ako se slaze moderacija, umjesto da otvaram novi topic, ovaj bi nam mogao posluziti za sve granicne sporove u regiji. odnosno, za razjasnjavanje problematike tih sporova.
...
Razgraničenje Crne Gore i BiH je završeno
Datum objave 25.12.2014 17:29 | Autor MUP | Izvor: Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave
Povodom interesovanja medija u vezi sa Rezolucijom o Sutorini, koju je poslanik u novoizabranom sazivu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović uputio u zvaničnu parlamentarnu proceduru, radi tačnog informisanja javnost obavještavamo sljedeće:
Razgraničenje i utvrđivanje državne granice između Crne Gore i Bosne i Hercegovine je završeno i očekujemo potpisivanje Ugovora o državnoj granici, čime će ove dvije države, od bivših članica SFRJ, prve riješiti pitanje granice.
Međunarodno priznate granice država nastalih na prostoru nekadašnje Jugoslavije su nekadašnje republičke granice. Poznat je stav međunarodne zajednice iz 1992. godine, da nema prekrajanja nekadašnjih republičkih granica.
Pregovori na obavljanju poslova razgraničenja, utvrđivanja državne granice i pripremama na zaključivanju međunarodnog ugovora o državnoj granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, započeti su oktobra 2008. godine, a završeni maja 2014. godine.
Na završnom sastanku komisija za granicu Crne Gore i Bosne i Hercegovine, održanom 26. i 27.05.2014.godine u Sarajevu, usaglašena su i parafirana (verifikovana) sva granična dokumenta od strane komisija i stručnih grupa, i to: Ugovor o državnoj granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Tekstualni opis protezanja državne granice i Topografska karta razmjera 1:25000 sa ucrtanom graničnom linijom. Cjelokupna državna granica ucrtana je na 19 topografskih karata, prema važećim podacima u katastru, sa spiskom koordinata svih prelomnih tačaka, od tromeđe Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Republike Srbije na sjevernom dijelu, do tromeđe Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske na južnom dijelu. Dakle, sva granična dokumenta su verifikovana i od strane članova Komisije, predstavnika sva tri konstitutivna naroda u BiH. Nekadašnja administrativna, katastarska granica, postala je državna granica, što je u skladu sa stavom Badinterove komisije.
Protokolom o određivanju tromeđnih tačaka, koji je potpisan u Sarajevu, 2. oktobra 2003. godine, određene su tromeđne granične tačke na sjevernoj i južnoj tromeđi između Crne Gore, Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, i između Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Vlada Crne Gore, na sjednici od 12. juna 2014. godine, na prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova, usvojila je Izvještaj o vođenju pregovora na pripremama za zaključivanje Ugovora o dravnoj granici između Crne Gore i BiH i prihvatila Prijedlog ovog ugovora, čime su u Crnoj Gori okončane unutrašnje pravne procedure potrebne za potpisivanje ovog Ugovora.
Komisije za granicu Crne Gore i Bosne i Hercegovine formiraće zajedničko radno tijelo, u čijoj nadležnosti će biti da izvrši obilježavanje ovim Ugovorom utvrđene državne granice na terenu.
Takođe, Vijeće ministara BiH, na 111. sjednici 6. novembra 2014. godine, utvrdilo Prijedlog ugovora o državnoj granici između Crne Gore i BiH i sada je Ugovor o granici na dalju proceduru kod Predsjedništva BiH. Nakon završetka procedura Predsjedništva BiH, stvaraju se uslovi za potpisivanje ovog Ugovora, nakon čega slijedi potvrđivanje, odnosno ratifikacija Ugovora sa ciljem stupanja na snagu.
Tokom vođenja pregovora o razgraničenju između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, komisije su se rukovodile podacima sadržanim u Katastru dvije države, odnosno nekadašnjim administrativnim granicama, koje su postale državne, nakon obnove, odnosno sticanja nezavisnosti Crne Gore i Bosne i Hercegovine, te ni na jednoj sjednici komisija nije pokrenuto pitanje navedeno u Rezoluciji o Sutorini.
Želimo da podsjetimo i na nekoliko izjava visokih državnih funkcionera BiH:
Sredoje Nović, ministar civilnih poslova BiH (Slobodna Evropa 06.11.2014.godine) je kazao da „Da nije bilo ništa sporno za utvrđivanje granice BiH i CG”.
Takođe, veoma je značajno i saopštenje Vijeća ministara BiH nakon utvrđivanja Prijedloga ugovora o državnoj granici između BiH i CG: „Dvije države na ovaj način, poštujući suverenitet i teritorijalni integritet, unapređuju bilateralne odnose, ispunjavanjem obaveze preuzete Poveljom Ujedinjenih nacija i šalju pozitivnu poruku zemljama u regiji, evropskim i globalnim partnerima o spremnosti BiH i CG da sporazumno urede preostala otvorena pitanja”.
