Jump to content


Photo
- - - - -

Selo-grad (poljoprivreda-industrija)


  • Please log in to reply
241 replies to this topic

#1 Gant

Gant
  • Members
  • 6,346 posts

Posted 22 January 2015 - 19:55

Na temi Bankrot Srbije stalno se razvija prica gde treba da ide novac.

Da li ulagati u poljoprivredu, zasto se toliko subvencionise industrija koja nikako da se sustinski pokrene.

 

Mislim da treba da ide podjednako i da se industrija razvija samo onoliko koliko zaista moze.

Pre svega mislim na konstantno i uporno pokusavanje ozivljavanja starih komunistickih industrijskih kompleksa za ciji zivot treba vise ulaganja nego da se napravi nesto novo.

 

Evo jednog novog teksta iz Politike

 

Као потврду интересовања за село наводи да је на подручју Сурдулице, Власине и Црне Траве основано више од тридесет плантажа малина, боровнице, рибизле, вишње. Основали су их, међутим, људи који су имали капитал, а младима је потребна помоћ да започну за живот на селу.

Југ Србије све више постаје рурално подручје. Наш саговорник наводи да у градским срединама на овом подручју живи педесет становника на један квадратни километар, а ван градова тек 10,5 житеља. То је, додаје, петнаест пута мање од критеријума ОЕБС-а према којима на један квадратни километар треба да има 150 становника, како оно не би имало статус руралног.

– Сви ти људи су у расејању. Човек нема са ким ни да разговара о томе да ли је неко заинтересован да прода кућу или није. Проблем је нерегулисано власништво. За једну кућу јави се и по десет власника, дешава се да имају тек по један квадрат или чак мање у подели куће. У том случају нико не може да прода кућу без сагласности свих. То је последица великог немара локалних самоуправа које не знају шта се на њиховом подручју догађа, колико људи тамо живи, како живе, шта поседују, да ли имају наследнике и колико. Од 2003. године писао сам свим председницима општина и обадвојици градоначелника на подручју јабланичког и пчињског округа, указивао на проблеме у селима и предлагао решења, али нико ми није одговорио. Разговарао сам са представницима локалне самоуправе о Власини. Рекао сам – па ви хоћете да развијате туризам, направили сте град за снимање филма „Зона Замфирова два”, тамо ће бити етно-село, доћи ће туристи, а они хоће власински сир, власинско јагње, власински кромпир, а ви не можете да им понудите ниједно јагње, ни килограм сира или кромпира, јер нема ко да га произведе. Рецимо, општина Сурдулица има 32.000 хектара пољопривредног земљишта. Ишао сам и снимао камером, и горе на Власини и доле у равници. Није могло да се накупи ни сто хектара на којима је нешто засађено. Све је нетакнуто, урасло у траву, шибље и жбуње које се води као шума, а у ствари то није ни техничко, ни огревно дрво, већ грмови у које не може ни зец да се сакрије, примећује јетко Милорад Стајковић.      >>>


  • 0

#2 AgroUrban

AgroUrban
  • Members
  • 4,027 posts

Posted 23 January 2015 - 08:16

Agrourban, šta je po tvom mišljenju najbolje za razvoj poljoprivrede? Verujem da se tu može zaraditi, ali me zanima mišljenje nekoga kome je to struka. Da ne bismo trolovali temu, evo druge koju je otvorio Gant: http://forum.b92.net...eda-industrija/

 

Posto cemo se prebaciti na ovu odgovarajucu temu, za pocetak pokusacu da napisem neke osnovne karakteristike u kojima se nalazi srpska poljoprivreda ali i kako funkcionise i kako se krece sistem podsticaja u EU. Do popisa poljoprivrede iz 2012. smatralo se i ucilo da Srbija ima 5,2 miliona hektara poljoprivrednog zemljista i da je prosecno gazdinstvo velicine oko 2,6 hektara. Posle ovog popisa, ispostavilo se da se u SRB danas obradjuje samo 3,4 miliona hektara poljoprivrednog zemljista i da je prosecna velicina gazdinstva otisla na nesto preko 4 hektara. Medjutim, ovo povecanje ne moze se obrazloziti ukrupnjavanjem zemljsita, nego nestajanjem manjih gazdinstava. E sada, u Srbiji ima oko 625 hiljada porodicnih poljoprivrednih gazdinstava. Da bi smo stekli neku sliku, uporedicemo to sa Nemackom, koja sa 80 miliona stanovnika i onolikom povrsinom ima oko 350 hiljada gazdinstava.

 

 

Sto se tice stanja u srpskom agraru, sveukupno se moze reci da je to tragedija. U svakoj poljoprivredi ucesce vrednosti stocarskih proizvoda mora da bude vece neko ucesce vrednosti biljne proizvodnje. Kod nas je dugo vremena bilo tako, ali negde od kraja devedesetih to se izmenilo i sada je ucesce biljne proizvodnje oko 60%, a stocarske 40%, mada verujem da je stanje sada jos gore. Ovi iz vlasti se hvale kako je Srbija deseti izvoznik kukuruza na svetu, sto za ovako malu zemlju uopste NIJE za pohvalu. To je upravo posledica smanjenog stocnog fonda i sto se taj kukuruz ne unese u stocarsku proizvodnju i proda kroz vecu cenu kao osnovni materijal - mesa. E sada, ovde ne treba upasti u zamku kao neki ,,strucnjaci'' po TV-u pa odmah reci: Pa ajde da odmah inteziviramo proizvodnju, proizvodimo 5 miliona tovnih svinja godisnje, a imamo kapacitete za 15 miliona. E sad, prva stvar je kad ih proizvedes toliko, gde ces da ih prodas? Po kojoj ceni? Da li je tvoja cena kostanja niza i konkurentna? I naravno, smanjivanjem stocnog fonda ozbiljno je ugrozena proizvodnja stajnjaka sto na dugi rok moze imati jako velike posledice po kvalitet zemljista. Sadrzaj humusa u nasem zemljistu se ozbiljno smanjuje i ako se nastavi sa ovakvim djubrenjem samo mineralnim djubrivima, za 30 godina necemo moci da tvrdimo ni da imamo potencijal za proizvodnju hrane. Takodje recimo, prosecan traktor nam je star preko 20 godina.

 

 

E sada sto se tice podsticaja, kod nas su zastupljena direktna placanja, podsticaj ruralnom razvoju i posebni podsticaji. Direktna placanja se odnose na placanaj po grlu i hektaru, regrese i premije. Placanja po hektaru su ,,najprozivanija'' i najkontraverznija mera jer ti omogucavaju i da ne proizvodis nista a da uzmes kes. Uglavnom kazu da treba da se vratimo da podsticemo ljude po kolicini proizvoda koje proizvode ali i to nije dobro, jer se tako utice na cenu proizvoda. Zbog cega je uticanje na cenu lose? Po pravilima STO, tezi se deregulaciji trzista tako da sve mere koje spadaju u ,,amber box'' moraju da se eliminisu. To su mere koje direktno uticu na cene proizvoda, a treba da se tezi merama u ,,plavoj kutiji'' koje ne uticu toliko i medju njima su placanja po hektaru. Koga vise zanima o merama moze da procita ovde: http://www.doiserbia...9790302039P.pdf

 

Glavna stvar je da SAD i EU nisu u pocetku htele da pristanu na odstupanje od svoje agrarne politike gde je dominiarao protekcionizam. A sto se tice izmena ovih mera u EU, sada ne mogu tacno da nadjem kako se zove taj pokazatelj, a knjigu sam pozajmio nekom, ucesce ovih zabranjenih mera je moglo da ide samo u odredjenom iznosu na nivou CELE poljoprivrede, tako da su se u jednom momentu EU zemlje dosetile da proizvodima koji im nisu strateski oduzmu trzisno usmerene subvencije a tu ustedu preliju na one proizvode koje izvoze tako da se nista nije znacajno promenilo.

Tako da bih ovde ponovio svoje stavove, ja jesam liberalno orijentisan, podrzavam takve ideje od ljudskih sloboda do slobodnog trzista, ali nemojmo se zavaravati potpuno da je dovoljno da se mi potpuno prepustimo slobodnom trzistu i da ce ostali iz EU da kazu, alal vera ljudi, tako treba, sad ni ja iz principa necu da odem da uzmem ovu veliku premiju koju cu da dobijem od drzave....

 

Opet sa druge strane, na zalost srBskih zaverologa, LAZ je da EU zeli da unisti srpsku poljoprivredu. Zamislite. Sa ljudima iz naseg ministarstva radi vec par godina profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Bordou koji nase ljude obucava za uvodjenje FADN sistema, odnosno Sistema računovodstvenih podataka na poljoprivrednim gazdinstvima. Takodje, ljudi iz Brisela rade sa nasim ljudima na projektovanju nacina za uzimanje sredstava iz IPARD fonda, odnosno fondova za razvoj poljoprivrede, koje srpski poljoprivrednici treba da iskoriste.

 

Ovo su bile neke od opstih karakteristika koje sam zeleo da iznesem kako bi se shvatio polozaj i situacija naseg agrara kako bi moglo da se diskutuje sta bi za nas bilo najsvrsishodnije. A o tome nesto vise u drugom postu. :)


Edited by AgroUrban, 23 January 2015 - 08:23.

  • 7

#3 Dzordzo

Dzordzo
  • Members
  • 367 posts

Posted 23 January 2015 - 10:48

Ne razumem se u poljoprivredu ali dva primera koja bi mene vodila u istrazivanju su svakako cinjenice da npr. cela Evropa uvozi cvece iz Holandije a Danska svinjetina se izvozi svugde po svetu. Efikasnost, kvalitet i brendiranje su tokom decenija da ne kazem vekova ucinile svoje.

 

U bilo kojoj verziji ulaganja trebalo bi napraviti analizu gde mozemo biti konkurentni kao izvoznik na EU/svetskom trzistu i onda se koncentrisati na odredjeni segment trzista.

 

Kako Perica zamislja kada bi bio verni vodja nacije:

- identifikovano je da postoji konstanta traznja za programerima i mrezistima u Srbiji

- proizvodnja kadra ne podmiruje potrebe i za dalji razvoj branse potrebno je postarati se da firme imaju koje ljude da zaposle

- podrzati sistem obrazovanja koji bi efikasno stvorio kadrove da mogu da pocnu da rade na pocetnickim pozicijama u firmama

-- kombinacijom samo-obrazovanja (online) i predavanja u ucionicama unutar 12 meseci mozete nezaposlenog koji ima 8 sati slobodno da obucite da pocneo kao junior programer/sistemas/mrezista

- firme dalje postaju konkurentnije i mogu da privole musterije da dodju zato sto postoji podrska drzave i stabilan tok ljudi koji ce popunjavati pozicije


  • 0

#4 Gant

Gant
  • Members
  • 6,346 posts

Posted 23 January 2015 - 14:31

Opet sa druge strane, na zalost srBskih zaverologa, LAZ je da EU zeli da unisti srpsku poljoprivredu.

 

Evo i dogovora.

 

Delegacija Evropske unije (EU) u Srbiji saopštila je danas da će EU podržati poljoprivredni sektor u Srbiji sa 175 mil EUR u narednih šest godina.

Novac će će biti na raspolaganju srpskim poljoprivrednicima u vidu grantova (bespovratnih sredstava) za sufinansiranje proizvodnje i prerade.
U saopštenju se podseća da je Evropska komisija usvojila Program EU za ruralni razvoj u Srbiji (IPARD) 20. januara, čime je stvorena osnova za podršku EU poljoprivrednom sektoru u Srbiji u narednih šest godina.
Glavni ciljevi Programa su unapređenje bezbednosti hrane u Srbiji i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje i prerade, kao i pomoć tom sektoru da se postepeno uskladi sa standardima EU.
Na osnovu detaljne i objektivne analize sektora i nakon konsultacija sa interesnim grupama, vlasti u Srbiji su odabrale da se novac EU investira u poljoprivredna gazdinstva koja proizvode mleko, meso, voće i povrće i druge useve.
Odlučeno je da se EU pomoć daje i za preradu i plasman poljoprivrednih proizvoda i biće namenjene mikro, malim i srednjim preduzećima za preradu mleka, mesa, voća i povrća.
 

  • 0

#5 Doc Holliday

Doc Holliday
  • Members
  • 3,537 posts

Posted 23 January 2015 - 19:10

negde ovde na forumu sam procitao da su uglavnom poljoprivredni i stocarski proizvodjaci uglavnom slabo skolovani , to jest uglavnom samo sa osnovnom skolom.  Moje misljenje je da tu treba pre svega pomoci i uloziti u seljaka. Jos uvek kod mnogih vlada misljenje da se npr sa par hektara zemlje , ukoliko sadis uobicajne kulture ( zito , kukuruz... ) moze ziveti cele godine od toga... Bilo je bas upravo u Holandiji primer tih sa malim posedima... Oni ne seju kukuruz nego sitno voce ( maline , jagode... ) , cvece i slicno.. Sto po jednom ili par hektara moze doneti znatno vise profita.... Uopsteno edukacija proizvodjaca bi umnogome pomogla..

 Bese primer od pre neku godinu kad je npr svuda crni luk podbacio i bio los , kod jednog proizvodjaca koji je primenio neka nova saznanja luk je i vise nego dobro uspeo... covek se sigurno lepo opario...

 Takodje edukacija u smeru udruzivanja seljaka , osnivanje sopstvenih firmi i zadruga ali ne po komunistickom sistemu nego da sami postanu (su)vlasnici .. kao sto takve stvari postoje u Sloveniji , Madjarskoj....  I ne samo malih zadruga vec i vecih sistema, kao sto su stocari u Madjarskoj kupili celu mlekaru koja pokriva 8% madjarskih potreba... i na taj nacin direktno zastitili svoje interese...

 

  Sa druge strane , primarna poljoprivredna i stocarska proizvodnja bi automatski bila zamajac za ponovno ozivljavanje industrije...  U pocetku preradjivacke ( prerada  primarne prehrambene "sirovine " u gotove proizvode) , a kasnije bi taj zamajac bio pokretac i za tezu industriju (  poljoprivredne masine, alati i sto sta jos )...   Da ne pricam da nam je npr ostala jaka poljoprivreda i stocarstvo, industrija tipa IMT ili  Sever Subotica nikad ne bi propale. Verovatno bi lakse nasle ozbiljnog kupca ..


  • 0

#6 AgroUrban

AgroUrban
  • Members
  • 4,027 posts

Posted 25 January 2015 - 16:43

negde ovde na forumu sam procitao da su uglavnom poljoprivredni i stocarski proizvodjaci uglavnom slabo skolovani , to jest uglavnom samo sa osnovnom skolom.  Moje misljenje je da tu treba pre svega pomoci i uloziti u seljaka. Jos uvek kod mnogih vlada misljenje da se npr sa par hektara zemlje , ukoliko sadis uobicajne kulture ( zito , kukuruz... ) moze ziveti cele godine od toga... Bilo je bas upravo u Holandiji primer tih sa malim posedima... Oni ne seju kukuruz nego sitno voce ( maline , jagode... ) , cvece i slicno.. Sto po jednom ili par hektara moze doneti znatno vise profita.... Uopsteno edukacija proizvodjaca bi umnogome pomogla..

 Bese primer od pre neku godinu kad je npr svuda crni luk podbacio i bio los , kod jednog proizvodjaca koji je primenio neka nova saznanja luk je i vise nego dobro uspeo... covek se sigurno lepo opario...

 Takodje edukacija u smeru udruzivanja seljaka , osnivanje sopstvenih firmi i zadruga ali ne po komunistickom sistemu nego da sami postanu (su)vlasnici .. kao sto takve stvari postoje u Sloveniji , Madjarskoj....  I ne samo malih zadruga vec i vecih sistema, kao sto su stocari u Madjarskoj kupili celu mlekaru koja pokriva 8% madjarskih potreba... i na taj nacin direktno zastitili svoje interese...

 

  Sa druge strane , primarna poljoprivredna i stocarska proizvodnja bi automatski bila zamajac za ponovno ozivljavanje industrije...  U pocetku preradjivacke ( prerada  primarne prehrambene "sirovine " u gotove proizvode) , a kasnije bi taj zamajac bio pokretac i za tezu industriju (  poljoprivredne masine, alati i sto sta jos )...   Da ne pricam da nam je npr ostala jaka poljoprivreda i stocarstvo, industrija tipa IMT ili  Sever Subotica nikad ne bi propale. Verovatno bi lakse nasle ozbiljnog kupca ..

 

Samo jos jednom da pokusam da razjasnim par stvari i vise se necu truditi da ti ukazem tvoje pogresno stanoviste.

