23 replies to this topic

[FRY]

Zanimljiva tema... jos nisam procitao ni slovo, ali da doprinesem jednim drugim zanimljivim linkom koji nema veze sa GM, ipak je jednako zanimljiv posto se bavi tematikom "hrane" 21. veka:

http://www.mail-arch...g/msg00035.html

Link na koji sam... vise ne znam ni ja kako, slucajno naleteo.

[Indy]

Pa i nije ti neki link, gomila neosnovanih tvrdnji koje "aktivisti" papagajski ponavljaju.

[Mallorn Tree]

GM 'golden rice' boosts vitamin A

By Richard Black
BBC environment correspondent


UK scientists have developed a new genetically modified strain of "golden rice", producing more beta-carotene.
The human body converts beta-carotene into vitamin A, and this strain produces around 20 times as much as previous varieties.
It could help reduce vitamin A deficiency and childhood blindness in developing countries.
The World Health Organization estimates up to 500,000 children go blind each year because of vitamin A deficiency.


vise o tome

[Vjekoslav]

Nema spasa do globalne "politike jednog deteta" (ili makar 2, ali ne vise), ali je malo naroda koji ima konfucijansku disciplinu u genima, kao sto su to Kinezi. Eto, npr, vec u Indiji to tesko da moze da prodje (i uskoro ce prestici svoje severne susede).

Horvatska i serpska nacija (statisticki) izumiru, pa nam Crkve, a bogami i Drzave nalazu razmnozavanje kao (jedinu prepoznatljivu) strategiju razvoja.

Sto se tice GMO hrane, ako se sve propisno oznaci na etiketi, ne vidim nekih velikih problema.

Ni ja ne vidim problem u papanju hrane koja sadrzi manji ili veci postotak GMO-a, naravno, pod uvjetom da znanost, a ne dnevna (lokalna ili globalna) politika prati kvalitetu iste.

Ko ce pobrati profite, to je pitanje. Ali, za ovo cudo od informacione tehnologije, profite je pobrao najvise MS, dobrim delom BG licno. Hocu da kazem, nije to nista neobicno. Neko ce uvek da bude prvi/najvestiji da pokupi kajmak.

Monsanto kažnjen s 1.5 milijuna dolara zbog mita u Indoneziji
22 Jan 2005

Monsanto, agrokemijsko poduzeće, mora platiti 1.5 milijuna dolara kazne vladi SAD-a zbog mita plaćenog u Indoneziji u ponudi kako bi se zaobišle kontrole nadzora novog genetski modificiranog usjeva pamuka. Prema kaznenoj tužbi Odjela za pravosuđe u četvrtak prema SAD-ovim zakonima protiv korupcije, tvrtka je platila 50,000 dolara neimenovanom indonezijskom službeniku za okoliš u 2002., u neuspješnoj ponudi za ispravljnje ili opoziv uvjeta za utjecaj na okoliš za nove vrste usjeva.
Gotovina je dostavljena od strane savjetnika koji radi u tvrtkinoj podružnici u Indiji, ali ju je odobrio Monsantov seniorski službenik iz SAD-a, a prikrivena je kao savjetnikovi honorari. Poduzeće je također priznalo da je platilo preko 700,000 dolara mita raznim službenicima u Indoneziji od 1997. do 2002., što se financiralo kroz nepravilno knjiženje prodaje pesticida u Indoneziji. Kao dio dogovora s DoJ i Komisijom za vrijednosne papire i razmjenu, Monsanto se također obvezao da će izabrati neovisnog savjetnika kako bi revidirao njihovu poslovnu praksu tijekom sljedeće tri godine, kada će biti i trajno odbačene kaznene optužbe DoJ-a. Christopher Wray, pomoćnik javnog tužioca SAD-a, u izjavi je rekao da je traženi dogovor zahtjevao Monsantovu punu suradnju i prihvaćanje odgovornosti za pogreške. "Tvrtke ne mogu podmićivati kako bi dobile željeni tretman od stranih službenika," izjavio je. Monsantov javni savjetnik Charles Burson rekao je da "Monsanto prihvaća punu odgovornost za ove neprimjerene aktivnosti, i da iskreno žale što su se ljudi koji rade za Monsanto upustili u takvo ponašanje ". Monsanto je izjavio da su prvi put postali svjesni financijskih nepravilnosti u indonezijskim podružnicama 2001., i da su započeli internu istragu koja se nastavila u smjeru upravnog odbora.
Tvrtka je također rekla da su dobrovoljno obavijestili službenike američke vlade o rezultatima ove istrage, i da su surađivali u potpunosti u istragama DoJ-a i Odbora za vrijednosne papire i razmjenu. Pokušaj zaobilaženja ekološke kontrole genetski modificiranog usjeva u zemljama u razvoju je velika sramota za Monsanto, koji trenutno radi na kampanji za pridobivanje javne potpore u EU za svoje genetski modificirane usjeve.

