Za mandragoru su se borili, a trgovina je cvetala. Cena je bila utoliko viša ukoliko je mandragora bila sličnija ljudskom obličju i ukoliko se pol jasnije video.
Bilo je i biljaka koje su se koristile kao afrodizijaci, ne radi halucinogenih efekata već kao Salep tuber zbog izvesne sličnosti sa muškim polnim žlezdama. U arapskom svetu i danas je ostalo verovanje da je salep najpouzdanije sredstvo za jačanje polne moći, koje se u osnovi bazira na homeopatskom principu “slično se sličnim leči“. U Indiji su se ljubavni napitci (pocula libidinis) izrađivali od belog luka, koji se, pored toga, koristio i kao rubefacijens, antiseptik i anthelmintik.
Mnoge toksične biljke korišćene su kao otrovi ili su usled neznanja bile uzrok slučajnog trovanja. Egipćani su, prema podacima iz Ebersovog papirusa, za justifikaciju koristili otrov iz breskvinih koštica, a izrada i upotreba ovog otrova bila je poverena samo malom broju sveštenika, odnosno lekaroаpotekara, koji su se morali zakleti da će tajnu čuvati. Grčki kralj Atal III iz Pergama, odličan poznavalac otrova, imao je vrt gde su uzgajane isključivo otrovne biljke iz kojih je dobijao otrove. Upotreba ploda (bobica) velebilja radi slučajnog ili namernog trovanja, samoopijanja i/ili namernog onesposobljavanja za rad ili odbranu, bila je raširena sve do 19. veka. Još u vreme Dioskorida znalo se za otrovnost ove biljke, jer on opominje da pehar vina sa 4 drahme velebilja sigurno ubija svakog čoveka. Zabeležena su i mnoga slučajna trovanja ovom biljkom, kao što je ono iz 1813. god., kada se kod Pirne otrovao ceo garnizon francuskih vojnika, ili slučaj iz 1841. god., kada su se mnoge porodice otrovale preko puževa koje su jeli kao poslasticu, a koji su skupljani sa polja gde raste velebilje.
Cimet, anis, kim, morač, korijander, biber, celer, đumbir, karanfilić i drugi začini igrali su nekada veoma važnu ulogu u ljudskom društvu i odnosima pojedinih država i naroda. Basnoslovna cena začina bila je neposredan povod otkrića Amerike u želji da se nađe put za Indiju u kojoj rastu ove biljke. Tako su se, na primer, crni i beli biber, zahvaljujući etarskom ulju, ljutom ukusu, fermentima i smoli, koristiti kao antitusica, amarum purum, digestiv i, lokalno, kao antiseptik.

#34 natasha

natasha
  • Banned
  • 3,104 posts

Posted 30 November 2005 - 04:27

Amelie & Zazie

Kana isusuje i odmascuje kosu i podstice opadanje. To mogu da koriste Indijke sa gustim kosama, ali za moju mamu i tetku ne bih preporucila. Anyway, one to bolje znaju.

Tamarindajuice

Citala sam u mnogim nadri prirucnicima tipa pomozite sebi samolecenjem lekovitim biljkama, zdrav zivot etc. da se preporucuje caj od zalfije za svakodnevnu internu upotrebu. U strucnim knjigama sam uglavnom pronasla infuz zalfije za ispiranja grla, nikako preporuku za svakodnevnu upotrebu. Indy je to bolje objasnio.

#35 natasha

natasha
  • Banned
  • 3,104 posts

Posted 30 November 2005 - 04:50

Zazie, trazila si buket.
Evo ti jedna crvena ruza. Ruze su inace moji omiljeni cvetovi, valjda zbog moje grandma koja je imala specijalnu bastu sa ruzama oko kuce. Lepe su, komplikovane, slojevite, a imaju i bodlje. U sustini- bezopasne. Aqua Rosae se koristi u kozmetici kao parfem i korigens.

Attached Files



#36 zazie

zazie
  • Members
  • 1,669 posts

Posted 30 November 2005 - 09:55

natasha, shta kazesh, ruzom? nije loshe... jednostavno, a efektno. a ima i trn za extra pleassure... B)

ja sam prosta zena, i od afrodizijaka koristim samo celer, sochivo (i ostale pasulje) i beli lukac. :lol:
i ofkors, meda i orasi... B)




( a indusi protiv melanholije zvacu sveze zrno crnog bibera...)

