Jump to content


Photo

Lista za lustraciju


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
44 replies to this topic

#31 Kosmarac

Kosmarac
  • Members
  • 3,055 posts

Posted 21 January 2005 - 01:40

edit: rekao sam da ne idem vise na politiku

Edited by Kosmarac, 21 January 2005 - 03:56.


#32 Hella

Hella
  • Sleepers
  • 6,199 posts

Posted 21 January 2005 - 01:53

QUOTE(kamin)
da napravimo listu javnih licnosti koje bi trebalo lustrirati zbog cinjenja, javne podrske, propagiranja.

čekaj, a šta spada u tu lustraciju?

da mi lepo sproću njih upotrebimo harsh language na ovom topiku?
ili ćemo im na nekom pollu onemogućiti javno delanje?
+
moglo bi da se objasni Iskusnima šta je to pojam Lustracije, ko je provodi i na koji rok, for starters.



mada je ta vaša Pravda meni lično - jadna.
treba da se radujem što vučela npr. neće obavljati javnu funkciju pet godina?


šina, katran, perje.
pa plantaža. smile.gif

#33 zokiasov

zokiasov
  • Banned
  • 1,399 posts

Posted 21 January 2005 - 04:38

QUOTE(Rooney @ 20 Jan 2005, 15:07)
Dzej Ramadanovski
Ceca
Garavi Sokak
i ostala estrada turbo folka i nasa i vasa!

A sta ti imas protiv Dzeja ?
On barem nikada nije zavravao javnost...

#34 Croqy

Croqy
  • Banned
  • 3,907 posts

Posted 21 January 2005 - 08:40

Kroz dva citirana teksta, pokusacu priblizim stvarne dimenzije ovog problema kod nas. Za pocetak, vazno je znati tacan termin, i sta zapravo sve taj pojam moze da obuhvati.
Za lustraciju, postoje modaliteti i u drugim zemljama, koji mogu posluziti kao primer. Evo kako su o tom problemu govorile neke istaknute licnosti u neposrednoj proslosti.

Unapred se izvinjavam forumasima na poduzem postu, ali ova dva teksta sam smatrao da moraju da se nadju na ovoj temi, kako bi bili predoceni svima na razmatranje, pre iznosenja licnih stavova.

QUOTE(B92 Jutopija @ 14. jun 2002.)
Lustracija: Pravno savladavanje proslosti
Iako se brojne nevladine organizacije vec dugo zalazu za donosenje zakona o lustraciji, ili pravno uredjenom nacinu za prevladavanje proslosti i merama prema onima koji su vrseci javne funkcije krsili ljudska prava, siroka javna debata pokrenuta je nedavno kada je republicki ministar pravde Vladan Batic zatrazio hitna razresenja u pravosudju...

Gosti: Vladimir Vodinelic, Vida Petrovic-Skero, Ivan Jankovic, Leposava Karamarkovic, Vladan Batic, Nebojsa Sarkic, Lazar Lalic
Domacini: Sandra Mandic i Danijel Bukumirovic

B92: O lustraciji za Jutopiju B92 govore profesor Vladimir Vodinelic, predsednica Okruznog suda Vida Petrovic-Skero, advokat Ivan Jankovic, predsednica Vrhovnog suda Srbije Leposava Karamarkovic, ministar pravde Vladan Batic, pomocnik saveznog ministra pravde Nebojsa Sarkic i dokumentarista Lazar Lalic.

Novo doba, kako zovemo vreme posle 5. oktobra, donelo je i novi politicki recnik. Tako smo svi naucili sta su tranzicija, reforme, transparentnost, a u poslednje vreme sve ceste se koristi izraz lustracija. U pitanju je pravno savladavanje proslosti, iako se cesto lustracija tumaci kao 'cistka' ili 'ciscenje'.

Pored utvrdjivanja krivicne odgovornosti onih koji su zgresili u proslosti, a koje je navodno pocelo, postoje i dva predloga zakona o lustraciji. Profesor Pravnog fakulteta Vladimir Vodinelic i njegov Centar za unapredjenje pravnih studija pokrenuli su pitanje lustracije u Srbiji.

Vodinelic: On bi naime sadrzao okvir lustracionog postupka, a osim toga bismo imali i specificne odredbe koje su prilagodjene lustraciji u pojedinim segmentima, recimo kada se radi o medijima morali biste imati posebne odredbe u nekom delu kao sto bi se opet one razlikovale od onih koji se odnose na pripadnike sluzbe drzavne bezbednosti, a potom bile drugacije u jednome delu, shodno prirodi specificnosti za lustraciju na univerzitetu itd. To je, dakle, osnovna struktura toga nacrta, on postavlja opsti okvir vodeci racuna o pravima koja imaju oni koji bi bili u tom postupku tretirani da bi se utvrdilo da li su krsili ljudska prava. S druge strane, organizacija koja bi to sprovodila bila bi organ koji bi ovlastio i kontrolisao parlament, kako bi se u tom pogledu obezbedio sto je moguce manji uticaj dnevne politike. Mi smo sasvim svesni da se radi o vrlo osetljivoj materiji i nikako nam nije ideja da nesto sto sluzi tome da se utvrdi da li je neko krsio ljudska prava u bilo kom vidu okonca kao krsenje njegovih licnih ljudskih prava.

B92: U ovoj zemlji u poslednjih 60 godina mnogi su krsili ljudska prava gradjana i zato lustracija ima svoje podrucje odgovornosti. Oni postupci koji nisu krivicno delo predmet su lustracije.