Takođe, značajna je i izjava Nebojše Radmanovića, člana Predsjedništva BiH „Granična linija sa Crnom Gorom je na terenu utvrđena i po okončanju redovne procedure ovo će biti prvi Ugovor o granicama u regionu” (Nezavisne novine Sarajevo 13.10.2014.godine).
Sarajevski „Večernji list”, 09.12.2014.godine, prenio je izjavu Željka Obradovića, predsjednika Komisije za granicu BiH, pod naslovom „Prijepor koji je ispolitiziran, Sutorina je pripala Crnoj Gori u staroj Jugoslaviji”, u kojem je Obradović „Odbacio kao neutemeljene tvrdnje kako Sutorina pripada BiH”, te „Iako su se stručna povjereništva do kraja složila oko svih prijepornih pitanja vezanih za granicu između BiH i CG te bi skori potpis mogao označiti početak konačnog rješavanja pitanja granica, budući da se sve zemlje nastale raspadom Jugoslavije spore, skupina profesora iz Sarajeva je zbog očito političkih motiva odlučila problematizirati pitanje Sutorine”.
Takođe, Obradović naglašava „Povjerenstva BiH i CG postigla su saglasje, a postignuti dogovor je potvrdilo Vijeće ministara BiH i Vlada CG. Sada još preostaje da parlamenti dviju država ratificiraju ovaj dokument. Na taj bi način BiH s Crnom Gorom završila posao oko granice. Ovako pripremljena, usaglašena i parafirana sva potrebna dokumentacija o graničnoj crti izraz je spremnosti BiH i CG da u konačnici budu prve dvije države u regiji koje će u cjelosti završiti posao identifikacije i obilježavanja granične crte”.
...
Crnu Goru brine rezolucija o Sutorini
13 Jan 2015 Izmijenjeno 18:55 CET
Rezolucija o Sutorini bila je tema današnjeg razgovora Igora Lukšića i ambasadora Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Đorđa Latinovića.
Rezolucija o Sutorini, koja je upućena u zvaničnu parlamentarnu proceduru u Bosni i Hercegovini bila je tema današnjeg razgovora potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova i evropskih integracija Igora Lukšića i ambasadora Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Đorđa Latinovića, javlja Anadolija.
Lukšić je izrazio ozbiljnu zabrinutost povodom razvoja događaja koji se odnose na predloženu rezoluciju i izrazio očekivanje da će, imajući u vidu da je razgraničenje i utvrđivanje državne granice između Crne Gore i Bosne i Hercegovine završeno, uskoro biti potpisan Ugovor o državnoj granici.
Dobrosusjedska saradnja
Potpredsjednika Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore Igor Lukšić podsjetio je na veoma dobre međusobne odnose izrazivši nadu da će se i ovo pitanje rješavati u duhu dobrosusjedske i regionalne saradnje, naročito imajući u vidu da su na završnom sastanku komisija za granicu Crne Gore i Bosne i Hercegovine, održanom 26. i 27. maja 2014. godine u Sarajevu, usaglašena i parafirana sva granična dokumenta od strane komisija i stručnih grupa.
On je podsjetio i da je Vlada Crne Gore, u junu 2014. godine, na prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova, usvojila izvještaj o vođenju pregovora na pripremama za zaključivanje Ugovora o državnoj granici između Crne Gore i BiH i prihvatila prijedlog ovog ugovora, čime su u Crnoj Gori okončane unutrašnje pravne procedure potrebne za potpisivanje ovog Ugovora.
Komisija za vanjske poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije na sjednici raspravljala o prijedlogu rezolucije poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) Denisa Bećirovića o Sutorini kojom se traži da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, nutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, iako će se ona naći na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u četvrtak.
Zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Bećirović podnio je prijedlog rezolucije o Sutorini kojom traži da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, nutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Vijeće ministara
Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koje je utvrdilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine početkom novermbra 2014. godine, a prema kojem bi Sutorina trebala voljom državnih organa Bosne i Hercegovine trajno ostati u sastavu Crne Gore.
Vijeće ministara BiH na sjednici početkom novembra 2014. godine utvrdilo je prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kojim se definira državna granica koja će na terenu biti obilježena u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog ugovora.
Prema ugovoru, državna se granica proteže od tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije na sjevernom dijelu, do tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Hrvatske na južnom dijelu.
Dvije države na ovaj način, poštujući suverenitet i teritorijalni integritet, unapređuju bilateralne odnose, ispunjavaju obveze preuzete Poveljom Ujedinjenih naroda i šalju pozitivnu poruku zemljama u regiji, europskim i globalnim partnerima o spremnosti Bosne i Hercegovine i Crne Gore da sporazumno urede preostala otvorena pitanja.
