Jump to content


Photo
- - - - -

Fiksni kurs dinara - Za i Protiv


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
27 replies to this topic

#16 ing.glick

ing.glick
  • Members
  • 412 posts

Posted 18 July 2013 - 23:55

Tacno, sa druge strane imamo:

- nemogucnost peglanja deficita

 

Deficit se finansira pozajmicama. Niko nije lud da drzi ozbiljan kapital u dinarima bez da trazi visoke kamate kao osiguranje, zato taj kapital nije dostupan za "peglanje"  deficita.

Zasto mislis da pozajmljuju tolike milijarde evra svake godine ako je tacno da peglaju deficit dinarom?

 

 

- topljenje deviznih rezervi (jer taj fiksni kurs mora da se brani)

 

Netacno, fiksi kurs podrazumeva emitovanje dinara u zamenu za evre i nikako drugacije. Znaci da na mozes dobito dinare ako ne das evre, koje u bilo kom trenutku mozes dobiti nazad za te dinare.

 

Sve drugo nije fiksni kurs, nego plivajuci kurs zakucan na jednu tacku. Takve stvari plima i oseka uvek razore.

 

 

- nemogucnost povecavanja konkurentnosti (zamisli sa slabljenjem dinara)

 

Konkurentnost se ne povecava slabljenjem dinara, to su bajke. Imamo slab dinar toliko dugo da bismo vec bili medju najkonkurentnijim drzavama na svetu da je to tacno.

 

 

- poboljsanje spoljnotrgovinskog bilansa (opet zamisli slabljenjem dinara)

 

Ovo je jos veca bajka, oduvek imamo slab dinar i los bilans, koliko jos treba da poboljsavamo bilans slabljenjem dinara?



#17 ing.glick

ing.glick
  • Members
  • 412 posts

Posted 19 July 2013 - 00:15

http://me.seebiz.eu/...-gori/ar-66264/

 

Sta s tim? Mogu da koriste evro dok ne udju u uniju, a posle zele da ih ubace u Evro zonu jer nisu predvideli da neka drzava EU koristi evro kao zvanicnu valutu bez da je clanica evrozone.

 

 

 

Pravi fiksni kurs je ustvari uvodjenje evra kao zvanicne valute.

 

Tako je, u tome i jeste poenta.

 

Ovo sto imaju okolne zemlje nije fiksni kurs nego vodjenje stabilne finansijske politike, trosenje deviznih rezervi i sl. Turska je nekoliko godina imala fiksni kurs pa je sad u problemima i kurs klizi.

 

Ne trose devizne rezerve, za svaki dinar koji emitujes nekome u devizne rezerve stavljas 100% pokrice u evrima. Kako mozes da potrosis rezerve?

 

Ako Jorgovanka sa mehanizmima uvede da NBS uvek odrzava kurs na recimo 100 dinara to bi ti bio fiksni kurs. Ali ona nema novca za to.

 

Zasto 100, nek bude trenutna vrednost, 115. Novcana masa dinara je dovoljno mala da mogu da stave i 100, al to bi bilo nekako neprirodno.

 

Kada se u drzavi sredi kompletna ekonomska situacija kurs ce sam po sebi da se fiksira u jednom momentu. Ovako laicki pricati da ce fiksni kurs da sredi ekonomiju nema osnova. Cista demagogija.

 

Naravno da ne moze da sredi ekonomiju, moze malo da joj pomogne, tacnije da prestane da joj odmaze.

 

 

Uredjeno ekonomsko stanje u drzavi formira fiksni kurs, obrnuta implikacija ne vazi.

 

Svi zakljuchci koje navodis vaze za plivajuci kurs zakucan u jednu tacku, a niti jedan ne vazi za fiksni kurs, stoga mislim da ti i dalje fiksni kurs smatras za plivajuci kurs zakucan u jednu tacku.



#18 brusli

brusli
  • Members
  • 962 posts

Posted 19 July 2013 - 13:43

Deficit se finansira pozajmicama. Niko nije lud da drzi ozbiljan kapital u dinarima bez da trazi visoke kamate kao osiguranje, zato taj kapital nije dostupan za "peglanje"  deficita.