Vodinelic: Imate razne slucajeve kada su ljudi bili proganjani, uklanjani sa svojih radnih mesta a da se nije radilo o tome da mozete to kvalifikovati kao krivicno delo. Bilo je klasicnih oblika proganjanja ljudi koji su drugacije mislili, bili su proglaseni za ideoloske neprijatelje, ideoloske protivnike itd, i bili su sklanjani kao takvi. Tu nemate mogucnost da u svakom slucaju primenite mehanizam krivicne odgovornosti. Ili ono sto je opste mesto kada se radi o lustraciji, odgovornost za dousnistvo. Samo dousnistvo nije krivicno delo, nije bilo predvidjeno a to je opet jedna stvar koja klasicno pokrece, stavlja u pogon mehanizam lustracije jer se radi o krsenju ljudskih prava, tada vi potkazujete nekoga sa idejom da taj bude zrtva kasnije progona, da bude onaj na kome ce policija ili drugi instrumenti drzavne sile primenjivati represiju. Tada krsite njegovo ljudsko pravo iako je to samo dojavljivanje, potkazivanje nije predvidjeno kao krivicno delo.

B92: A kako dokazati necije delo i kako izbeci revansizam?

Vodinelic: U tom pogledu mi nismo u nesto bitno razlicitom, pogotovo ne nepovoljnijem polozaju nego sto su bile druge zemlje koje su to vec cinile i ti postupci mogu da se sprovedu. Uvek je pitanje dokazivanja u konkretnom slucaju, ali mi se nadamo bar kada se radi o onom delu koji je tu posebno interesantan, kao sto su dosijea sluzbe drzavne bezbednosti, da se pomocu toga moze dokazati. Dokazivanje je u tom postupku, kao i u drugim, uvek pitanje da li je neko nesto ucinio, no to se moze u principu dokazati. Ali cak i da taj zakon, ako jednom to postane, ne urodi nijednim slucajem lustriranja zbog utvrdjenog krsenja ljudskih prava, on obavlja vec svoju funkciju svojim postojanjem. Imate nesto sto morate uraditi kada se suocavate sa autoritarnom prosloscu - obelezavate sta se ne sme, makar to i ne bilo krivicno delo upravo zbog toga da se tako nesto ne bi ponavljalo.

B92: Lustracija je zakonski primenjena u skoro svim zemljama gde su promenjeni autoritarni rezimi. Profesor Vodinelic smatra da mi ne mozemo da preslikamo nijedan model ali da je mozda najbolji primer Madjarska.

Vodinelic: To bi znacilo da bi se osnovni model lustracije sastojao od onoga sto ja zovem indirektna lustracija, dakle ne u tome da se neko ukloni direktno sa funkcije koju ima i da mu se direktno spreci kandidovanje za tu funkciju, nego ako se utvrdi da je krsio ljudska prava, on o tome bude obavesten kao i organ koji bi ga mogao birati na neku funkciju ili na kojoj on jeste, da mu se da mogucnost, kada je suocen sa cinjenicom da je utvrdjeno da je krsio ljudska prava, da sam odluci sta ce sa sobom, da li ce ostati na toj funkciji, da li ce ostati kandidat, a ako odluci da ostane i da se kandiduje dalje, onda da javnost bude obavestena o nalazu komisije koja je utvrdila da je on krsio ljudska prava. To se meni cini neophodnim jer se time postize jos jedna svrha - ako je on recimo kandidat za poslanika, da javnost koja treba na sledecim izborima da odluci da li ce mu dati poverenje bude upoznata sa cinjenicom koja nikako nije nevazna u bilo kojoj iole politicki normalnoj drzavi a to je da li cemo dati glas nekome ko je krsio ljudska prava ili ne. Niko vas nece spreciti u tome da kao birac i takvome ukazete poverenje ali nikako nije svejedno da li vi glasate za nekoga znajuci o njemu takav jedan podatak ili ne znajuci.

Nema smisla, s obzirom na to cemu lustracija sluzi, iznositi te podatke u javnost jer postupak lustracije sluzi upravo tome da se utvrdi da li je neko krsio ljudska prava i ako jeste, s obzirom na stav da ne bi trebalo neko takav da obavlja javnu funkciju, treba prepustiti javnosti da ona odluci hoce li, uprkos saznanju te cinjenice, glasati za takvog ili ne.

B92: Drugi predlog zakona o lustraciji odnosi se na bivse radnike i saradnike tajnih sluzbi. Advokat Ivan Jankovic, direktor Centra za antiratnu akciju, kaze da je osnovni cilj da se tim ljudima onemoguci pristup javnim funkcijama.

Jankovic: Isti postupak bi se primenio prema onima koji su uskracivali neko pravo koje gradjaninu inace pripada, zbog ideoloskih, politickih ili drugih razloga. Klasican slucaj je pravo na pasos koje je zavisilo od procene drzavne bezbednosti i mnogi ljudi su bili onemoguceni da putuju, mnogi ljudi su bas zbog UDB-e bili onemoguceni da napreduju u karijeri, da dodju do posla koji im po njihovim kvalifikacijama i sposobnostima pripada. Mnogi su sa posla izbaceni. Najzad pod krsenjem ljudskih prava mi podrazumevamo i one radnje radnika i saradnika drzavne bezbednosti usmerene na to da se nekom licu omoguci da stekne neko pravo koje mu inace ne pripada. To su pre svega razlicite povoljnosti koje su se davale kriminalcima za rad u sluzbi. Klasican slucaj je, naravno, Arkan. Daleko od toga da je jedini. Te pogodonosti se mogu kretati od fakticke amnestije za izvrsena krivicna dela do razlicitih koncesija ili monopola na pojedine vidove organizovanog kriminala.