Prethodno su za Al Jazeeru ekspreti za ovu temu iznijeli svoja mišljenja o sporu BiH i Crne Gore oko razgraničenja.
Stara priča
Ivo Banac, hrvatski historičar i profesor Univerzitetu Yale, kazao je da je ovo stara priča koja se povremeno obnavlja.
"Dubrovačka je republika, kao otomanski podložnik, trpjela velika haranja sa strane Mletaka za vrijeme Bečkog rata. Zato su njeni diplomati na pregovorima koji su doveli do Karlovačkog mira (1699.) ustupili dio svog teritorija Otomanskom carstvu (na sjeveru kod Kleka i na jugu kod utoka Sutorine u Bokokotorski zaljev) kako ne bi imali izravni teritorijalni kontakt s Mlečanima. I tako je to ostao otomanski teritorij, nominalno i nakon Berlinskog kongresa i okupacije i računao se dijelom Bosne i Hercegovine u austrijsko vrijeme. U razgraničenju pri uspostavi federalnih jedinica Jugoslavije 1945. godine crnogorski je partijski čelnik Blažo Jovanović predložio Đuri Pucaru-Starom, bosanskohercegovačkom partijskom čelniku, izmjenu teritorija između NR Bosne i Hercegovine i NR Crne Gore tako da Crna Gora preuzme sutorinski pivot za jedan šumski prostor u slijevu Sutjeske. I tako je i bilo", kazao je Banac za Al Jazeeru.
Omer Ibrahimagić, stručnjak za ustavno pravo koji je predavao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, rekao je da je odluka na parlamentu i da ne treba prihvatiti.
“Smatram da sa pravnog aspekta Bosna i Hercegovina, koja je ušla sa svojim granicama, definisanim na Berlinskom kongresu, u Jugoslaviju, treba i da izađe u tim granicama. Zato se sporazum o granici sa Crnom Gorom ne treba potpisati, a treba se i imenovati nova komisija koja će uzimati u obzir granice definisane Berlinskim kongresom“, kazao je on.
Dvije države godinama pregovaraju o granici i potpisivanju ugovora, prvog takve vrste nakon raspada bivše Jugoslavije. Međutim, posljednjih mjeseci pitanje Sutorine ponovo je politički aktuelizirano.
Izvor: Al Jazeera
...
VELEPOSLANIK NA ČEKANJU
BiH i Crna Gora zaoštrile odnose zbog Sutorine
17.1.2015.
Crna Gora odgodila je slanje novoga veleposlanika u Sarajevo, nakon što je Zastupnički dom Parlamenta BiH otvorio raspravu o inicijativi da se Sutorina kod Herceg-Novog vrati Bosni i Hercegovini u čijoj je nadležnosti bila sve do Drugog svjetskog rata
Kako je u subotu prenio Dnevni avaz, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je odlučio odgoditi potpisivanje ukaza Milanu Lakiću o postavljanju za veleposlanika Crne Gore u Bosni i Hercegovini.
Prije toga Vujanović je razgovorao s bošnjačkim članom BiH Predsjedništva Bakirom Izetbegovićem koji je podupro inicijativu Zastupničkog doma Parlamenta BiH da se održi javna rasparava o preispitivanje ugovora o granici kod Sutorine između BiH i Crne Gore.
Međudržavna povjerenstva o granici usuglasili su prošle godine sporazum o granici koji je poduprlo i Vijeće ministara BiH, po kojemu granična crta između BiH i Crne Gore treba biti utvrđena na temelju granica koje su zatečene u trenutku raspada Jugoslavije što je kao model rješavanja prijepora utvrdilo i Badinterovo povjerenstvo s početka 90-ih prošlog stoljeća.
No, dio povjesničara i političkih stranaka u BiH ponovno osporava da je na zakonit način promijenjena granica između BiH i Crne Gore navodeći da se o tome usmenim dogovorom s vlastima Crne Gore neposredno nakon Drugog svjetskog rata usuglasio partizanski čelnik iz BiH Đuro Pucar Stari iako nijedno tijelo bivše Jugoslavije ili BiH nije odlučilo da Sutorina pripadne Crnoj Gori.
Predsjednik Vujanović je u objašnjenju vlastima BiH istaknuo kako Crna Gora smatra definitivnim granicu između dviju država, odbacujući bilo kakvu mogućnost pomicanja granične crte. Bošnjački član BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović je pak naveo da podupire stajalište Zastupničkog doma Parlamenta BiH i dijela javnosti da se održi javna rasprava o preispitivanju granice kod Sutorine. Zastupnički dom Parlamenta BiH zadužio je Ustavnopravno povjerenstvo da 27. veljače održi javnu raspravu o statusu Sutorine nakon čega bi ovaj parlament zauzeo konačno stajalište o graničnom prijeporu.
tportal.hr