Jump to content


Photo
- - - - -

Granice u regiji


  • Please log in to reply
114 replies to this topic

#31 Vjekoslav

Vjekoslav
  • Members
  • 10,971 posts

Posted 20 January 2015 - 15:59

ako se slaze moderacija, umjesto da otvaram novi topic, ovaj bi nam mogao posluziti za sve granicne sporove u regiji. odnosno, za razjasnjavanje problematike tih sporova.

 

 

...

 

 

1555ovk.jpg

 

Razgraničenje Crne Gore i BiH je završeno
Datum objave 25.12.2014 17:29 | Autor MUP | Izvor: Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave

 

Povodom interesovanja medija u vezi sa Rezolucijom o Sutorini, koju je poslanik u novoizabranom sazivu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović uputio u zvaničnu parlamentarnu proceduru, radi tačnog informisanja javnost obavještavamo sljedeće:

Razgraničenje i utvrđivanje državne granice između Crne Gore i Bosne i Hercegovine je završeno i očekujemo potpisivanje Ugovora o državnoj granici, čime će ove dvije države, od bivših članica SFRJ, prve riješiti pitanje granice.

Međunarodno priznate granice država nastalih na prostoru nekadašnje Jugoslavije su nekadašnje republičke granice. Poznat je stav međunarodne zajednice iz 1992. godine, da nema prekrajanja nekadašnjih republičkih granica.

Pregovori na obavljanju poslova razgraničenja, utvrđivanja državne granice i pripremama na zaključivanju međunarodnog ugovora o državnoj granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, započeti su oktobra 2008. godine, a završeni maja 2014. godine.

Na završnom sastanku komisija za granicu Crne Gore i Bosne i Hercegovine, održanom 26. i 27.05.2014.godine u Sarajevu, usaglašena su i parafirana (verifikovana) sva granična dokumenta od strane komisija i stručnih grupa, i to: Ugovor o državnoj granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Tekstualni opis protezanja državne granice i Topografska karta razmjera 1:25000 sa ucrtanom graničnom linijom. Cjelokupna državna granica ucrtana je na 19 topografskih karata, prema važećim podacima u katastru, sa spiskom koordinata svih prelomnih tačaka, od tromeđe Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Republike Srbije na sjevernom dijelu, do tromeđe Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske na južnom dijelu. Dakle, sva granična dokumenta su verifikovana i od strane članova Komisije, predstavnika sva tri konstitutivna naroda u BiH. Nekadašnja administrativna, katastarska granica, postala je državna granica, što je u skladu sa stavom Badinterove komisije.

Protokolom o određivanju tromeđnih tačaka, koji je potpisan u Sarajevu, 2. oktobra 2003. godine, određene su tromeđne granične tačke na sjevernoj i južnoj tromeđi između Crne Gore, Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, i između Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Vlada Crne Gore, na sjednici od 12. juna 2014. godine, na prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova, usvojila je Izvještaj o vođenju pregovora na pripremama za zaključivanje Ugovora o dravnoj granici između Crne Gore i BiH i prihvatila Prijedlog ovog ugovora, čime su u Crnoj Gori okončane unutrašnje pravne procedure potrebne za potpisivanje ovog Ugovora.

Komisije za granicu Crne Gore i Bosne i Hercegovine formiraće zajedničko radno tijelo, u čijoj nadležnosti će biti da izvrši obilježavanje ovim Ugovorom utvrđene državne granice na terenu.

Takođe, Vijeće ministara BiH, na 111. sjednici 6. novembra 2014. godine, utvrdilo Prijedlog ugovora o državnoj granici između Crne Gore i BiH i sada je Ugovor o granici na dalju proceduru kod Predsjedništva BiH. Nakon završetka procedura Predsjedništva BiH, stvaraju se uslovi za potpisivanje ovog Ugovora, nakon čega slijedi potvrđivanje, odnosno ratifikacija Ugovora sa ciljem stupanja na snagu.