#37 Amelija

Amelija
  • Members
  • 6,996 posts

Posted 30 November 2005 - 11:32

Fala svima na objasnjenjima :lol:

Zalfiju ne pijem nesto posebno cesto a pelin/pelen (ja kolko znam pravilno je i jedno i drugo) jako, jako retko tako da mislim da onda sve u svemu nema problema.

A kana je meni licno uvek super uticala na kosu pa sam se zato zbunila, doduse moze da bidne zato sto mi je debela i ostra i prilicno vodi svoju politiku pa se posle kane malko civilizuje. A da ne pricam sto se dobije mnogo dobra crvenkasta boja :lol:

#38 precog

precog
  • Members
  • 1,809 posts

Posted 30 November 2005 - 16:37

Posto imas uputstva, evo ja samo da dodam, tj. da te pitam. Nije valjda da pijes zeleni caj? Da li postoji nesto ruznijeg ukusa? Ja sam to koristila samo za kad treba da kaniram kosu mami i tetki. Uvek su imale cudne ideje, da da - kana  za kosu je super. :wub:

<{POST_SNAPBACK}>

kakva greota koristiti tu plemenitu biljku/e za kaniranje i slicne poslove 0:)
pijem i crni caj, ali redje.

2 indy

hvala na linku :)

#39 Speedy

Speedy
  • Members
  • 604 posts

Posted 01 December 2005 - 18:02

Ako neko zna, interesuje me koliko je zaista lekovita lincura. Da li postoji bilo kakva slicnost sa ginsengom, osim sto se od obje biljke koristi korijen.

Isto pitanje i za sparogu (asparagus). Kazu da je dobra za bubrege. Ja je berem u prirodi na proljece. Tanja je od "kupovne", ali ukusnija. Barem za moj ukus.

#40 Indy

Indy
  • Members
  • 21,392 posts

Posted 01 December 2005 - 22:47

Ako neko zna, interesuje me koliko je zaista lekovita lincura. Da li postoji bilo kakva slicnost sa ginsengom, osim sto se od obje biljke koristi korijen.

Isto pitanje i za sparogu (asparagus). Kazu da je dobra za bubrege. Ja je berem u prirodi na proljece. Tanja je od "kupovne", ali ukusnija. Barem za moj ukus.

<{POST_SNAPBACK}>

Brza provera informacija kaze: asparagus ima diureticno svojstvo (podstice rad bubrega). Lincura nema veze sa zen-senom, nisu srodne biljke, niti im je dejstvo isto, lincura je prevashodno za probavu i slabost (kao tonik), a za zen-sen se smatra da je dobar protiv stresa i impotencije (mada u vezi toga ima i skeptika).

#41 kingmaker

kingmaker
  • Members
  • 4,535 posts

Posted 01 December 2005 - 22:59

a kadulja?


edit: +moja baka stavlja cvet kantariona (a i stabljiku, ja mislim) u maslinovo ulje, i onda drzi to na dalmatinskom suncu oko 40 dana (narodni obicaji) i onda procedi, i to ulje bude jako crvene boje (bordo). i kao dobro je za kozu (regeneraciju kod opekotina npr.). to je verovanje u mojoj porodici, i svi se lozimo da je to nikad bolja stvar. ima li to osnova ili se tripujemo? :wub:

edit se vraca kuci: evo linka o imenovanju biljaka u narodu. simpatican clanak, malo podugacak, ali koga zanima...

Edited by kingmaker, 01 December 2005 - 23:11.


#42 Indy

Indy
  • Members
  • 21,392 posts

Posted 01 December 2005 - 23:05

a kadulja?

<{POST_SNAPBACK}>

Vidi malo gore iznad, pod "zalfija" :wub: (jedno te isto)

#43 kingmaker

kingmaker
  • Members
  • 4,535 posts

Posted 01 December 2005 - 23:07

Vidi malo gore iznad, pod "zalfija" :wub: (jedno te isto)

<{POST_SNAPBACK}>


ma daj. dakle, stvaaaarno sam... nek stoji sramota. thanks.

#44 Speedy

Speedy
  • Members
  • 604 posts

Posted 01 December 2005 - 23:44

Brza provera informacija kaze: asparagus ima diureticno svojstvo (podstice rad bubrega). Lincura nema veze sa zen-senom, nisu srodne biljke, niti im je dejstvo isto, lincura je prevashodno za probavu i slabost (kao tonik), a za zen-sen se smatra da je dobar protiv stresa i impotencije (mada u vezi toga ima i skeptika).

<{POST_SNAPBACK}>



Zahvaljujem :wub: