Btw posto biljke koriste CO2 u procesu fotosinteze, veca kolicina tog gasa bi trebala da bude korisna za biljke? Vise ugljen dioksida znaci vise hrane za biljke.
Carbon fertilization je jos uvek u fazi ispitivanja i ne moze se sa sigurnoscu nista tvrditi. U teoriji bi trebalo da pospesi rast biljaka i dovede do vece proizvodnje, ali u isto vreme neka istrazivanja su pokazala da bi taj plod nutritivno bio siromasniji. U svakom slucaju u gotovo svim projekcijama pozitivan efekat carbon fertilization-a jnije dovoljan da nadoknadi stetu koja bi nastala zbog promena u klimi koje se ocekuju.
Ne vidim zasto priroda ne bi bila u stanju da apsorbuje nesto vecu kolicinu ugljen dioksida? Recimo povecanje sac 0.4 na 0.45 %? Jer, to nije veliko povecanje.
Koncentracija ugljen dioksida u atmosferi raste, to ti pokazuje da trenutno ispustamo vise nego sto je u stanju da se apsorbuje prirodnim putem. Pritom veliki broj ljudskih aktivnosti uticu na to da se smanjuje Zemljina prirodna sposobnost asporcije ugljenika,
Listao sam malo ovu temu, nisam sve detaljno citao, ali svaki put kad citam internet rasprave o klimatskim promenama ne mogu da se otmem utisku koliko alarmisti, ekstremniji zeleni i vegan hipici (ovde ne mislim na ljude koji su pisali na temi, vec na neke clanke koje je kinik postavljao) zapravo negativno uticu na shvatanje ovog problema i daju municiju ljudima koji "ne veruju" u klimatske promene.
Ako neko uzme i pazljivije procita izvestaje IPCC-a tu ce videti da se oni vrlo precizno izrazavaju o svemu i da tu ne preovladjuje "svi ce izginemo u vodu za deset godina" stav. Uopste timeline za ovu pricu seze dosta dalje od 20 - 30 godina. Mnoge stvari su jos uvek otvorene i trenutno se ne moze govoriti sa velikom dozom izvesnosti o svim mogucim efektima, ali trendovi i naucna otkrica na kojima klimatske promene pocivaju su jasni i nedvosmisleni i business as usual emisije bi vec do kraja ovog veka osetno promenile uslove zivota na Zemlji.
Nisam pristalica nekog usporavanja razvoja, politika jednog deteta i ostalih srodnih ideja, ali ozbilno ulaganje podjednako i u adaptaciju na nove klimatske uslove i u razvijanje tehnologija koje ce nam omoguciti da smanjimo zavisnost od fosilnih goriva je nuznost za svaku ozbiljnu zemlju.
Oko toga koliko su te tehnologije napredovale poslednjih godina, ogroman pad cena solarnih panela i povecanje efikasnosti su vec znacajno priblizili cene struje dobijene od Sunca i uglja, a u nekim zemljama kao sto su CIle i Saudijska Arabija cene su vec sad prakticno na istom nivou. Ko zna kakva nas jos otkrica ocekuju u sledecih 15ak godina, zato je mnogo bolje novac i energiju usmeriti u podsticaje za dalji razvoj novih tehnologija, nego u ogranicavanje potrosnje i neki korak nazad u razvoju.
Sto se tice elektricnih automobila o kojima se dosta pisalo, odgovor na to koliko je neka skora tranzicija ka toj vrsti prevoza realna mogli bismo da dobijemo relativno skoro. Teslin Model 3 je poceo da se proizvodi, cena mu je 35000 dolara, ima domet oko 200 milja i performanse kojih se benzinci u toj kategoriji nikako ne bi postideli. Ostaje nam samo da vidimo kako ce se pokazati u praksi, ali mozda cemo u buducnosti ovaj auto gledati kao turning point ka omasovljivanju EV-a. Sto se tice infrastrukture, za gradsku i medjugradsku voznju u razvijenim drzavama ona maltene vec sada postoji, a i ove chargere ne bi trebalo da je preterano tesko posaditi i u raznim vukojebinama. Kada bude postojala dovoljna traznja, mislim da ce se to izgraditi bez problema, samo ce biti potrebno vreme.
Edited by nemanjaol, 16 August 2017 - 21:14.