Tokom vođenja pregovora o razgraničenju između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, komisije su se rukovodile podacima sadržanim u Katastru dvije države, odnosno nekadašnjim administrativnim granicama, koje su postale državne, nakon obnove, odnosno sticanja nezavisnosti Crne Gore i Bosne i Hercegovine, te ni na jednoj sjednici komisija nije pokrenuto pitanje navedeno u Rezoluciji o Sutorini.

Želimo da podsjetimo i na nekoliko izjava visokih državnih funkcionera BiH:

Sredoje Nović, ministar civilnih poslova BiH (Slobodna Evropa 06.11.2014.godine) je kazao da „Da nije bilo ništa sporno za utvrđivanje granice BiH i CG”.

Takođe, veoma je značajno i saopštenje Vijeća ministara BiH nakon utvrđivanja Prijedloga ugovora o državnoj granici između BiH i CG: „Dvije države na ovaj način, poštujući suverenitet i teritorijalni integritet, unapređuju bilateralne odnose, ispunjavanjem obaveze preuzete Poveljom Ujedinjenih nacija i šalju pozitivnu poruku zemljama u regiji, evropskim i globalnim partnerima o spremnosti BiH i CG da sporazumno urede preostala otvorena pitanja”.

Takođe, značajna je i izjava Nebojše Radmanovića, člana Predsjedništva BiH „Granična linija sa Crnom Gorom je na terenu utvrđena i po okončanju redovne procedure ovo će biti prvi Ugovor o granicama u regionu” (Nezavisne novine Sarajevo 13.10.2014.godine).

Sarajevski „Večernji list”, 09.12.2014.godine, prenio je izjavu Željka Obradovića, predsjednika Komisije za granicu BiH, pod naslovom „Prijepor koji je ispolitiziran, Sutorina je pripala Crnoj Gori u staroj Jugoslaviji”, u kojem je Obradović „Odbacio kao neutemeljene tvrdnje kako Sutorina pripada BiH”, te „Iako su se stručna povjereništva do kraja složila oko svih prijepornih pitanja vezanih za granicu između BiH i CG te bi skori potpis mogao označiti početak konačnog rješavanja pitanja granica, budući da se sve zemlje nastale raspadom Jugoslavije spore, skupina profesora iz Sarajeva je zbog očito političkih motiva odlučila problematizirati pitanje Sutorine”.

Takođe, Obradović naglašava „Povjerenstva BiH i CG postigla su saglasje, a postignuti dogovor je potvrdilo Vijeće ministara BiH i Vlada CG. Sada još preostaje da parlamenti dviju država ratificiraju ovaj dokument. Na taj bi način BiH s Crnom Gorom završila posao oko granice. Ovako pripremljena, usaglašena i parafirana sva potrebna dokumentacija o graničnoj crti izraz je spremnosti BiH i CG da u konačnici budu prve dvije države u regiji koje će u cjelosti završiti posao identifikacije i obilježavanja granične crte”.

 

 

...

 

 

Crnu Goru brine rezolucija o Sutorini
13 Jan 2015 Izmijenjeno 18:55 CET


Rezolucija o Sutorini bila je tema današnjeg razgovora Igora Lukšića i ambasadora Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Đorđa Latinovića.

 

Rezolucija o Sutorini, koja je upućena u zvaničnu parlamentarnu proceduru u Bosni i Hercegovini bila je tema današnjeg razgovora potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova i evropskih integracija Igora Lukšića i ambasadora Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Đorđa Latinovića, javlja Anadolija.

Lukšić je izrazio ozbiljnu zabrinutost povodom razvoja događaja koji se odnose na predloženu rezoluciju i izrazio očekivanje da će, imajući u vidu da je razgraničenje i utvrđivanje državne granice između Crne Gore i Bosne i Hercegovine završeno, uskoro biti potpisan Ugovor o državnoj granici.

Dobrosusjedska saradnja

Potpredsjednika Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore Igor Lukšić podsjetio je na veoma dobre međusobne odnose izrazivši nadu da će se i ovo pitanje rješavati u duhu dobrosusjedske i regionalne saradnje, naročito imajući u vidu da su na završnom sastanku komisija za granicu Crne Gore i Bosne i Hercegovine, održanom 26. i 27. maja 2014. godine u Sarajevu, usaglašena i parafirana sva granična dokumenta od strane komisija i stručnih grupa.

On je podsjetio i da je Vlada Crne Gore, u junu 2014. godine, na prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova, usvojila izvještaj o vođenju pregovora na pripremama za zaključivanje Ugovora o državnoj granici između Crne Gore i BiH i prihvatila prijedlog ovog ugovora, čime su u Crnoj Gori okončane unutrašnje pravne procedure potrebne za potpisivanje ovog Ugovora.

Komisija za vanjske poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije na sjednici raspravljala o prijedlogu rezolucije poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) Denisa Bećirovića o Sutorini kojom se traži da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, nutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, iako će se ona naći na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u četvrtak.

Zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Bećirović podnio je prijedlog rezolucije o Sutorini kojom traži da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, nutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Vijeće ministara

Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koje je utvrdilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine početkom novermbra 2014. godine, a prema kojem bi Sutorina trebala voljom državnih organa Bosne i Hercegovine trajno ostati u sastavu Crne Gore.

Vijeće ministara BiH na sjednici početkom novembra 2014. godine utvrdilo je prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kojim se definira državna granica koja će na terenu biti obilježena u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog ugovora.

Prema ugovoru, državna se granica proteže od tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije na sjevernom dijelu, do tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Hrvatske na južnom dijelu.

Dvije države na ovaj način, poštujući suverenitet i teritorijalni integritet, unapređuju bilateralne odnose, ispunjavaju obveze preuzete Poveljom Ujedinjenih naroda i šalju pozitivnu poruku zemljama u regiji, europskim i globalnim partnerima o spremnosti Bosne i Hercegovine i Crne Gore da sporazumno urede preostala otvorena pitanja.

Prethodno su za Al Jazeeru ekspreti za ovu temu iznijeli svoja mišljenja o sporu BiH i Crne Gore oko razgraničenja.

Stara priča

Ivo Banac, hrvatski historičar i profesor Univerzitetu Yale, kazao je da je ovo stara priča koja se povremeno obnavlja.

"Dubrovačka je republika, kao otomanski podložnik, trpjela velika haranja sa strane Mletaka za vrijeme Bečkog rata. Zato su njeni diplomati na pregovorima koji su doveli do Karlovačkog mira (1699.) ustupili dio svog teritorija Otomanskom carstvu (na sjeveru kod Kleka i na jugu kod utoka Sutorine u Bokokotorski zaljev) kako ne bi imali izravni teritorijalni kontakt s Mlečanima. I tako je to ostao otomanski teritorij, nominalno i nakon Berlinskog kongresa i okupacije i računao se dijelom Bosne i Hercegovine u austrijsko vrijeme. U razgraničenju pri uspostavi federalnih jedinica Jugoslavije 1945. godine crnogorski je partijski čelnik Blažo Jovanović predložio Đuri Pucaru-Starom, bosanskohercegovačkom partijskom čelniku, izmjenu teritorija između NR Bosne i Hercegovine i NR Crne Gore tako da Crna Gora preuzme sutorinski pivot za jedan šumski prostor u slijevu Sutjeske. I tako je i bilo", kazao je Banac za Al Jazeeru.

Omer Ibrahimagić, stručnjak za ustavno pravo koji je predavao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, rekao je da je odluka na parlamentu i da ne treba prihvatiti.

“Smatram da sa pravnog aspekta Bosna i Hercegovina, koja je ušla sa svojim granicama, definisanim na Berlinskom kongresu, u Jugoslaviju, treba i da izađe u tim granicama. Zato se sporazum o granici sa Crnom Gorom ne treba potpisati, a treba se i imenovati nova komisija koja će uzimati u obzir granice definisane Berlinskim kongresom“, kazao je on.

Dvije države godinama pregovaraju o granici i potpisivanju ugovora, prvog takve vrste nakon raspada bivše Jugoslavije. Međutim, posljednjih mjeseci pitanje Sutorine ponovo je politički aktuelizirano.