Zasto mislis da pozajmljuju tolike milijarde evra svake godine ako je tacno da peglaju deficit dinarom?

 

Netacno, fiksi kurs podrazumeva emitovanje dinara u zamenu za evre i nikako drugacije. Znaci da na mozes dobito dinare ako ne das evre, koje u bilo kom trenutku mozes dobiti nazad za te dinare.

Sve drugo nije fiksni kurs, nego plivajuci kurs zakucan na jednu tacku. Takve stvari plima i oseka uvek razore.

 

Deficit moze pored zaduzivanja da se finansira i devalviranjem dinara, samim tim svi koji primaju plate u dinarima dobijaju smanjenje plate, tj kompletna drzavna administracija i javni sektor, evo vezba za tebe ako bi devalvirali dinar za 10% koliko se smanji deficit samo od troskova za plate ?

 

Zatim otkud tebi da je Srbija toliko jaka da uvek kad joj trebaju sredstava moze da namakne evre ? Pa nismo mi Japan ili Svajcarska...

 

Konkurentnost se ne povecava slabljenjem dinara, to su bajke. Imamo slab dinar toliko dugo da bismo vec bili medju najkonkurentnijim drzavama na svetu da je to tacno.

Ovo je jos veca bajka, oduvek imamo slab dinar i los bilans, koliko jos treba da poboljsavamo bilans slabljenjem dinara?

 

Sto bi onda Japan, Svajcarska, EU , USA, Kina kukale prilikom jacanja svojih valuta na nelojalnu konkurenciju onih koji smanjuju svoju? Jedino je Srbija "pametna" pa veruje da jakom valutom povecava svoju konkurentnost i spoljnotrgovinski bilans...

Jesi li cuo za "valutni rat" ?

I otkud tebi ideja da je dinar slab ???? Pa svi ekonomisti kukaju da je dinar precenjen, i to je uzrok prevelikog uvoza i potrosnje u zadnjih 10 godina.



#19 ing.glick

ing.glick
  • Members
  • 412 posts

Posted 19 July 2013 - 16:54

Deficit moze pored zaduzivanja da se finansira i devalviranjem dinara, samim tim svi koji primaju plate u dinarima dobijaju smanjenje plate, tj kompletna drzavna administracija i javni sektor, evo vezba za tebe ako bi devalvirali dinar za 10% koliko se smanji deficit samo od troskova za plate ?

 

Deficit je razlika izmedju prihoda i rashoda, ti govoris o rashodima, a ne o razlici. Razni nasi Dinkici tvojih 10% slabljenja u valuti nadoknade nominalnim povecanjem potrosnje od 10% i vise, pa ti opet nemas nista od smanjivanja rashoda.

 

Pre 5-6 godina su uzimali oko 550 milijardi dinara, a trosili 600, sad uzimaju  950 a trose 1000 (cifre su odokativne radi ilustracije). Iako je dinar oslabio, povecali su potrosnju taman koliko je ovaj slabio i jos malo vise.

 

Ako ukljucimo i prihode u pricu, onda vidimo da svake godine postoji razlika izmedju prihoda i rashoda. Ta razlika se pokriva pozajmicama iz inostranstva. Bilo bi divno da se ne zaduzujemo i da slabljenjem dinara finansiramo deficit, ali to nazalost nije tacno niti moguce.

 

 

Zatim otkud tebi da je Srbija toliko jaka da uvek kad joj trebaju sredstava moze da namakne evre ? Pa nismo mi Japan ili Svajcarska...

 

Da je do mene, ja bih se slozio sa tobom, ali realnost je suprotna od toga. Za sada Srbija ipak moze da namakne evre. Javni dug raste, sto znaci da Srbiji neko te pare pozajmljuje.

 

Ali ako obratis paznju na rocnost, videces da su te pozajmice sa sve kracim dospecem, sto znaci da kreditori ipak nisu toliko opusteni.  Grcka je nekako uspevala da se uzajmi i kad je vec bilo sasvim jasno da nece moci da vrate te pare.

