Izvrstan tekst objavljen u Dezeen-u. Obavezno pročitati i shvatiti zašto su brendovi toliko važni i potrebni.
'Rat protiv brendiranja je rat protiv ljudi'
Uvod u novu knjigu Stephena Bayleya – Znakovi života: zašto su brendovi važni (Signs of Life: Why Brands Matter)
Stari mediji su mrtvi ili na izdisaju. Reklame u novinama će uskoro nestati. Možda će novine nestati prije toga. Trgovine bi uskoro mogle postati prošlost, budući da e-trgovanje čini da starinski način kupovine, s parkiralištima, blagajnama ili supermarketima na periferiji izgleda jednako zastarjelo poput nekadašnjih glavnih ulica s dućanima. Izvjesno je da danas više ne postoji samo jedna poveznica između proizvođača i potrošača, već mnogo njih.
Os proizvođač-potrošač se može mijenjati, umnožavati, mutirati, preoblikovati ili evoluirati, ali ljudi su još uvijek motivirani željom i čarolijom, obećanjima koja nude brendovi, pričama koje pričaju, tajnama koje dijele i ambicijama koje pobuđuju. Vaš smartphone pokazuje vrijeme s točnošću GPS-a, ali vi svejedno želite Audemars Piguet, Hublot, Richard Mille, Patek Philippe ili Rolex. Zar ne?
Nietzsche je rekao da je sve u životu stvar ukusa. I bio je u pravu: naš izbor nas definira. Naša imovina nas definira iako nas koji put izdaje. Čak i odbijanje da napravimo izbor predstavlja neupitnu izjavu o namjeri.
'Logo je trademark koji je pohađao umjetničku akademiju.'
Kako su brendovi evoluirali u nešto više od pukog zbira njihovih opipljivih dijelova, grafički dizajneri su evoluirali u brending konzultante, ovlaštene ne samo da tek dizajniraju zaštitni znak ili poster, već da zamisle, a potom i vizualiziraju brend.
Logo je trademark koji je pohađao umjetničku akademiju, a postdiplomski je obavio u poslovnoj školi. Za honorar od 35 $ Carolyn Davidson, studentica grafičkog dizajna na Portland State University kreirala je 1971 Nike-ov logo (čuveni Nike Swoosh). Proizvođač sportske opreme je prolazio tranziciju. Prethodno poznati kao Blue Ribbon Sports, odlučili su se preimenovati po grčkoj božici pobjede: Nike. Klasika je često utjecala na dizajn loga: Stari logo Goodyear Tire & Rubber Company bio je inspiriran krilatim sandalama Hermesa, božanskog glasnika. Mobil je koristio Pegaza. Istina je da sve izvrsne kompanije imaju izvrsna loga.
Danas je ukupnost života također i pitanje brendiranja. Premda, strogo govoreći, Predsjednik Trump nije na prodaju, njegova loše skrojena odijela i užasna frizura čine ga teško utrživim, što je, naravno, istina.
Dakle, brend je donekle kompliciran subjekt koji uključuje mnoge od apsurdnosti i apetita koji definiraju samu egzistenciju. Brend predstavlja suradnju između potrošača i proizvođača objedinjenu u kazališnoj predstavi: pisac drame i glumac koji rade po dogovorenom scenariju. Ali zadnji čin još nije napisan.
Tradicionalni obrasci potrošnje i načini komunikacije su posvuda već isprobani. S izuzetkom Njemačke, reklamiranje cigareta je zabranjeno diljem EU. Australija je 2012 postala prva zemlja koja je uvela destimulirajuća pakiranja cigareta.
'Sve u životu danas je pitanje brendiranja'
Dok je dizajn potrošačkih dobara uvijek podrazumijevao želju i uzbuđenje, australske vlasti su izdale uputu kojom se traži da se proizvod predstavlja kao opak i odbojan: inžinjering slabe privlačnosti. Istraživači tržišta otkrili su da je Pantone 448C najružnija boja u katalogu, pa se sve cigarete u Australiji imaju pakirati u tu šporku zeleno-smeđu. Kad su ju opisali kao 'maslinastu' Australska udruga maslinara uložila je formalnu žalbu.
Pantone 448C – kombinirana s mučnim fotografijama tumora ili lezija, koje po zakonu moraju prekrivati 75 % prednje i 90 % stražnje strane pakovanja, kao i beskrvnu, standardiziranu tipografiju u stilu vojničkih latrina – učinkovito je uklonila glamour s pakovanja cigareta. Slično generičko pakiranje cigareta sada je obavezno i u UK.
Nitko ne želi promicati pušenje, no ovo je upozorenje kako ovo može značiti smrt samog brendiranja. Auti i alkohol su barem toliko opasni kao cigarete: zašto ne zabraniti i njihovo atraktivno predstavljanje?
Svjetska zdravstvena organizacija kaže da svakih 25 sekundi jedna osoba pogine u automobilskoj nesreći. Moguće je da će se jednog dana BMW prodavati sa zdravstvenim upozorenjima koja uključuju gnjusne prikaze otkinutih glava na Autobahnu svaki put kad se uključi info display iza upravljača. Kad dođe do toga, pakovanja čokoladica bit će ilustrirana kliničkim fotografijama 150 kilašica kojima se na silu stavlja želučani podvez. Možda će na vinskoj etiketi prestati prikazivati lijepi bordoški château koji dovodimo u vezu s francuskom seoskom idilom i nagovještajem civiliziranog užitka, a zamijenit će ih slike poludjelih pijandura. Jer, sigurno je pogrešno dovoditi u kušnju ljude zadovoljstvima koja im škode?
'Generičko pakiranje je jedan od prvih koraka u novom i zlokobnom ratu protiv samog brendiranja'
No ipak, argumenti zabranjivanja su u konačnici slabiji od kreativnih argumenata. Montaigne je, sjedeći sam u svom gaskonjskom dvorcu znao da su zakoni koji reguliraju potrošnju autodestruktivni, jer prije stimuliraju nego odvraćaju, budući da su ljudi perverzna vrsta. Anthony Trollope izjavio je za prohibicijsku kampanju u XIX st: "Ovaj zakon mora propasti". I propao je.
Vrlo slično, Amerika u doba Jazza je došla do spoznaje da zabrane nužno ne donose korist za društvo. Zakon koji je donio Andrew Volstead postao je 1919 godine osamnaestim amandmanom Ustava SAD, kriminalizirajući alkohol. Proizveo je zloglasno doba prohibicije sa spektakularnim procvatom kriminala i bezakonja.
Pa ipak stoji bojazan da generičko pakiranje ne predstavlja tek posljednju borbu u ratu protiv duhanske industrije, već jednu od prvih akcija u novom i još kobnijem ratu protiv samog brendiranja. A rat protiv brendiranja je rat protiv ljudi. Brendovi su, sasvim doslovno, znakovi života, ili barem njegov popularni izraz. Brendovi su kultura, umjetnost, dizajn, vrijednosti, vjerovanje. I donose mnogo novca. Bez njih bismo u svakom pogledu bili siromašniji.
......................................................................................................................................................
Za daljnje prosvjećivanje, tekst Lois Geller iz Forbesa: Why A Brand Matters
Edit: tipfeleri
Edited by ironside, 23 November 2017 - 18:11.