Izvor: Al Jazeera

 

 

...

 

 

VELEPOSLANIK NA ČEKANJU
BiH i Crna Gora zaoštrile odnose zbog Sutorine

17.1.2015.

 

2enahlj.jpg

 

Crna Gora odgodila je slanje novoga veleposlanika u Sarajevo, nakon što je Zastupnički dom Parlamenta BiH otvorio raspravu o inicijativi da se Sutorina kod Herceg-Novog vrati Bosni i Hercegovini u čijoj je nadležnosti bila sve do Drugog svjetskog rata

 

Kako je u subotu prenio Dnevni avaz, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je odlučio odgoditi potpisivanje ukaza Milanu Lakiću o postavljanju za veleposlanika Crne Gore u Bosni i Hercegovini.

Prije toga Vujanović je razgovorao s bošnjačkim članom BiH Predsjedništva Bakirom Izetbegovićem koji je podupro inicijativu Zastupničkog doma Parlamenta BiH da se održi javna rasparava o preispitivanje ugovora o granici kod Sutorine između BiH i Crne Gore.

Međudržavna povjerenstva o granici usuglasili su prošle godine sporazum o granici koji je poduprlo i Vijeće ministara BiH, po kojemu granična crta između BiH i Crne Gore treba biti utvrđena na temelju granica koje su zatečene u trenutku raspada Jugoslavije što je kao model rješavanja prijepora utvrdilo i Badinterovo povjerenstvo s početka 90-ih prošlog stoljeća.

No, dio povjesničara i političkih stranaka u BiH ponovno osporava da je na zakonit način promijenjena granica između BiH i Crne Gore navodeći da se o tome usmenim dogovorom s vlastima Crne Gore neposredno nakon Drugog svjetskog rata usuglasio partizanski čelnik iz BiH Đuro Pucar Stari iako nijedno tijelo bivše Jugoslavije ili BiH nije odlučilo da Sutorina pripadne Crnoj Gori.

Predsjednik Vujanović je u objašnjenju vlastima BiH istaknuo kako Crna Gora smatra definitivnim granicu između dviju država, odbacujući bilo kakvu mogućnost pomicanja granične crte. Bošnjački član BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović je pak naveo da podupire stajalište Zastupničkog doma Parlamenta BiH i dijela javnosti da se održi javna rasprava o preispitivanju granice kod Sutorine. Zastupnički dom Parlamenta BiH zadužio je Ustavnopravno povjerenstvo da 27. veljače održi javnu raspravu o statusu Sutorine nakon čega bi ovaj parlament zauzeo konačno stajalište o graničnom prijeporu.

 

tportal.hr


  • 0

#32 DJ_Vasa

DJ_Vasa
  • Members
  • 7,368 posts

Posted 20 January 2015 - 18:16

Neka ostane tema, sve je OK. Da li da joj promenimo naslov?


  • 0

#33 Vjekoslav

Vjekoslav
  • Members
  • 10,971 posts

Posted 20 January 2015 - 19:32

e pa da, moze. 

predlazem -> "granice u regiji"


  • 0

#34 DJ_Vasa

DJ_Vasa
  • Members
  • 7,368 posts

Posted 20 January 2015 - 19:41

Sređeno, promenio sam naslov.


  • 1

#35 Vjekoslav

Vjekoslav
  • Members
  • 10,971 posts

Posted 16 April 2015 - 15:48

posto pratis tu tematiku, ne znam jel ima Srbija nesto toga sa one strane dunava?

 

ima(la) je.

(do ovog ponedjeljka :D)

 

mapa3.png

mapa2.png

mapa.png

 

liberland.jpg

 

Formation of Liberland

Free Republic of Liberland (hereinafter “Liberland”) is a sovereign state located between Croatia and Serbia on the west bank of the Danube river. The nearest towns are Zmajevac (Croatia) and Bački Monostor (Autonomous Province of Vojvodina, Serbia). On some maps, this area is referred to as "Gornja Siga".