 

 

 

Sto bi onda Japan, Svajcarska, EU , USA, Kina kukale prilikom jacanja svojih valuta na nelojalnu konkurenciju onih koji smanjuju svoju? Jedino je Srbija "pametna" pa veruje da jakom valutom povecava svoju konkurentnost i spoljnotrgovinski bilans...

Jesi li cuo za "valutni rat" ?

 

Ne smes nekriticki da verujes svemu sto cujes. Slabljenje valute je samo izgovor za strpkanje kapitala, jer se nominalne cene svega brzo prilagode i na kraju je neto efekat da je delic kapitala prebacen iz ruku naroda u ruke politicara. Naravno da ce oni naci razne izgovore za to i to je ok.

 

Gore navedene zemlje to mogu da urade jer je mnogo kapitala iz celog sveta u njihovim valutama. A kapital koje je u dinarima ne mozes da ushitnes jer je:

   a) kolicina kapitala u dinarima zanemarljiva

   b) taj kapital je vec zasticen visokim kamatama

 

Moras da oslabis valutu vise nego sto si platio u kamatama, sto je dosta nezgodno za postici.

 

I otkud tebi ideja da je dinar slab ???? Pa svi ekonomisti kukaju da je dinar precenjen, i to je uzrok prevelikog uvoza i potrosnje u zadnjih 10 godina.

 

Nije to moja ideja, slab je i u apsolutnom i u relativno smislu, zato sto:

a) rapidno gubi vrednost  iz godine u godinu

b) gubi vrednost brze od svih ostalih valuta, ne racunajuci zemlje poput zimbabvea

 

Ekonomisti koji su finansirani od strane vlade uglavnom nisu ekonomisti nego pregalnici tipa propagandnog i nemoj im bespogovorno verovati.



#20 brusli

brusli
  • Members
  • 962 posts

Posted 19 July 2013 - 20:59

Deficit je razlika izmedju prihoda i rashoda, ti govoris o rashodima, a ne o razlici. Razni nasi Dinkici tvojih 10% slabljenja u valuti nadoknade nominalnim povecanjem potrosnje od 10% i vise, pa ti opet nemas nista od smanjivanja rashoda.

 

Pre 5-6 godina su uzimali oko 550 milijardi dinara, a trosili 600, sad uzimaju  950 a trose 1000 (cifre su odokativne radi ilustracije). Iako je dinar oslabio, povecali su potrosnju taman koliko je ovaj slabio i jos malo vise.

 

Ako ukljucimo i prihode u pricu, onda vidimo da svake godine postoji razlika izmedju prihoda i rashoda. Ta razlika se pokriva pozajmicama iz inostranstva. Bilo bi divno da se ne zaduzujemo i da slabljenjem dinara finansiramo deficit, ali to nazalost nije tacno niti moguce.

 

Oni su rashode unapred isplanirali bez obzira na sve, npr nema smanjenja plata i penzija. E sad taj deficit moraju da zakrpe zaduzivanjem i/ili devalvacijom dinara. Ako nema devalvacije celokupan iznos deficita krpi se kreditima. Znaci devalvacijom se samo smanjuje iznos uzetih kredita a ne i potpuno eliminise, ali i to je nesto.

 

Da je do mene, ja bih se slozio sa tobom, ali realnost je suprotna od toga. Za sada Srbija ipak moze da namakne evre. Javni dug raste, sto znaci da Srbiji neko te pare pozajmljuje.

 

Ali ako obratis paznju na rocnost, videces da su te pozajmice sa sve kracim dospecem, sto znaci da kreditori ipak nisu toliko opusteni.  Grcka je nekako uspevala da se uzajmi i kad je vec bilo sasvim jasno da nece moci da vrate te pare.

 

I sam kazes da Srbija nece moci jos dugo da uzima ovoliko kredita, i jos ako uvede fiksni kurs to znaci skori bankrot. Grcka je drugacija prica od Srbije jer su u EU.