B92: Poslednjih nekoliko dana u javnosti pravu buru reakcija izaziva stanje u pravosudju i zahtev resornog ministra za hitne smene. Predmet spora su prakticno dva pitanja, koliko se postiglo u reformi sudstva i koji su kriterijumi za lustraciju. Predsednica Vrhovnog suda Srbije Leposava Karamarkovic.

Karamarkovic: Apsolutno jesam za lustraciju. Ja i moje kolege smo svedoci toga sta je bivsi rezim ucinio pravosudju. Mislim da to sto je ucinio nece generacije moci da isprave i mislim da je to svesno ucinio, degradirao je pravosudje kao instituciju, u sklopu takvih akcija i prema drugih profesijama. Medjutim, pravosudje je osetljivo na takav atak i mislim da ce zato duze trpeti posledice nego druge struke zato sto je imanentno pravosudju da bude nezavisno i samostalno i da postuje zakon i da ga stiti. Mi smo se protiv toga borili i mi smo zbog toga izgubili posao. Mi smo godinama govorili da tako ne moze sa pravosudjem, znajuci da svaka vlast prolazi a pravosudje ostaje. Mi imamo sada i predstavu koliko je pravosudje bilo zahvaceno u tom naporu rezima da ga devastira.To je jedan mali deo, relativno mali deo, neko govori o 10%, ja sam cak spremna da kazem mozda i mnogo manje ali on postoji i mi smo potpuno svesni da svako mora da ponese teret svoje odgovornosti za ono sto je radio i da pravosudje ima obavezu da se procisti.

Ako su nas u starom rezimu razresili za tri dana, mi necemo to sebi dozvoliti. Mi nismo dosli ni da se revansiramo, niti smo dosli da prociscavamo pravosudje na nacin na koji su se oni obracunavali. Ovo pravosudje po nasoj oceni treba da bude jedno stabilno pravosudje koje ce da neguje i nezavisnost i samostalnost bez obzira na to sto politicari u poslednje vreme krajnje relativizuju te pojmove, cak mi se cini da se s time sale, sto nije sala.

B92: Zamenik saveznog ministra pravde Nebojsa Sarkic ne smatra da je lustracija pravi nacin.

Sarkic: Prvo je pitanje da li sam ja protiv promena u pravosudju ili ne. Svakako da jesam. Da li sam protiv kadrovskih promena i poboljsanja? Svakako da jesam. Kada govorimo o sudijskom lustriranju, ja sam protiv tog nacina iz sledecih razloga. Prvo, mislim da koriscenje pojma lustracije u odnosu na proveru strucnosti, azurnosti i kvaliteta rada nije dobro. Zatim, ozbiljno je doveden u pitanje ustavni osnov razresenja sudija. Trece, uporedno pravna iskustva ne daju bas preterani optimizam da mozemo da radimo. Sledece, da li zbog jednog malog broja ljudi pokretati ceo mehanizam zastrasivanja. Da li je pitanje zastrasivanja sudija ozbiljnije od toga sto ce se mozda nekoliko ljudi promeniti? Mislim takodje da u postojecem pravnom sistemu postoje svi argumenti da onaj ko to hoce moze tacno da utvrdi da li je Nebojsa Sarkic u tom i tom predmetu radio kako ne treba, jer postojeci sudijski mehanizam propisa obezbedjuje da se moze doci do toga.

B92: Ministar Vladan Batic smatra da sudije ne mogu biti izuzete od opstih principa.

Batic: Sve te animozitete prema lustraciji koji dolaze iz redova pravosudja zbog lazne solidarnosti potire cinjenica da je za godinu i po dana razreseno samo troje ljudi koji su iskompromitovali pravosudje. Prema tome, ti argumenti uopste nisu validni. Mi moramo da slusamo glas naroda. Narod ne zeli da vise o njegovoj sudbini, o njegovim pravima i obavezama, o njegovoj egzistenciji odlucuje neki iskompromitovani sudija. Oni moraju da odu iz pravosudja i bez obzira na sve te otpore mi cemo naci modus da oni budu odstranjeni. Pred parlamentom ce se uskoro naci izmene zakona o sudijama i onda ce biti stvoren pravni osnov za lustraciju uz napomenu da su taj predlog dale upravo sudije na visokom savetu pravosudja. Imate tu jednu dozu licemerja. Oni koji rukovode pravosudjem na visokom savetu prvosudja bore se za lustraciju a s druge strane tetose te iskompromitovane sudije, izigravaju majke Tereze i onda se nalazimo u jednoj potpuno perverznoj situaciji. Ja sam cekao prosle godine devet meseci da u skladu sa zakonom neko od predsednika sudova, kolegijuma sudova, predsednika vrhovnog suda pokrene inicijativu za razresenje sudija. Kada to nije usledilo ja sam u skladu sa zakonskim ovlascenjima koja sam po ranijem zakonu imao, pokrenuo tu inicijativu. Od tada je proslo devet meseci i nista se nije dogodilo. Ako neko misli da cemo mi vecito tolerisati one koji su ucestvovali u izbornim kradjama, koji su ucestvovali u korupciji i u nepotizmu, one koji su ucestvovali u montiranim politickim procesima, grdno se vara. Necemo to dozvoliti.

B92: Nebojsa Sarkic smatra da bi trebalo prvo da se postavi individualna odgovornost a ne da se celokupno pravosudje lustrira.