Liberland came into existence due to a border dispute between Croatia and Serbia. This area along the west bank of the Danube river is not claimed by Croatia, Serbia or any other country. It was therefore terra nullius, a no man's land, until Vít Jedlička seized the opportunity and on 13 April 2015 formed a new state in this territory - Liberland. The boundary was defined so as not to interfere with the territory of Croatia or Serbia. Its total area of approximately 7 km2 is now the third smallest sovereign state, after the Vatican and Monaco. For more information regarding the border dispute between Croatia and Serbia see an article on Wikipedia.


The motto of Liberland is "To live and let live" because Liberland prides itself on personal and economic freedom of its people, which is guaranteed by the Constitution, which significantly limits the power of politicians so they could not interfere too much in the freedoms of the Liberland nation.

How to become a citizen of Liberland

Do you want to become a citizen of Liberland? Liberland is currently accepting applications for citizenship, which will be processed in due time.

Who is needed in Liberland?
Liberland currently needs people who

  • have respect for other people and respect the opinions of others, regardless of their race, ethnicity, orientation, or religion
  • have respect for private ownership which is untouchable
  • do not have communist, nazi or other extremist past
  • were not punished for past criminal offences

How to apply?
Send an e-mail message to info@liberland.org, comprising of:

  • An introductory letter, where you introduce yourself and write brief information about who you are and why you want to become a citizen of Liberland. As an attachment you can also send your curriculum vitae.
  • Scanned valid identity card or a part of valid passport with your photo where you can digitally black out all text data except first name, last name, gender, date of birth, nationality, date of issue and validity date (you can black out identification number, social security number, signature, etc.). The data will be used to issue ID documents for citizens of Liberland. If the scanned document does not contain your current permanent address, please give it in the message text of the e-mail.
  • If possible, please include your phone number where we can reach you.


Requests will be processed according to the day of delivery. We communicate electronically only, since in the territory of Liberland there is no physical location for mail delivery yet.

 

http://liberland.org/en/about/

 

 

...

 

 

liberland1.jpg

 

http://www.glas-slav...vatska-i-Srbija

 

 

...

 

 

http://www.parlament...mu-hrnou-370917

 

Spoiler

 

 

...

 

 

 

ukoliko ima , zar nije onda lakse prebiti se ?

 

e sad ga je**.

sad ga prebijajte s Liberlandom. :D  


  • 1

#36 IComeToClaimThisLand

IComeToClaimThisLand
  • Members
  • 183 posts

Posted 16 April 2015 - 19:35

Neverovatna kolicina neznanja i lupetanja na ovoj temi. Pocev sto je veliko pitanje ko dozvoljava da neko sa fasisoidnim idejama prisvaja, potpuno bespravno, desetine hiljada hektara srpske zemlje , pocev od vlasti susjeda, pa sve do dragih susjeda koji pisu nebuloze na ovim temama. Iskljucicu sve vrste emocija i strucno obrazloziti zasto ova ideja mora otici na djubriste istorije, gde joj je i mesto :

 

Da ne ulazimo u objasnjenje toga sta je granica uopste (mada bi verovatno trebalo posto je to preduslov da se pise u ovakvim temama), zadrzacemo se na vestackim. Prvo pravilo je da se granice ne mogu ustanovljavati jednostranim pravnim aktima, tu padaju u vodu i mnoge druge nesuglasice jos iz doba SFRJ ali to sad nije tema, dakle, katastri ne mogu posluziti kao osnov za promenu medjunarodno priznatih granica, u suprotnom Srbija bi mogla da polaze pravo na 74% Bosne i Hercegovine i oko 80% Kosova i Metohije (uglavnom zbog ovog "domino efekta" ce i pasti Hrvatska tuzba, ako uopste vise iko i mari za medjunarodno javno pravo). 
Granice se povlace u fazama delimitacije i demarkacije, u prvoj ucestvuju i komisije susednih drzava (sto u SFRJ nije bio slucaj), u drugoj se pristupa povlacenju granica, izmedju ostalog, i na rekama. Kod neplovnih reka vuce se (maltene lenjirom), crta koja ide pravolinijski preko sredine reke, dok kod plovnih ona ide sredinom reke, tj njenog toka (sa sve "krivinama"), i taj princip se naziva Thalweg i jedini je princip postovan u medjunarodnim arbitrazama. E sad, gde je razlika i u cemu lezi ovaj "spor", u promeni recnog korita, odnosno avulsia ​ - gde je moguca promena granica, ali to ovde nije slucaj. Pozivanje na katastre iz Austrougarske je maliciozno, smesno, nestrucno i za podsmeh.