 

Ne smes nekriticki da verujes svemu sto cujes. Slabljenje valute je samo izgovor za strpkanje kapitala, jer se nominalne cene svega brzo prilagode i na kraju je neto efekat da je delic kapitala prebacen iz ruku naroda u ruke politicara. Naravno da ce oni naci razne izgovore za to i to je ok.

 

Gore navedene zemlje to mogu da urade jer je mnogo kapitala iz celog sveta u njihovim valutama. A kapital koje je u dinarima ne mozes da ushitnes jer je:

   a) kolicina kapitala u dinarima zanemarljiva

   b) taj kapital je vec zasticen visokim kamatama

 

Moras da oslabis valutu vise nego sto si platio u kamatama, sto je dosta nezgodno za postici.

 

Ovaj, ne razumem bas ovu tvoju filosofiju, ali evo misaoni experiment:

 

Zamisli da dinar ojaca za 50%, tj 1EU=60 din.

 

Znaci grubo racunajuci, prosecnom Srbinu (pod uslovom da prima platu u dinarima) uvozni proizvodi ce biti duplo jeftiniji. Domaci nece biti duplo jeftiniji, jer je dobar deo troskova vezan za dinar (plate, porezi itd). To jest, uvozni proizvodi postaju konkurentniji, tj jeftiniji od domacih. Zamisli te srece nasih tajkuna i uvoznika...

 

Nije to moja ideja, slab je i u apsolutnom i u relativno smislu, zato sto:

a) rapidno gubi vrednost  iz godine u godinu

b) gubi vrednost brze od svih ostalih valuta, ne racunajuci zemlje poput zimbabvea

 

Ekonomisti koji su finansirani od strane vlade uglavnom nisu ekonomisti nego pregalnici tipa propagandnog i nemoj im bespogovorno verovati.

 

a) U zadnjih godinu dana dinar je prema evru ojacao 3-4%, jel to nasa ekonomija procvetala?

b) Ako godinama pumpas kreditnu expanziju (od 2001), zatim prodaju drzavnih firmi itd, i na osnovu tog priliva odrzavas "realan" kurs, sta ocekujes da ce se desiti kada to prestane, i pritom ti krediti dodju na naplatu ?



#21 Schrodinger

Schrodinger
  • Members
  • 20,418 posts

Posted 20 July 2013 - 15:32

 

Voleo bih da vidim kako Djilas zamislja da banka isplati 7% kamate godisnje depoziteru (neki prosek od 2006-2012 na orocene depozite na godinu dana) ako te pare ne uzme od klijenata koji traze kredite. Bilo bi divno da od banke dobijamo prihod na depozit, radna mesta, poreze drzavi, a da ne moramo da im placamo kamatu za kredite. Djilas je prirodno retardiran ili mozda mora nivo retardiranosti da prilagodi biracima.

U drugom se uopsteno govoreci slazemo, medjutim boldovano ne stoji u nacelu. Stoji u Srbiji zato sto su u Srbiji i u bankama dominantne lenstine, plus imamo izrazito intervencionistickog (da ne kazem staljinistickog, bila bi prava rec) ministra finansija koji se ogradio restriktivnim zakonodavstvom i de facto sprecio banke da same deluju kao investitori i da igraju aktivniju ulogu na trzistu. Inace, u svetu je odavno prihod banaka dobrim delom odredjen prop-trejdingom i slicnim stvarima, ne nuzno zero-sum igrama sa klijentima. 



#22 Schrodinger

Schrodinger
  • Members
  • 20,418 posts

Posted 20 July 2013 - 15:39

Zamisli da dinar ojaca za 50%, tj 1EU=60 din.

 

Znaci grubo racunajuci, prosecnom Srbinu (pod uslovom da prima platu u dinarima) uvozni proizvodi ce biti duplo jeftiniji. Domaci nece biti duplo jeftiniji, jer je dobar deo troskova vezan za dinar (plate, porezi itd). To jest, uvozni proizvodi postaju konkurentniji, tj jeftiniji od domacih. Zamisli te srece nasih tajkuna i uvoznika...