Sarkic: Mozete vi mene oprati u ves masini kao prljav ves zato sto je dosla nova vlast pa ona hoce novo... Jer ce i ova vlast otici, svaka je vlast promenljiva, pa ce nas neka nova opet lustrirati. Kada su '91. godine dosli socijalisti, uveli su opsti reizbor i zamenili sve sudije, 99,9% je ostalo istih ali su ipak proprali sve sudije. Jedanput stecena sudijska nezavisnost mora da se stiti, sto bi rekao drug Tito, kao zenica oka svoga, jer sudstvo ne sme da bude pod tim dnevnim uticajem. Sudstvo uopste ne zanima da li je ministar pravde Sarkic, Batic, Petrovic, Jovanovic, oni to ne treba da znaju. A Ministarstvo pravde mora da bude servis za te ljude.

B92: Skoro svi nasi sagovornici slazu se u jednom, lustracija ne treba da se sprovede samo u provosudju. Dokumentarista Lazar Lalic, nekada izbacen iz RTS-a.

Lalic: Hajde da zaboravimo ono sto je Sluzba drzavne bezbednosti radila pocetkom 90-ih, dok su manji broj nas tukli, lomili nam kosti, hapsili nas, nego da vidimo sta je uradjeno poslednjih godina, neposredno pred 5. oktobar, sa mladima, sa studentima, sa decom. Sva ona batinanja ispred Filozofskog fakulteta, ispred Skupstine grada, na Brankovom mostu, postoje snimci. Puna su usta bila politicarima pre 5. oktobra da ce svi batinasi biti kaznjeni, da ce sve to biti izvedeno na cisto. Koliko znam, nista se od toga nije desilo. Setite se samo onog surovog srednjovekovnog mucenja u Vladicinom Hanu, koliko znam - ni tu nista specijalno nije uradjeno. To je ono sto se tice policije. Pojam lustracije i ciscenja ljudi kojima stvarno nije mesto da nastave da rade mnogo je siri. Evo, recimo, ovog trenutka mi pada na pamet - sto ne bi bilo lustracije medju arhitektama koji su unakazli grad. Ne mora to nuzno da bude politicko pitanje.

B92: Lalic smatra da su i mediji problem, posebno RTS.

Lalic: Ne moze se napraviti lustracija samo medju novinarima koji se pojavljuju, koji se slikaju, da tako kazem, a da sve ostalo ostane isto. Ja sam to i rekao, 65% rukovodilaca je kao i ranije, 90% istih ljudi u finansijskom sektoru. Tu su putevi novca, razne zloupotrebe. Uredjivacka politika pociva na tome. Ona ne moze da bude odvojen segment i logicno je onda da su oni sklonili neke likove koji su bili bas ozloglaseni u pogledu propagande. Medjutim, ja ih se secam, a dokumentarista sam i imam arhivu, jos uvek su tu udarne perjanice i kao spasitelji programa docekani su neki koji su i te kako lepo vodili jos '91, '92. dnevnike, to su najopasnije godine bile za ratnu propagandu. Veoma je tesko napraviti lustraciju medju novinarima, za RTS govorim, a bez nekog radikalnog reza.

Prvo i osnovno, moralo bi da se zabrani ne samo njihovo pojavljivanje nego apsolutno da se potpuno izmeste iz profesije ratni propagandisti. Hajde da kazemo - ogresili su se prema drugim narodima, ali sto su njihovi komentari na televiziji pre svega podizali na hiljade dobrovoljaca u nasem narodu koji su isli da nesrecno ginu za neke sulude ratove i ciljeve. Takvi apsolutno moraju potpuno da se izmeste iz profesije i novinarski sud casti bi morao da ima jednu odredjenu tezinu, kao sto regulaciono telo treba da je ima kada je rec o zakonu o difuziji - ja sumnjam da ce se naci takvo jedno telo i da ce se naci takvi ljudi koji ce toliko moci da budu nezavisni. Tako bi trebalo da bude i u novinarstvu. Ne vidim da to postoji kod nas.

B92: Zanimljivo je da se ministar Batic slaze da nam je potrebna lustracija u svim delovima drzavne uprave.

Batic: Ja sam zagovornik jedne radikalne lustracije u celom javnom sektoru, u vojsci, policiji, diplomatiji, zdravstvu, prosveti, u javnim sluzbama svim mogucim. Kada ljudi govore o promenama, oni pre svega imaju u vidu kadrovske promene. Mozda je to ispravno, mozda nije, ali ako ljudi vide iste ljude koji su odlucivali o njihovim sudbinama, o njihovom zivotu i smrti, da su i dalje na istim ili slicnim mestima, kazu - sta se promenilo. Prvo je potreban politicki konsenzus. Mislim da nema dovoljno volje za to i zato to do sada nije ni ucinjeno. To je po logici stvari trebalo biti ucinjeno prilikom prelaska iz jednopartijskog u visepartijski sistem. Tu sam ja mozda uz premijera ostao poprilicno usamljen jer su, nazalost, mnogi lideri stranaka vladajuce koalicije sirom otvorili vrata za te iskompromitovane rezimske kadrove i onda ne mogu da seku granu na kojoj sami sede. Mozda su se opametili za ovih godinu i po dana i videli da ce se to vratiti kao bumerang i mozda sada eventualno postoji neka takva doza politicke volje, ali mi cemo to uraditi u pravosudju. Ne garantujem, i cak sam skeptik da ce to biti uradjeno na globalnom planu u citavom javnom sektoru.

B92: Objektivan problem je i to sto veliki broj ljudi moze da se pozove na cinjenicu da su radili po zakonu, doduse Milosevicevom. Tako su recimo radile sudije koje su kaznjavale nezavisne medije. Ivan Jankovic.