 

Medjunarodno pravo jeste na strani Srbije, bilo je vise puta tokom nase istorije ali su opet donete odluke na nasu stetu pa me ne bi preterano cudilo da i ovaj put budemo kvazi sui generis i kreiramo nove norme s obzirom da servilnost nase vlasti, odsustvo svake vrste zastite nacionalnih interesa i apetiti nasih zapadnih prijatelja nikada nisu, niti ce ici nama na korist. 

 

Mogao bih da pisem i o Republici Srpskoj Krajini, Badinterovoj komisiji, Kosovu i Metohiji, BiH, i slicnim poduhvatima gde smo izrazito osteceni iako smo imali pravo na nasoj strani, ali ovde je ocigledno neplodno tle za tako nesto, postuju se, izgleda, samo oni koji bi voleli da Srbija nestane sa karte Evrope pa cu vas postedeti i ostaviti da uzivate u odabranom drustvu koje ocigledno samo ovde i pise bez neke preterane zelje da se konfrontiraju sa nekim ko ima oprecno misljenje.


  • 1

#37 alberto.ascari

alberto.ascari
  • Members
  • 26,999 posts

Posted 16 April 2015 - 22:16

Neverovatna kolicina neznanja i lupetanja na ovoj temi. Pocev sto je veliko pitanje ko dozvoljava da neko sa fasisoidnim idejama prisvaja, potpuno bespravno, desetine hiljada hektara srpske zemlje , pocev od vlasti susjeda, pa sve do dragih susjeda koji pisu nebuloze na ovim temama. Iskljucicu sve vrste emocija i strucno obrazloziti zasto ova ideja mora otici na djubriste istorije, gde joj je i mesto :

 

Da ne ulazimo u objasnjenje toga sta je granica uopste (mada bi verovatno trebalo posto je to preduslov da se pise u ovakvim temama), zadrzacemo se na vestackim. Prvo pravilo je da se granice ne mogu ustanovljavati jednostranim pravnim aktima, tu padaju u vodu i mnoge druge nesuglasice jos iz doba SFRJ ali to sad nije tema, dakle, katastri ne mogu posluziti kao osnov za promenu medjunarodno priznatih granica, u suprotnom Srbija bi mogla da polaze pravo na 74% Bosne i Hercegovine i oko 80% Kosova i Metohije (uglavnom zbog ovog "domino efekta" ce i pasti Hrvatska tuzba, ako uopste vise iko i mari za medjunarodno javno pravo). 
Granice se povlace u fazama delimitacije i demarkacije, u prvoj ucestvuju i komisije susednih drzava (sto u SFRJ nije bio slucaj), u drugoj se pristupa povlacenju granica, izmedju ostalog, i na rekama. Kod neplovnih reka vuce se (maltene lenjirom), crta koja ide pravolinijski preko sredine reke, dok kod plovnih ona ide sredinom reke, tj njenog toka (sa sve "krivinama"), i taj princip se naziva Thalweg i jedini je princip postovan u medjunarodnim arbitrazama. E sad, gde je razlika i u cemu lezi ovaj "spor", u promeni recnog korita, odnosno avulsia ​ - gde je moguca promena granica, ali to ovde nije slucaj. Pozivanje na katastre iz Austrougarske je maliciozno, smesno, nestrucno i za podsmeh.