 

Ovo je u principu tacno, samo sto ima par problema. Prvo, dobrim delom zavisi od vrste proizvoda, kod mnogih troskovi nisu vezani za dinar i sve vise i vise ce biti vezani za euro, kao sto i treba da bude. Drugo, zbog opste ekonomske psihoze, u Srbiji se projektovani profit naduvava na nacin koji u iole civilizovanijem svetu ne postoji, posto ovde svako i njegov ujka hoce da zaradi juce i ne razmislja o tome da bi, dok stekne trziste i izgradi klijentelu trebalo cesto da prodje i pod nekoliko godina, tako da je taj procenat finalne cene proizvoda u Srbiji mnogo veci nego kod vecine uvoznih proizvoda. Konacno, tvoje bacanje tajkuna i uvoznika u isti kos je populisticka retorika - nije svaki proizvod malina. Hocu da kupim auto - pazi da necu da slusam Dinkicevo ispiranje mozga i kupujem kretenski nazvani "nacionale". Za to mi trebaju - po mogucstvu posteni - uvoznici. Izmedju dva zla, tajkunizma koji se infiltrirao u uvoznistvo i licemernog i odvratnog "ekonomskog patriotizma", uvek cu pre izabrati tajkunizam...



#23 ing.glick

ing.glick
  • Members
  • 412 posts

Posted 21 July 2013 - 13:33

de facto sprecio banke da same deluju kao investitori i da igraju aktivniju ulogu na trzistu. Inace, u svetu je odavno prihod banaka dobrim delom odredjen prop-trejdingom i slicnim stvarima, ne nuzno zero-sum igrama sa klijentima. 

 

Ne slazem se, niko ne brani bankarima to da rade, al ne mogu da rade pod okriljem bankarske institucije koja drzi depozite osigurane drzavnim parama. Nek osnuju investicioni fond, skupe kapital i igraju aktivniju ulogu na trzistu, nek tejduju dok se boje ne rastope. Dakle, postoji mehanizam, koji neki i koriste, jedina mana je sto ne mogu da dobiju drzavnu garanciju za svu tu zajebanciju. Naravno, po meni to nikako nije mana.



#24 Schrodinger

Schrodinger
  • Members
  • 20,418 posts

Posted 21 July 2013 - 13:59

Ne slazem se, niko ne brani bankarima to da rade, al ne mogu da rade pod okriljem bankarske institucije koja drzi depozite osigurane drzavnim parama. Nek osnuju investicioni fond, skupe kapital i igraju aktivniju ulogu na trzistu, nek tejduju dok se boje ne rastope. Dakle, postoji mehanizam, koji neki i koriste, jedina mana je sto ne mogu da dobiju drzavnu garanciju za svu tu zajebanciju. Naravno, po meni to nikako nije mana.

Uporedi zakone o investicionim fondovima u Srbiji i u Hrvatskoj. U Srbiji su daleko restriktivniji. Ko ih je doneo? Dozivotni ministar svih para... A da li para ima vise u Srbiji ili u Hrvatskoj i cija je (sve) zasluga za to, prosudi sam.

 

A ako ti mislis da je uloga drzave da regulise (i to na dinkicevski neostaljinisticki nacin), a da istovremeno ne stvori pravne i druge uslove da trziste uopste moze da funkcionise i bude shvaceno ozbiljno, sto u Srbiji nije zadovoljeno, onda sta da ti kazem - razilazimo se negde vec kod Adama Smita...



#25 ing.glick

ing.glick
  • Members
  • 412 posts

Posted 21 July 2013 - 14:02

Oni su rashode unapred isplanirali bez obzira na sve, npr nema smanjenja plata i penzija. E sad taj deficit moraju da zakrpe zaduzivanjem i/ili devalvacijom dinara. Ako nema devalvacije celokupan iznos deficita krpi se kreditima. Znaci devalvacijom se samo smanjuje iznos uzetih kredita a ne i potpuno eliminise, ali i to je nesto.

 

Opet isto, mislim da uopste i ne citas sta pisem.