Jankovic: Da li u lucajevima gde su novinama i novinarima po zakonu izricane tako visoke kazne, da li je to bila jedina moguca presuda i da li je u tom postupku, bez obzira na to kako je taj zakon bio represivan, da li je bilo mesta za njegovu primenu, da li je uvazena odbrana, da li je sud ozbiljno razmotrio odbranu?

B92: Na kraju, postavlja se pitanje da li je narod spreman za lustraciju.

Vodinelic: Mislim da ovo nije sredina kakva je recimo bila Poljska ili DDR ili Rumunija, dakle, da je rec o gradjanstvu koje je bilo jasno podeljeno, s jedne strane, na pocinioce, na dzelate, s druge strane, na zrtve. Kod nas je to u vecoj meri izmesano. Ja u svakom slucaju ne vidim jasan pritisak koji bi iz stanovnistva isao u tom pravcu ali, s druge strane, ne vidim da bi postojao otpor tome. Jednostavno, do tog nivoa su stvari isprepletane da bi lustracija ako ne bi bila siroko podrzana, svakako bila podnosena. Dakle, ne ocekujem da bi bilo otpora prema njenom sprovodjenju. Radi se o jednom elementarnom pravu a to je pravo naroda da zna istinu. I lustracija zadovoljava tu potrebu.


Evo i jos jednog zanimljivog teksta na ovu temu:

QUOTE(Ekonomist @ br 146)
Kriza pravosuđa

Lustracija reforme

Dobro je poznato da ulazak politike u sudnicu istovremeno znači izlazak pravde - Atmosferom sukoba između izvršne i sudske vlasti smanjuju se šanse za reformu pravosuđa

Nakon teških posledica koje je ostavilo razdoblje bivše totalitarne vlasti i u oblasti prava i pravosuđa - ostalo je akutno pitanje njihovog otklanjanja i prelaska na sistem u kom će se poštovati zakonitost, pravda i pravičnost. Za pravilnu primenu "tranzicione pravde", a kako se ne bi ponovila stara iskustva, nesumnjivo je važna uloga sudova i njihovo delovanje. U zadovoljavanju pretpostavke da oni koji dele pravdu moraju najpre "srediti stvari" u sopstvenoj kući, a na osnovu odgovarajućih zakona, te da bi se povratio uveliko poljuljani autoritet sudstva - učinjen je prvi korak osmišljavanjem Strategije reforme pravosuđa u Srbiji. Ovaj ambiciozni program koji bi trebalo da bude okončan do kraja godine, sada je, međutim, direktno ugrožen višenedeljnom atmosferom otvorenog sukoba između izvršne i sudske vlasti. Novinski naslovi kojima se figurativno ili doslovce prenose reči visokih državnih funkcionera poput "Ministar sudu zapretio ratom", "Smeniti sudije u jednom danu" ili "Misle da Staljin nije umro", rečito govore da su sudovi i sudije izloženi neprikrivenim političkim pritiscima i neprimerenim kvalifikacijama, u šta je, na žalost, već duboko upleteno čitavo javno mnjenje.
Ovaj najpre blagi sukob, nedavno je zaoštren žestokim kritikama konkretnih sudskih odluka u slučajevima odbeglog osuđenika Dragoljuba Milanovića, nestanka Dejana Milenkovića Bagzija nakon što je privremeno pušten na slobodu, kao i povodom presude u procesu akterima atentata na Ibarskoj magistrali. Ne stavljajući pod sumnju da je pravosuđe, kao i sve ostale grane vlasti podložno kritici, stručna javnost je u vezi sa tim postavila pitanja - ko je, kada i na koji način može izreći. Jer, dobro je poznato: kad na vrata sudnice uđe politika, kroz prozor - izlazi pravda.