 

Medjunarodno pravo jeste na strani Srbije, bilo je vise puta tokom nase istorije ali su opet donete odluke na nasu stetu pa me ne bi preterano cudilo da i ovaj put budemo kvazi sui generis i kreiramo nove norme s obzirom da servilnost nase vlasti, odsustvo svake vrste zastite nacionalnih interesa i apetiti nasih zapadnih prijatelja nikada nisu, niti ce ici nama na korist. 

 

Mogao bih da pisem i o Republici Srpskoj Krajini, Badinterovoj komisiji, Kosovu i Metohiji, BiH, i slicnim poduhvatima gde smo izrazito osteceni iako smo imali pravo na nasoj strani, ali ovde je ocigledno neplodno tle za tako nesto, postuju se, izgleda, samo oni koji bi voleli da Srbija nestane sa karte Evrope pa cu vas postedeti i ostaviti da uzivate u odabranom drustvu koje ocigledno samo ovde i pise bez neke preterane zelje da se konfrontiraju sa nekim ko ima oprecno misljenje.

 

Jesi li razmislio, da li bismo trebali da klejmujemo i još brat bratu 2/3 Evrope po principu KavlovacKavlobagEdinburghVivovitica? Eventualno istočnoafrički rog i Santiago de Chile sa okolinom?


  • 0

#38 Vjekoslav

Vjekoslav
  • Members
  • 10,971 posts

Posted 24 July 2015 - 12:44

...
 

 

 

 
...


Edited by Vjekoslav, 24 July 2015 - 12:45.

  • 0

#39 Vjekoslav

Vjekoslav
  • Members
  • 10,971 posts

Posted 24 July 2015 - 12:46

...

 

 

Spoiler

 

...


Edited by Vjekoslav, 24 July 2015 - 12:49.

  • 0

#40 Vjekoslav

Vjekoslav
  • Members
  • 10,971 posts

Posted 24 July 2015 - 12:50

...

 

Spoiler

 

...

 

http://vijesti.hrt.h...e-sa-slovenijom


  • 0

#41 ironside

ironside
  • Members
  • 3,368 posts

Posted 25 July 2015 - 08:28

Komentar na vijest na B92

---------------------------------

 

Koji papci... Trebali su odma' da pišu i Britanskoj kraljici...
comment-android.gif (Miša, 25. jul 2015 06:17)


  • 0

#42 Vjekoslav

Vjekoslav
  • Members
  • 10,971 posts

Posted 29 July 2015 - 09:03

Hrvatska izlazi iz arbitraže

 

Milanovic_Zoran_press_vlada_PatrikMacekP

 

...

 

:ajme:

 

napaljeni decko s Tresnjevke, jedva docekao da adezeovcima iskaze svoje domoljublje / ubere predizborne glasove desnice. a rjesenje koje nudi Arbitrazni sud (koliko sam shvatio iz onih telefonskih razgovora na slovenskom, 2/3 ili 3/4 zaljeva + izlaz na otvoreno more) po meni je dobro i pravedno rjesenje, sasvim prihvatljivo.

 

presedan u medjunarodnom pravu / arbitrazi? prije ce biti da je to snimljeni presedan, a da su se tako svi ponasali, samo eto, nisu snimljeni. cim su ovo dvoje slovenskih veseljaka tako opusteni u tel. razgovorima, kao da je to nesto posve normalno, tesko mi je povjerovati da i hrvatski arbitar i hrvatski predstavnik Vlade nisu to radili.

 

novi slovenski sudac, i to je to. nista drugo nije trebalo, ako nam je uistinu stalo da pitanje Piranskog zaljeva / granice izmedju Slovenije i Hrvatske, rjesimo / stavimo ad acta. ako je pak to pitanje tribina na kojoj ce se boriti za glasove desnice, i u Hrvatskoj, i u Sloveniji, onda ga nikada necemo rjesiti. 