Izvor: BBC
Prijevod: ALERT

Ono sto mene vise nervira je to sto GM hrane cesto uopste nije neophodna, postoje dobre stare sorte koje samo treba gajiti kako treba i gde treba. Normalno, ako se nesto iz npr umerenog pojasa posadi u suptropski region, onda nije cudo da pati od zilion bolesti i da mu trebaju "geni otpornosti". Pitanje je, valjda, sta uopste radi tamo.
Ovo je bitno pitanje, ali ako je istina ovo sto kazu klimatolozi (najnovije prognoze promene klime), onda ce GMO i mnoge druge stvari uskoro biti sporedne. Covek iz britanskog met-biroa kaze da je sasvim moguce isceznuce amazonskih suma (zbog porasti temperatura i smanjenja padavina, pozara, a naravno i sece). Uopste ne znam nasta ce svet onda disati, na skrge valjda (posto su amazonske prasume uvek zvali "plucima planete").

Posadicemo GMO Amazonu.

Nego, kaj sad, da potpisujem ili ne?

[Indy]

Monsanto kažnjen s 1.5 milijuna dolara zbog mita u Indoneziji
22 Jan 2005

Zaista ne verujem da će Monsanto primetiti da im fali tričavih 1.5 mil. dolara. To je verovatno 5-ti deo godišnjeg bonusa nekog od njihovih top exec-a.

Što se tiče peticije, malo čudna formulacija. "Da se razmotre svi negativni učinci" - naravno da to treba da se uradi. A šta bi sa pozitivnim učincima?

Da su ga tako, kompletno, formulisali, još bih ga i potpisao (u svojoj zemlji). Ne vidim razloga za neku žurbu (mada Monsanto, izgleda, vidi ...treba zaraditi one bonuse).

[Vjekoslav]

Koliko pratim, odustao je Monsanto i od GM 'sen'ce, a ne samo od 1.5 mil. dolara. Za peticiju nijesam odgovoran, vec ovi moji zeleni Osjecani. Trube oni o svemu, pa i o Kopackom ritu kao nacionalnom parku (iako znaju da se umjetno odrzava na zivotu). I neka trube. Navedoh ju samo kao izraz zbunjoze nekoga tko "zeli misliti globalno, a treba djelovati lokalno". Meni se pak cini da bi najbolje bilo zasaditi GM usjeve na Marsu, a jesti GM hranu na Zemlji.

treba zaraditi one bonuse

Naravno (prirodno).

[moler]

Treba napomenuti da je otpornost na herbicide u biljkama moguće dobiti i kroz tradicionalno ukrštanje, bez genetskog inžinjeringa.

U vezi korišćenja herbicida na transgenskim usevima, postoje i drugačiji podaci koji pokazuju da nije bilo ukupnog porasta korišćenja herbicida. Drugo, herbicidi su jedna od skupljih stavki u proizvodnji i nije verovatno da će svaki farmer iskoristiti mogućnost da upotrebi više herbicida, ako to nije neophodno. Takođe, postoji problem sa posmatranjem proste količine upotrebljenih herbicida, na suprot procene njihovog dejstva na sredinu (te dve stvari nisu jedno te isto).

Pa tesko je "tradicionalno" ukrstati bakterije i biljke!
Sto vise herbicida koristis vece je zagadjenje, to je bar prosto! Postoje razlike medju razlicitim herbicidima naravno, ali je u principu sve to slicno sranje!
Ja sam ustvari uvjeren da ce ovim pristupom oni prije ili kasnije formirati super-korov, biljke koje nece biti moguce unistiti ni jednim herbicidom i koje ce u nekoj buducnosti ponistiti sav "pozitivan" efekat ovih inzinjeringa.

[Indy]

Pa tesko je "tradicionalno" ukrstati bakterije i biljke!

Zaista, veoma tesko - doduse, ja to nigde nisam ni napisao. Ukrstanjem medju biljkama, naravno.

Tim "sranjima", kako nazivas herbicide, jedan solidan deo stanovnika planete duguje svoje samo postojanje (da nije agrohemije, danasnji broj stanovnika planete bi bio otprilike pola od postojeceg - mada bi to znacilo mnogo manje problema; opet, siguran sam da niko od nas ne bi volontirao da bude u toj "drugoj" polovini).