Milanović, Bagzi, Rade Marković...
Zamena teza i laičko, odnosno pristrasno i jednostrano prikazivanje spornih ili "spornih" slučajeva i do sada se pokazivalo vrlo uspešnim u navlačenju opšteg odijuma javnosti, ovog puta prema sudstvu. Konkretno, u procesu protiv Dragoljuba Milanovića, uz prihvatanje kritike sudske odluke na osnovu koje je privremeno pušten na slobodu, zanimljivo je da niko nije (ili je malo ko) javno postavio pitanje odgovornosti nekih drugih službi ili državnih organa zakonski takođe zaduženih za neometanje pravde. Na primer, kako je Milanović došao do falsifikovanog pasoša, na koji način je uspeo da pređe granicu (ako ju je prešao) pored policije i carinika, zašto tužilaštvo nije predložilo obavezan pritvor i, konačno, zbog čega ovaj osuđenik nije bio pod policijskim nadzorom od izricanja kazne do odlaska u Zabelu?
Najblaže rečeno, neumereno reagovanje ministra pravde Srbije Vladana Batića na privremeno puštanje Dejana Milenkovića Bagzija bez objašnjenja zakonskih odredbi koje su u ovom slučaju primenjene, iako bi ih kao pravnik morao znati, te posle toga opšte zaprepašćenje građana samo je delimično ublaženo saopštenjem Četvrtog opštinskog suda. U obrazloženju zbog čega Milenković nije zadržan u pritvoru Sud podseća da je priveden zbog sumnje da je počinio krivična dela oduzimanja vozila i falsifikovanja isprave za koja zakon ne zahteva obavezan pritvor. Javnosti je, međutim, na sva zvona prezentovano da je reč o osobi koja je pokušala atentat na republičkog premijera, što MUP nije predočio, niti pomenuo u krivičnoj prijavi na osnovu koje, inače, sud isključivo postupa. Kolegijum sudija zatim konstatuje da "ministar očigledno nije raspolagao konkretnim saznanjima o toku postupka, pa je izneo kvalifikacije o pojedinim sudijama ovog suda, nazivajući ih "neozbiljnim", "nestručnim" ili nešto još gore. Od čelnika sudske vlasti, navodi se u ovom saopštenju, ministar je zahtevao "dostupnost na mobilnim telefonima, preteći istovremeno posledicama zbog odluke u postupku koji je u toku".
Konačno, kad je reč o Ibarskoj magistrali, činjenica je da presuda bivšem načelniku DB Radetu Markoviću i ostalim optuženim, ma koliko diskutabilna, nije konačna, odnosno pravosnažna. Zbog toga se zaista može raspravljati da li je u ovoj fazi celishodno napadati odluku podložnu izmeni ili je to svojevrstan vid pritiska na presuđivanje u drugom stepenu? Za razliku od političkih odluka koje su odmah "gotove", na primer Vlade ili Skupštine, žalbeni postupak podrazumeva dvostepenost, a ponekad i trostepenost. Protivnici iznete pretpostavke, pak, tvrde da bi svaki komentar bio izlišan ukoliko se radi o konačnoj presudi, tzv, perfektnom pravnom aktu, protiv kog ionako nema pravnog leka. U kontekstu pomenutog ipak je neminovno pitanje ko takve kritike može (sme) upućivati i da li je izvršna vlast (kojoj pripada i ministar pravde) pozvana da "proziva" sudove i sudije? Razumljivo je da je u svakom postupku neka od direktno zainteresovanih strana nezadovoljna, kaže Vida Petrović Škero, sudija Vrhovnog suda Srbije, naročito kad se radi o oštećenom ili njegovoj rodbini. Ali, zakonom je jasno propisano kakve su nadležnosti ministra u odnosu na sudove. Prema važećim odredbama on ima pravo nadzora nad sudskom upravom i brojem urađenih predmeta, što se u velikoj meri razlikuje od sprovedenih inspekcija kada je tražen uvid u neokončane postupke. Ministar je normativno prvenstveno ovlašćen za stvaranje materijalnih uslova za rad pravosuđa i staranje o primeni zakona.
Najave donošenja zakona "po kom će biti moguće smeniti sve sudije u istom danu i postaviti nove", dakle, svakako ne spadaju u uobičajeni delokrug njegovog rada. Cela stvar postaje apsurdnija, jer su predsednici najviših sudova, kojima se sada zamera zbog "nepročišćenih" sudova od nepodobnih i nesposobnih sudija, upravo ljudi koji su se na vreme, pre dve godine, zalagali za opštu lustraciju na osnovu novog zakona o sudovima i sudijama, ali se sa tim odredbama 'istrgovalo' sa DSS-om u zamenu za usvajanje DOS-ovog Zakona o radu.
Danas se Zakon o lustraciji ponovo najavljuje, a on bi trebalo da obuhvati ne samo sudstvo, već i policiju, vojsku, prosvetu, medije... No, još je sasvim neizvesno da li će se i po kojim kriterijumima lustracija zaista sprovesti, kao i kako će se završiti rasprava između "legalista" i "revolucionara" u Skupštini Srbije. Na nedavnom skupu o već pomenutoj "Strategiji reforme pravosuđa" ministar Batić je nagovestio donošenje posebnog, novog seta zakona kojim će se regulisati mnogo strožija selekcija izbora sudija i tužilaca, kao i pitanja njihove odgovornosti i razloga za razrešenje. U svakom slučaju, paušalne pretnje lustracijom u sudstvu bez jasnih kriterijuma mogu dovesti samo do novog opredeljivanja "labilnih" sudija za stranke sa čijom bi se članskom kartom osećali sigurnije na svojim radnim mestima. Da li je to cilj ili će biti posledica upućenih pretnji da bi se, navodno, došlo do nezavisnog pravosuđa?
Ipak, brzopotezna lustracija u pravosuđu neće proći mimo odredbi najvišeg pravnog akta, ukazao je predsednik Ustavnog suda Srbije Slobodan Vučetić, potvrđujući da pravosuđe "nije kao što je nekad bilo" - podaničko i poslušničko. "Nije moguće, kako najavljuje ministar pravde, sve sudije smeniti u jednom danu, a ukoliko bi takav zakon bio usvojen - Ustavni sud bi ga po službenoj dužnosti proglasio neustavnim, jer ga nije moguće doneti bez promena Ustava Srbije, koji tačno nalaže koji su uslovi potrebni da bi sudija bio razrešen dužnosti", ističe Vučetić. On ocenjuje da je skupljanje političkih poena kompromitacijom pravosuđa "opasna pojava koja baca ljagu na ceo sistem sudstva".
Mada ministar Batić tvrdi kako je većina sudija "na njegovoj strani", pri čemu izuzima predsednike sudova, za koje se inače pre samo dve godine sam zalagao, činjenica je da su delioci pravde više nego ikad jedinstveni u vezi sa atakom izvršne na sudsku vlast. Mnogi, naime, smatraju da je pravosuđe postalo "meta" izvršne vlasti da bi se zabašurila njena odgovornost za neuspehe u borbi protiv organizovanog i drugih vidova kriminala, a po sistemu "brigo moja pređi na drugoga".