 

Poljoprivreda ima odredjene specificnosti, koje je izdvajaju od ostalih delatnosti. Jedna od njih je spor obrt sredstava. Verujem da znas sta je to tako da necu objasnjavati.  I jos jednom da napomenem, nema pojoprivrede i stocarstva, poljoprivreda se deli na biljnu i stocarsku proizvodnju.

 

Kod vecine poljoprivrednih delatnosti obrt je oko jedan, jedva malo veci ili cak manji. Kod ratarstva i vocarstva obrt je oko 1, tov junadi moze da traje i po 16 meseci. Jedine proizvodnje gde se ostvaruje veci obrt su povrtarska, proizvodnja jaja i proizvodnja tovnih pilica kod kojih tov traje oko 48 dana. Sa ovako sporim obrtom poljoprivreda delimicno diskvalifikuje sebe kao previse znacajnu granu.

Zatim, poljoprivreda daje slabu akumulaciju iz koje bi kasnije mogao da izdvojis nesto za industriju.

Poljoprivreda je zavisna dobrim delom od subvencija, znaci ne samo kod nas, strajkuje se kad treba i u Francuskoj i u Danskoj. Da bi isplatio poljoprivrednicima subvencije ti moras od nekud da ih uzmes, a uzimaju se iz intenzivnijih i akumulativnijih delatnosti kao sto je industrija. Ako nemas industriju ili neki drugi sektor koji tek treba da se razvije na osnovu ,,zamajca'' koji daje poljoprivreda, odakle ces da podrzis svoje poljoprivrednike?

 

 

E sad, idemo dalje u opstu pricu.

Mi smo se odredili za smer ka EU, sto je dobro za nas, ali na tom putu treba da se susretnemo sa tim da ce na nase trziste uci roba iz drugih clanica EU cija je proizvodnja: 

Produktivnija, ekonomicnija, sa vecim subvencijama. Prosle godine, u Hrvatskoj nije postojalo ni jedno roditeljsko jato zivine za proizvodnju jaja. Sve se uvozi iz Poljske. Poljska je na odlican nacin iskoristila sve sanse koje je imala kroz prespristupne fondove EU za poljoprivredu i jos dodatno podrzala svoj agar (na konto drugih delatnosti) i sada ima znacajne rezultate. EU jeste jedinstveno trziste itd itd, ali EU nije SAD, i nemojmo se zavaravati da je nekoj clanici svejedno da li nesto uvozi ili izvozi i da ce svoj agrar tek tako prepustiti slobodnom trzistu. 

 

Tako da je cinjenica da nas agrar mora da bude podrzan/subvencionisan od nase drzave. Na koji bi nacin drzava nasla sredstva za to, ne znam i nije moja sfera tako da necu pisati nista na tu temu, ali cu ispisati na koji nacin bi nacin i kroz koje mere bi moglo da se sprovede.

Prvi pravac podrske mora da bude povecanje efikasnosti, a znacajna stvar u vezi toga je :

 

Zemljisna reforma

 

Pored toga sto su nasa gazdinstva mala, ona su takodje i rascepkana u vise parcela na vise mesta. To u mnogome smanjuje efikasnost mehanizacije i stvara dodatne troskove, ponajvise goriva. U tom smislu, znacajno bi bilo da se u sirokom spektru odradi komasacija i arondacija, odnosno ukrupnjavanje zemljista.

Ove dve mere su generalno iste, stim sto su nas ucili da je komasacija jos detaljnija i zahteva izmene i gradjenje infrastrukture. 

Ovom merom bi se tezilo da svako gazdinstvo grupise svoje zemljiste sto blize oko ekonomskog dvorista domacinstva, tako da mu se smanji vreme puta izmednju eko. dvorista i parcela. Na taj nacin smanjuje se vreme/gorivo za dopremanje materijala, odlazak po vodu za prskanje, transport proizvoda itd itd.

Takodje, sa dobijenim vecim parcelama na pravi nacin se iskoriscava mehanizacija, manje traje vreme okreta na uvratinama, mogu da rade traktorski agregati sa sirim radnim zahvatom... Ovo izgledaju kao minimalne promene, ali u krajnjem saldu troskova mogu mnogo da znace. 

