negde ovde na forumu sam procitao da su uglavnom poljoprivredni i stocarski proizvodjaci uglavnom slabo skolovani , to jest uglavnom samo sa osnovnom skolom. Moje misljenje je da tu treba pre svega pomoci i uloziti u seljaka. Jos uvek kod mnogih vlada misljenje da se npr sa par hektara zemlje , ukoliko sadis uobicajne kulture ( zito , kukuruz... ) moze ziveti cele godine od toga... Bilo je bas upravo u Holandiji primer tih sa malim posedima... Oni ne seju kukuruz nego sitno voce ( maline , jagode... ) , cvece i slicno.. Sto po jednom ili par hektara moze doneti znatno vise profita.... Uopsteno edukacija proizvodjaca bi umnogome pomogla..
Bese primer od pre neku godinu kad je npr svuda crni luk podbacio i bio los , kod jednog proizvodjaca koji je primenio neka nova saznanja luk je i vise nego dobro uspeo... covek se sigurno lepo opario...
Takodje edukacija u smeru udruzivanja seljaka , osnivanje sopstvenih firmi i zadruga ali ne po komunistickom sistemu nego da sami postanu (su)vlasnici .. kao sto takve stvari postoje u Sloveniji , Madjarskoj.... I ne samo malih zadruga vec i vecih sistema, kao sto su stocari u Madjarskoj kupili celu mlekaru koja pokriva 8% madjarskih potreba... i na taj nacin direktno zastitili svoje interese...
Sa druge strane , primarna poljoprivredna i stocarska proizvodnja bi automatski bila zamajac za ponovno ozivljavanje industrije... U pocetku preradjivacke ( prerada primarne prehrambene "sirovine " u gotove proizvode) , a kasnije bi taj zamajac bio pokretac i za tezu industriju ( poljoprivredne masine, alati i sto sta jos )... Da ne pricam da nam je npr ostala jaka poljoprivreda i stocarstvo, industrija tipa IMT ili Sever Subotica nikad ne bi propale. Verovatno bi lakse nasle ozbiljnog kupca ..
Samo jos jednom da pokusam da razjasnim par stvari i vise se necu truditi da ti ukazem tvoje pogresno stanoviste.
Poljoprivreda ima odredjene specificnosti, koje je izdvajaju od ostalih delatnosti. Jedna od njih je spor obrt sredstava. Verujem da znas sta je to tako da necu objasnjavati. I jos jednom da napomenem, nema pojoprivrede i stocarstva, poljoprivreda se deli na biljnu i stocarsku proizvodnju.
Kod vecine poljoprivrednih delatnosti obrt je oko jedan, jedva malo veci ili cak manji. Kod ratarstva i vocarstva obrt je oko 1, tov junadi moze da traje i po 16 meseci. Jedine proizvodnje gde se ostvaruje veci obrt su povrtarska, proizvodnja jaja i proizvodnja tovnih pilica kod kojih tov traje oko 48 dana. Sa ovako sporim obrtom poljoprivreda delimicno diskvalifikuje sebe kao previse znacajnu granu.
Zatim, poljoprivreda daje slabu akumulaciju iz koje bi kasnije mogao da izdvojis nesto za industriju.
Poljoprivreda je zavisna dobrim delom od subvencija, znaci ne samo kod nas, strajkuje se kad treba i u Francuskoj i u Danskoj. Da bi isplatio poljoprivrednicima subvencije ti moras od nekud da ih uzmes, a uzimaju se iz intenzivnijih i akumulativnijih delatnosti kao sto je industrija. Ako nemas industriju ili neki drugi sektor koji tek treba da se razvije na osnovu ,,zamajca'' koji daje poljoprivreda, odakle ces da podrzis svoje poljoprivrednike?
E sad, idemo dalje u opstu pricu.
Mi smo se odredili za smer ka EU, sto je dobro za nas, ali na tom putu treba da se susretnemo sa tim da ce na nase trziste uci roba iz drugih clanica EU cija je proizvodnja:
Produktivnija, ekonomicnija, sa vecim subvencijama. Prosle godine, u Hrvatskoj nije postojalo ni jedno roditeljsko jato zivine za proizvodnju jaja. Sve se uvozi iz Poljske. Poljska je na odlican nacin iskoristila sve sanse koje je imala kroz prespristupne fondove EU za poljoprivredu i jos dodatno podrzala svoj agar (na konto drugih delatnosti) i sada ima znacajne rezultate. EU jeste jedinstveno trziste itd itd, ali EU nije SAD, i nemojmo se zavaravati da je nekoj clanici svejedno da li nesto uvozi ili izvozi i da ce svoj agrar tek tako prepustiti slobodnom trzistu.
Tako da je cinjenica da nas agrar mora da bude podrzan/subvencionisan od nase drzave. Na koji bi nacin drzava nasla sredstva za to, ne znam i nije moja sfera tako da necu pisati nista na tu temu, ali cu ispisati na koji nacin bi nacin i kroz koje mere bi moglo da se sprovede.
Prvi pravac podrske mora da bude povecanje efikasnosti, a znacajna stvar u vezi toga je :
Zemljisna reforma
Pored toga sto su nasa gazdinstva mala, ona su takodje i rascepkana u vise parcela na vise mesta. To u mnogome smanjuje efikasnost mehanizacije i stvara dodatne troskove, ponajvise goriva. U tom smislu, znacajno bi bilo da se u sirokom spektru odradi komasacija i arondacija, odnosno ukrupnjavanje zemljista.
Ove dve mere su generalno iste, stim sto su nas ucili da je komasacija jos detaljnija i zahteva izmene i gradjenje infrastrukture.
Ovom merom bi se tezilo da svako gazdinstvo grupise svoje zemljiste sto blize oko ekonomskog dvorista domacinstva, tako da mu se smanji vreme puta izmednju eko. dvorista i parcela. Na taj nacin smanjuje se vreme/gorivo za dopremanje materijala, odlazak po vodu za prskanje, transport proizvoda itd itd.
Takodje, sa dobijenim vecim parcelama na pravi nacin se iskoriscava mehanizacija, manje traje vreme okreta na uvratinama, mogu da rade traktorski agregati sa sirim radnim zahvatom... Ovo izgledaju kao minimalne promene, ali u krajnjem saldu troskova mogu mnogo da znace.
Ovakvu meru bi bilo tesko izvesti iz razloga sto su paori neradi da se odreknu zemlje koju su nasledili od oca/dede/pradede itd itd, iako to moze znacajno da im olaksa posao. U selu moje majke zemljiste koje imam je rasporedjeno na 4 skroz suprotna mesta, a parcelu desno od mene radi covek koji zivi dva kilometra dalje.
Takodje zamena zemljsta ne bi isla ar za ar, nego u odnosu na kvalitet zemljista. Znaci ako das hektar losijeg zemljista, ne mozes da ocekujes hektar kvalitetnijeg. Iz svega toga pravi se komasaciona masa koja se dalje planira i uredjuje, pa na osnovu cele povrsine moze da se planira recimo sistem za navodnjavanje kako bi se na najefikasniji nacin snabdevala sva gazdinstva, a ne ovako po nekim selima sto se radi da svako za sebe pravi sistem za navodnjavanje, pa ugrozava recni tok itd itd... Naravno, svakog treba ostaviti da svom gazdinstvu radi sta zeli, ali ako koristis neko opste dobro, a za komsiju u donjem toku ako pretekne ko ga hebe, onda to i nije lepo...
Toliko za sada od mene, ispitni rok je u toku pa ne mogu da se raspisujem, sledeci put cu napisati nesto o sledecim merama koje bi nam znacile...