Zločin i kazna
Najčešće zamerke sudijama upućene iz krugova izvršne i političke vlasti tiču se blage primene kaznene politike, odnosno izricanja sankcija koje su na donjoj granici predviđenih čak i za najteža krivična dela. Sudstvo je, ističe Leposava Karamarković, predsednik Vrhovnog suda Srbije, ove kritike prihvatilo kao ozbiljne i predsednici okružnih sudova konstatovali su da treba pooštriti odluke, ali je jasno i da se svaka kazna mora individualizirati. Rečju, kako smatra Zoran Ivošević, zamenik predsednika Vrhovnog suda Srbije, kaznena politika se zaoštrava sporo, ali dosledno. Zbog čega sporo? To je neminovno, ukazuje Ivošević, zato što bi promenom kaznene politike preko noći, kako očekuje ministar pravde, postali nepodnošljivo nepravedni. Jer, onda bi ljudi koji su učinili ista krivična dela samo zato što im je suđeno u različitom, ali ipak bliskom vremenu - možda bili dvostruko ili trostruko teže kažnjeni. Zato pooštravanje kaznene politike mora biti sporiji i duži, ali uporan proces.
U vezi sa kritikama na sudsku ažurnost i "opšte loše stanje" u pravosudnim institucijama po pitanju rešavanja nagomilanih predmeta, Leposava Karamarković predočila je prošle nedelje konkretne rezultate rada Vrhovnog suda Srbije u 2002. godini: rešeno je 21.570 predmeta, što je za 1.031 više nego 2001, a uspešnost rada tog suda je 66 odsto. Krivično odelenje završilo je sa 72 odsto predmeta od ukupno upućenih. Uspešnost rada sudova redovne nadležnosti u Srbiji iznosi 71 odsto.

Virtuelno sudstvo
Kako izgledaju obećanja Ministarstva pravde najbolje pokazuje "virtuelno" stanje pravosuđa nastalo prvog marta kada su formalno stupile na snagu nove odredbe zakona o uređenju sudova. Prema njima, prestala je da postoji stara organizacija sudstva, a predviđa se drugačija nadležnost postojećih i formiranje novih sudova - jednog upravnog i četiri apelaciona koje je nova vlast trebalo da uspostavi početkom ovog meseca. Najkraće rečeno, ozvaničena je nova organizacija sudova u kojoj su promenjene nadležnosti opštinskih, okružnih i Vrhovnog suda Srbije, a predviđeno je formiranje apelacionih i upravnog suda, ali za to nisu obezbeđeni ni minimalni uslovi. S obzirom da rok za njihovo formiranje nije pomeren, niti su oni zaživeli - za sada postoje samo na papiru. Iz toga proizilaze konkretni problemi, jer o mnogim predmetima sadašnji okružni i opštinski sudovi formalno ne mogu odlučivati pošto više nisu u njihovoj nadležnosti. Žrtve ovog svojevrsnog "pada sistema" sudske vlasti su stranke koje svoje podneske već adresiraju na nepostojeće sudove. Prema rečima Leposave Karamarković, Savet za reformu pravosuđa na vreme je dostavio nadležnima predlog za odlaganje roka za formiranje novih sudova za januar naredne godine, ali ovaj dokument iz nepoznatih razloga nije stigao do parlamenta. Sudije upozoravaju da "građani više nemaju ni gde da se razvode", a blokirani su im i imovinski sporovi, odnosno dovedena je u pitanje kompletna pravna sigurnost. Nedorečenost u propisima koji su stupili na snagu otvorila je i problem ko može odlučivati o puštanju pritvorenih po žalbi, kao i niz drugih pravnih pitanja.
U Odboru za pravosuđe Skupštine Srbije izrečene su tim povodom oštre kritike na adresu Ministarstva pravde koje je zaduženo za sprovođenje zakona i obezbeđivanje uslova za rad pravosuđa, da bi se sada ispostavilo kako za njegovu reorganizaciju jednostavno nema dovoljno novca. Zbog toga je Odbor za pravosuđe zaključio kako se mora zakazati vanredna sednica Skupštine na kojoj bi se vratila ranija nadležnost svim sudovima koja je promenjena stupanjem na snagu Zakona o sudstvu. Uprkos ovom očiglednom haosu - ministar pravde dobio je pre desetak dana od Vlade Srbije zeleno svetlo da pomoću lustracije i zakona o sudovima ukloni ili "drugačije rasporedi" sudije za koje se utvrdi da su kompromitovani ili nestručni. Kakvi će kriterijumi za lustriranje biti tek ćemo videti, mada se već sad govorio o "najvećoj čistki od 1945". Predsednik Vrhovnog suda Leposava Karamarković najavila je da će sudije poštovati odluke Vlade ako su utemeljene u Ustavu i zakonima, a u suprotnom posla će imati - Ustavni sud.

Bojana Oprijan Ilić


Tek kada bude ustanovljen princip, mocicemo da baratamo i imenima.

#35 misko maric

misko maric
  • Members
  • 2,372 posts

Posted 21 January 2005 - 08:51

QUOTE(Hella @ 21 Jan 2005, 02:53)
QUOTE(kamin)
da napravimo listu javnih licnosti koje bi trebalo lustrirati zbog cinjenja, javne podrske, propagiranja.

čekaj, a šta spada u tu lustraciju?

da mi lepo sproću njih upotrebimo harsh language na ovom topiku?
ili ćemo im na nekom pollu onemogućiti javno delanje?
+
moglo bi da se objasni Iskusnima šta je to pojam Lustracije, ko je provodi i na koji rok, for starters.



mada je ta vaša Pravda meni lično - jadna.
treba da se radujem što vučela npr. neće obavljati javnu funkciju pet godina?


šina, katran, perje.
pa plantaža. smile.gif

Jasno je šta je lustracija.

Prvo, nema pojavljivanja na Pinku, RTS-u, BK-u i ostalim televizijama otvorenih očiju.

Drugo, nema članstva ni u jednom upravnom odboru.

Treće, nema deca da se školuju po raznim švajcarskama, engleskama i sl.