 

Ovakvu meru bi bilo tesko izvesti iz razloga sto su paori neradi da se odreknu zemlje koju su nasledili od oca/dede/pradede itd itd, iako to moze znacajno da im olaksa posao. U selu moje majke zemljiste koje imam je rasporedjeno na 4 skroz suprotna mesta, a parcelu desno od mene radi covek koji zivi dva kilometra dalje.  :krsta:

 

Takodje zamena zemljsta ne bi isla ar za ar, nego u odnosu na kvalitet zemljista. Znaci ako das hektar losijeg zemljista, ne mozes da ocekujes hektar kvalitetnijeg. Iz svega toga pravi se komasaciona masa koja se dalje planira i uredjuje, pa na osnovu cele povrsine moze da se planira recimo sistem za navodnjavanje kako bi se na najefikasniji nacin snabdevala sva gazdinstva, a ne ovako po nekim selima sto se radi da svako za sebe pravi sistem za navodnjavanje, pa ugrozava recni tok itd itd... Naravno, svakog treba ostaviti da svom gazdinstvu radi sta zeli, ali ako koristis neko opste dobro, a za komsiju u donjem toku ako pretekne ko ga hebe,  onda to i nije lepo...

 

 

 

Toliko za sada od mene, ispitni rok je u toku pa ne mogu da se raspisujem, sledeci put cu napisati nesto o sledecim merama koje bi nam znacile...


  • 3

#7 Doc Holliday

Doc Holliday
  • Members
  • 3,537 posts

Posted 25 January 2015 - 17:53

OK...  Ali opet postavljam pitanje kao i u "bankrotu" ?  Koji je po vama drugi izlaz ?  Industriju  vise i nemamo, turizam nikakav  ( nit imamo nekog velikog potencijala za turizam ) Evo da hipoteticki postavimo da dobijemo i najbolju vlast i da ona ukine sve prepreke ( birokratija, sudstvo... ) da strani investitori dodju u Srbiju.  Sa cime mi to njih mozemo privuci ??  Jedino sa najjeftinijom radnom snagom u evropi a i sire... 


  • 0

#8 masterNS

masterNS
  • Members
  • 484 posts

Posted 25 January 2015 - 18:23

Ako dobijemo "najbolju vlast i da ona ukine sve prepreke ( skolstvo, birokratija, sudstvo... ) " onda cemo ih privuci vrednim i skolovanim kadrom, niskim porezima, drustvom bez korupcije, prilicno povoljnim geografskim polozajem, sporazumom sa Rusijom ... Bezveze je i da nabrajam... Tvrdis da bi ne bi niko investirao u uredjenu evropsku drzavu sa niskim porezima i jeftinijom radnom snagom? 


Edited by masterNS, 25 January 2015 - 18:24.

  • 0

#9 zoran59

zoran59
  • Members
  • 10,124 posts

Posted 25 January 2015 - 19:22

...

Prvi pravac podrske mora da bude povecanje efikasnosti

...

Ne razumem se u poljoprivredu, ali bih na ovo dodao jedan primer od pre par decenija.

 

Ja sam gradsko dete, ali sam posecivao strica i strinu u selu. Tipicno balkansko gazdinstvo - na njivi malo kukuruza, malo psenice, iza kuce basta sa svim i svacim, par krava, nekoliko svinja, oveci kokosinjac, pristojan vocnjak itd. Svastarenje.

 

A onda jedan komsija poseje na citavom imanju - persun. Celo selo se smejalo, kako je budala. Ali onda dodju kamioni iz Slovenije (ili je bila Droga-Portoroz ili Kolinska, ne secam se) sa omladincima (jevtina radna snaga) i odvuku sav persun. I tako vise puta - to raste brze od korova. I ostave pare. E, onda se selo vise nije smejalo.

 

To je efikasnost, a ne kad bi strina otisla u grad i na pijaci prodala par kila sira, tri tuceta jaja i deset kila jabuka.


  • 1

#10 Gant

Gant
  • Members
  • 6,346 posts

Posted 25 January 2015 - 20:23

Evo ministarka izbacila nesto novih podataka za ovu godinu.

 

Ministarka poljoprivrede Snežana Bogosavljević-Bošković izjavila je danas da je za 11 meseci 2014. godine zabeležen porast izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda a ukupna vrednost izvoza bila je 2,1 milijarda evra.

"Obezbedili smo suficit u razmeni poljoprivrednih i prehrambenih proizovda u vrednosti od jedne milijarde evra, što je za 23 odsto više u odnosu na 2013. godinu", rekla je ministarka na TV Pink.