Edited by Indy, 30 March 2005 - 11:20.

[Koko Bil]

americka soja je duplo jeftinija od europske

Ne znam otkuda ti ovo.

Evropske soje prakticno ni nema na berzama. Soja se u SAD seje na 30 miliona ha, a u Evropi ukupno na nesto preko 1 milion. Najveci proizvodjac je Italija (proizvela 487.000 t zrna u 2004*.), zatim Rusija (450.000 t), SCG (287.000 t), Rumunija (269.000 t), Ukrajina (cca 250.000 t), Francuska (152.000 t), te Hrvatska (110.000 t). To su najveci proizvodjaci u Evropi i svi redom ovom proizvodnjom ne zadovoljavaju ni vlastite potrebe i uvoznici su sojine sacme. Cak se ne mogu nazvati ni sitnom ribom u odnosu na jednu Argentinu sa proizvodnjom od 32.000.000 t, Brazilom sa blizu 50 miliona t, te konacno USA - 85, 7 mil. t u 2004. To su oni koju soju izvoze, a uvoze je svi, cak i Kina.

Preradni kapaciteti zemalja EU se znaci zadovoljavaju uvozom iz Amerike. Kolicine su ogromne, recimo samo jednoj fabrici za proizvodnju riblje hrane u Norveskoj potrebno je cca 350.000 t sojinog zrna godisnje. A gde je Belgija, Holandija, Danska, Francuska, Nemacka,...
Problem je sto udeo GMO (citaj RR, Roundup Ready) soje iz ovih zemalja probija limit. A probija limit zato sto je na tako velikim povrsinama (i naravno velikim parcelama, po oprobanom receptu cika-Marxa) proizvodnju daleko lakse organizovati ako se koristi totalni a ne "vrlo jak" kako neko rece herbicid na bazi glifosata (najcesce Roundup, otuda RR, ali i Herbatop i drugi na istoj bazi). Totalni znaci da neselektivno unistava sve sto se zeleni. Osim biljke soje koja sadrzi gensku sekvencu bakterije A. tumefaciens pa tamo gde je biljna EPSPS (5-Enolpiruvilsikimat-3-fosfat sintaza) inhibirana glifosatom, bakterijska EPSPS ostaje aktivna.

Da li je takva soja stetna po mene ili vas? O tome se vode zucne polemike. Ugledna imena na platnom spisku Monsanta ili Duponta potpuno su ubedjena da je stvar sasvim bezopasna. Druga grupa, takodje uglednih imena, vrsila je experiment sa kravama** - jedna je grupa rucala samo sacmu od rr soje, druga onu drugu. Ustanovljeno je da je mleko prve grupe imalo vise mlecne masti, sto je u principu pozitivno. Ali zasto? E, pa utvrdjeno je da su krave hranjene proizvodom gmo soje proizvodile vise estrogena. Kako i zasto ako je stvar unistena preradom? I svarena u zelucu. I jos se dodatno prezvakavala (prezivala). I dokle ce to ici? Logican nastavak ekperimenta je formiranje dve grupe malih decaka, jedna bi pila mleko prve grupe krava a druga od one druge. Pa pratiti estrogen u obe grupe i sta ce kojoj grupi da izraste...

Upravo zbog ovakvih svinjarija (govedarija), u koje se mogu ubrojati ozonske rupe, globalno otopljavanje i ostale blagodeti napretka nauke i tehnologije, ljudima osobito u zapadnoj Evropi nije tesko da izdvoje par eurocenti, pa i citav euro vise za kecap od nemodifikovanog paradajza, cokoladu bez modifikovanog lecitina, i da ne nabrajam. Ima ljudi kojima je tesko, pa jedu sta im se servira, medjutim ovo probirljivo trziste je veliko, ali sto je jos vaznije, bogato - pa eto sirenja soje u Ukrajini i na jugu Rusije. Sto Americi (I Severnoj i Juznoj) uopste ne odgovara. Ali odgovara Briselu, pare ostaju u Evropi, i jos vaznije, udara se kontra Americi, ali to je vec politika...

Gde smo mi u svemu tome? Pa tu smo, sanse da konacno uradimo nesto pametno su velike, ali to mislim nije tema ovog topica.

* Svi navedeni podaci su zvanicni izdati od FAO
** rad objavljen na third meeting of the open ended ad hoc working group on biosafety of the un-convention on biological diversity, Montreal, october 13, 1997.