  • 0

#43 mladenvzz

mladenvzz
  • Members
  • 1,347 posts

Posted 29 July 2015 - 13:12

...Vjeko,ne slažem se s tvojim komentarom.Neću reći ništa novo
kad kažem da je sam arbitražni sud,tekst arbitražnog ugovora
iznuđen od strane Slovenije.Slovenija je blokirala 14 od 35
poglavlja u pristupu Hrvatske EU.Zna se tko je pritisnuo Sloveniju
a arbitražni sporazum je navodno kompromis koji je diktirala
Slovenija.Zapitaj se zašto Slovenija nije željela izići pred Međunarodni
sud pravde ili na Sud za pravo mora u Hamburgu.Odgovor je jednostavan,
jer navedeni sudovi sude po međunarodnom pravu a ne po željama jedne
strane pa granice na moru ispadnu kao Pikasove slike.
Pogledaj si malo povijest razgraničenja.U prvoj polovici devedesetih Slovenija je u svom
pomorskom zakoniku zapisala i to deponirala pri UN da je "pomorski
prikrajšana dežela",bez izlaska na otvoreno more.Tek nakon nekoliko
godina je to promjenjeno i nastaju problemi na moru.Isto tako ti valja napomenuti
da svi brodovi imaju pravo neškodljivog prolaza kroz teritorijalne vode
bez prethodne najave.Prethodno se trebaju najaviti samo vojni brodovi.
Dokaz,luka Kopar radi i razvija se bez problema.Osim toga,promet brodova Jadranon
riješen je tripartitnim sporazumom Italija-Slovenija-Hrvatska.Ulazni smjer u sjevernojadranske luke
je uz hrvatsku obalu a izlazni uz talijansku.Imaš npr. i famozni "slučaj
Joras".Čovjek uzme građevinsku dozvolu u Bujama ili Buzetu,ne sječam se više,
zbog uznemiravanja posjeda,tuži se i sudi,pred općenskim sudom u Buzetu i
nakon nekoliko godina na svojoj kući razvije zastavu Slovenije i ispiše
parolu "tukaj je Slovenija".
Griješiš u još jednoj stvari.u arbitražni sud i Hrvatska i Slovenija su imale
pravo predložiti po jednog suca,nakon prihvačanja njihove kandidature oni postaju
suci tog suda a ne predstavnici zainteresirane strane.Nema lobiranja,nema stavljanja
u opticaj antidatiranih podnesaka.U principu uopće ne bi trebali imati kontakt sa
stranom u postupku koja ih je kandidirala.Dakle,sudac nije predstavnik jedne strane nego samo
sudac kojeg je jedna strana kandidirala.
I na kraju,može se reći da Međunarodni sud pravde ili Sud za pravo mora u Hamburgu sude
po međunarodnom pravu,a arbitražni sudovi stvaraju presedane koji postaju dio međunarodnog prava.

  • 1

#44 Unspeakably Violent Jack

Unspeakably Violent Jack
  • Banned
  • 70 posts

Posted 29 July 2015 - 13:20

Hrvati su lepo zajebali Slovence, prvo ušli u arbitražu dok su ih ovi ucenivali blokiranjem ulaska u EU, a sad kad su ušli u EU izlaze iz arbitraže kad im Slovenci više ništa ne mogu. Slovenci su se kasno setili blokirati Hrvate tek kad su pregovori bili pri kraju. Zato će nas Hrvati početi odmah jebuckati sa granicom i sa svime ostalim.


  • 0

#45 mladenvzz

mladenvzz
  • Members
  • 1,347 posts

Posted 29 July 2015 - 13:38

...ako se dvije strane ne mogu dogovoriti oko granica onda je
rješenje Međunarodni sud pravde.Mislim da ako granica Hrvatska-Srbija
ode u tom pravcu,tu Srbija sigurno dobiva.Međunarodno pravo je na njenoj
strani.Pitanje je samo ima li na hrvatskoj strani snage da se to prizna
ili će to izreći sud.
Blokada kod pristupnih pregovora na ovoj temi neće biti.Ali,sigurno će biti
na jednoj drugoj temi,a to je Zakon kojim se Srbija proglasila nadležnom za
procesuiranje ratnih zločina na prostoru ex-YU pravdajući to principom
univerzalne jurisdikcije.Ili će ga promijeniti,ili će ga staviti van snage
ili čak neće niti otvoriti poglavlje o pravosuđu.
  • 0