Prema njenim rečima ekonomski efekat bio bi i znatno bolji da se u izvoznom asortimanu našlo više mesa, mleka i proizvoda od tih sirovina.

 

http://www.novosti.r...oizvoda--u-2014

 

 

 

Miskovic nastavlja ulaganje preko Delta agrara.

 

Kako je objasnio, u "Delta Agrar" biće uloženo oko 33 mil EUR i to u primarnu proizvodnju 29,25 (voćarstvo i povrtarstvo 12,73 mil EUR, ratarstvo 9 mil EUR, stočarstvo 7,52 mil EUR), u kompanije "Florida Bel" 0,26 mil EUR, "Danubius" 1,32 mil EUR, "Yuhor" 2,01 mil EUR.

 

http://www.ekapija.c...poslovnu-zgradu


Edited by Gant, 25 January 2015 - 20:27.

  • 0

#11 AgroUrban

AgroUrban
  • Members
  • 4,027 posts

Posted 31 January 2015 - 20:23

Napisao sam ranije, trenutno je ispitni rok u toku pa ne mogu trenutno da pisem detaljno o svakoj meri koja bi pomogla razvoju srpske poljoprivrede. 

 

Medjutim, moram samo da okacim ovo, slucajno sam naleteo na izlaganje naseg premijera pa mi je jedna stavka ubola oko:

 

 

http://youtu.be/5pO9QsIOwRw

 

 

Na 28:20 kaze: Tenis ce da dodje, imace 500 hiljada svinja, trazice jos milion i po svinja od nasih domacina.

 

Trazice sprske svinje cije meso zbog obavezne vakcinacije protiv svinjske kuge (kod nas) ne moze da se izvozi u EU? How yes no.


  • 0

#12 tomas.hokenberi

tomas.hokenberi
  • Members
  • 4,349 posts

Posted 31 January 2015 - 20:45

http://www.b92.net/v...1&nav_id=953214

 

Srpski svinjari se nalaze pred potpunim kolapsom zbog masovnog uvoza svinja iz Evropske unije. Kako tvrde stočari, zavedeni obećanjima da će Srbija masovno izvoziti svinje za Rusiju počeli su da tove prasiće. Sada kada su prasići postali tovljenici čak ni domaće klanice nisu zainteresovane jer uvoze jeftine svinje iz Unije.


  • 0

#13 orisni

orisni
  • Members
  • 976 posts

Posted 31 January 2015 - 21:06

"Sada kada su prasići postali tovljenici čak ni domaće klanice nisu zainteresovane jer uvoze jeftine svinje iz Unije." Sta to uopste znaci? Zasto taj svinjar ne moze da proda tog tovljenika nekoj klanici? Moze da bude da je taj tovljenik necim zarazen pa ne moze da proda ni po kojoj ceni (sto pomenu ArgoUrban), ili da je taj tovljenik sad vec prevelik pa je trebalo da se proda kao prasic. Ali mnogo verovatnije je da jednostavno kaze da ne moze da proda tovljenika po nekoj zamisljenoj ceni X jer ovaj iz Unije kosta X'<X. Zasto onda domaci svinjar ne stavi cenu od X''<X' i proda svog tovljenika? Da li je bolje da mu taj tovljenik umre i da dobije 0 ili je bolje da dobije barem X'', makar to bilo manje od zeljenih/zamisljenih/ocekivanih X?


  • 0

#14 tomas.hokenberi

tomas.hokenberi
  • Members
  • 4,349 posts

Posted 31 January 2015 - 21:27

Ocigledno je da su domaci tovljenici skuplji od uvezenih iz EU. I to je jos samo jedan primer koliko su ocekivanja da se privreda moze zasnivati iskljucivo na poljoprivredi besmislena. EU tovljenici su jeftiniji delom zbog efikasnije i jeftinije proizvodnje/uzgoja, a delom i zbog subvencija.


  • 2

#15 Doc Holliday

Doc Holliday
  • Members
  • 3,537 posts

Posted 31 January 2015 - 22:31

ma kako da ne..  sustina je da se uvozi meso iz ko zna odakle koje je starije od 6 meseci, meso kome je u tim drzavama propisom istekao rok, dok je kod nas taj rok 12 meseci.. uvoznicka mafija je ta koja unistava poljoprivredu.


  • 0