Četvrto, svi na vaspitni društveno-korisni rad. Mogućnost izbora: muža krava na Pešteru, održavanja farmi pilića u regionu Petrovca na Mlavi, ili seča drva na potezu Tara - Zlatibor

Peto, za svaku rečenicu koja počinje sa "ja mislim" - pet po turu. Onako, retrogradno.

Šesto, svima se uzimaju kola a u zamenu daje Jugo Koral, onaj za američko tržište. Vožnja ograničena na neparne dane (ponedeljak, sreda, petak).

Ima još, ali detaljnije kad bude presuda.

#36 minka

minka
  • Banned
  • 1,886 posts

Posted 21 January 2005 - 11:04

[quote=misko maric,21 Jan 2005, 08:51] čekaj, a šta spada u tu lustraciju?

da mi lepo sproću njih upotrebimo harsh language na ovom topiku?
ili ćemo im na nekom pollu onemogućiti javno delanje?
+
moglo bi da se objasni Iskusnima šta je to pojam Lustracije, ko je provodi i na koji rok, for starters.



mada je ta vaša Pravda meni lično - jadna.
treba da se radujem što vučela npr. neće obavljati javnu funkciju pet godina?


šina, katran, perje.
pa plantaža. smile.gif [/QUOTE]
Jasno je šta je lustracija.

Prvo, nema pojavljivanja na Pinku, RTS-u, BK-u i ostalim televizijama otvorenih očiju.

Drugo, nema članstva ni u jednom upravnom odboru.

Treće, nema deca da se školuju po raznim švajcarskama, engleskama i sl.

Četvrto, svi na vaspitni društveno-korisni rad. Mogućnost izbora: muža krava na Pešteru, održavanja farmi pilića u regionu Petrovca na Mlavi, ili seča drva na potezu Tara - Zlatibor

Peto, za svaku rečenicu koja počinje sa "ja mislim" - pet po turu. Onako, retrogradno.

Šesto, svima se uzimaju kola a u zamenu daje Jugo Koral, onaj za američko tržište. Vožnja ograničena na neparne dane (ponedeljak, sreda, petak).

Ima još, ali detaljnije kad bude presuda. [/quote]
laugh.gif laugh.gif laugh.gif

mislim da MM pogodio sankcije na koje sam ja mislio.

dodao bih samo i odrzavanje javnih povrsina po velikim gradovima (cisterna+smrk u pola noci)...

setio sam se jos jednog:

Ratko Markovic, profesor PF BU, ustavotvorac - zato sto je napisao vazeci Ustav i vecinu zakona Milosevicu + zato sto je 94 izdao najgluplji udzbenik Ustavnog prava u istoriji BU...

#37 Dino

Dino
  • Members
  • 648 posts

Posted 21 January 2005 - 20:13

Pored spiska za lustraciju treba praviti i spisak onih koji s se izvukli od lustracije jer su:
a) umrli;
b ) isuvise stari, pa je besmisleno lustrirati ih.

Inace ce nasa deca uciti da je Ivan Stambolic bio nevidjeni heroj zato sto ga je zlikovac ubio u nekom svom napadu ludila. ph34r.gif

Edited by Dino, 21 January 2005 - 20:14.


#38 swordfish

swordfish
  • Members
  • 1,649 posts

Posted 21 January 2005 - 20:19

QUOTE(Dino @ 21 Jan 2005, 20:13)
Pored spiska za lustraciju treba praviti i spisak onih koji s se izvukli od lustracije jer su:
a) umrli;
b ) isuvise stari, pa je besmisleno lustrirati ih.

Inace ce nasa deca uciti da je Ivan Stambolic bio nevidjeni heroj zato sto ga je zlikovac ubio u nekom svom napadu ludila. ph34r.gif

a inace je I. Stambolic bio isto...
po sistemu kad kolo udjes, tesko izadjes...

#39 Dino

Dino
  • Members
  • 648 posts

Posted 21 January 2005 - 20:22

Sorry? Isto sta?

#40 Method Man

Method Man
  • Members
  • 890 posts

Posted 21 January 2005 - 20:45

QUOTE(Mioba @ 20 Jan 2005, 16:39)
a koja je nulta godina?

Ona u kojoj je otac Biljane Kovacevic Vuco zavrsio svoju sluzbu kao Brozov general.

#41 Milivoje

Milivoje
  • Members
  • 728 posts

Posted 22 January 2005 - 00:48

Ko bi rekao da je ovakva tema još uvek konjukturna --- sve go lustratorski komesar !

#42 Linda Lee

Linda Lee
  • Members
  • 739 posts

Posted 22 January 2005 - 02:25

...

Edited by Linda Lee, 22 January 2005 - 02:26.


#43 Dubravka

Dubravka
  • Members
  • 4,879 posts

Posted 22 January 2005 - 19:06

I ove bi' lustrirala - dozivotno! mad.gif



laugh.gif

#44 milosh76

milosh76
  • Banned
  • 3,560 posts

Posted 23 January 2005 - 22:54

... Ceda Jovanovic, jer je po "duznosti" saradjivao sa kriminalcima, Zarko Korac, jer je zloupotrebio polozaj time sto je imao vise vlasti nego sto ce imati glasaca pa da zivi jos 1000 godina, Nenad Canak jer je ponekad veci fasista od nagoreg perioda Musolinija...
Kad napravite topic gde nece biti primarno licno politicko misljenje nego OBJEKTIVNOST onda cu navesti neke druge ljude!

#45 Dino

Dino
  • Members
  • 648 posts

Posted 23 January 2005 - 23:00

Bas su ti gore navedeni upropastili Srbiju i evo jos ne moze da se oporavi rolleyes.gif