 

Devalvacija ne pokriva deficit, vec samo pruza mogucnost da se realni rashodi lakse smanje i time smanji deficit. Ako se ta mogucnost ne koristi, nema ni smanjivanja deficita. Deficit koji se napravi se onda pokriva pozajmicama.

 

I sam kazes da Srbija nece moci jos dugo da uzima ovoliko kredita, i jos ako uvede fiksni kurs to znaci skori bankrot. Grcka je drugacija prica od Srbije jer su u EU.

 

Ne znaci bankrot, nego prestanak bahatog trosenja para i vracanje u realnost. Prestanak bahanalije drzave na racun naroda koji nema leba da jede nije tako losa stvar. Srecom zbog Grcke i drugih (Islanda, Portugala, Irske) Srbija nece moci pozajmljivati u ime svojih gradjana u nedogled, vec ce pare brzo presusiti. Bar se tome nadam.

 

 

Ovaj, ne razumem bas ovu tvoju filosofiju, ali evo misaoni experiment:

 

Nije to filozofija, vec neke osnovne stvari. Cak i da sam ih totalno nespretno formulisao, bazicne stvari se moraju razumeti, pogotovo sto su vrlo jednostavne.

 

 

Zamisli da dinar ojaca za 50%, tj 1EU=60 din.

 

Znaci grubo racunajuci, prosecnom Srbinu (pod uslovom da prima platu u dinarima) uvozni proizvodi ce biti duplo jeftiniji. Domaci nece biti duplo jeftiniji, jer je dobar deo troskova vezan za dinar (plate, porezi itd). To jest, uvozni proizvodi postaju konkurentniji, tj jeftiniji od domacih. Zamisli te srece nasih tajkuna i uvoznika...

 

 

Cene se momentano prilagodjavaju kursu. Cak i ako je plata u dinarima, onda ce se prilagoditi novom kursu ako je taj kurs donesen dekretom ili nestasicom dinara (restriktivnom monetarnom politikom).

Ali, ako u tvojoj hipotetickoj situaciji dinar nije ojacao dekretom, vec zbog realnog razloga, onda ustvari imamo situaciju da je povecana produktivnost privrede dovela do traznje za dinarima. Ako proizvodis vise i bolje i ostatak sveta zeli tvoje proizvode, logicno je da ces moci kupiti vise njihovih proizvoda. Na kraju krajeva, Izvozis da bi uvezao, a ne da bi imao jaku vrednost u excell tabeli koja sadrzi vrednost izvoza.

 

 

a) U zadnjih godinu dana dinar je prema evru ojacao 3-4%, jel to nasa ekonomija procvetala?

b) Ako godinama pumpas kreditnu expanziju (od 2001), zatim prodaju drzavnih firmi itd, i na osnovu tog priliva odrzavas "realan" kurs, sta ocekujes da ce se desiti kada to prestane, i pritom ti krediti dodju na naplatu ?

 

a) Verujem da su to samo privremene fluktuacije, a ne promena trenda. Ako se nastavi jacanje dinara prema evru u narednih par godina, razmatracemo sta se desilo.

 

b) ovo je preopsirno da bih detaljno komentarisao, svakako da ce biti problema kad prestanemo da trosimo vise nego sto proizvodimo, ali to je nuzno.



#26 Schrodinger

Schrodinger
  • Members
  • 20,418 posts

Posted 21 July 2013 - 14:08

. Srecom zbog Grcke i drugih (Islanda, Portugala, Irske) Srbija nece moci pozajmljivati u ime svojih gradjana u nedogled, vec ce pare brzo presusiti. Bar se tome nadam.

Vesti su ti zastarele - na Islandu su se stvari itekako promenile. Ne samo da je desnica ponovo dosla na vlast i rekla dovidjenja EU, vec je i ponistila dobar deo restriktivnih zakona koje je prethodna intervencionisticka vlada donela. I gle cuda, ekonomija Islanda u odlicnom stanju (kao sto je bila i ranije) - tzv. "kriza" bila na nivou tresla se gora, rodio se mis...



#27 ing.glick

ing.glick
  • Members
  • 412 posts

Posted 21 July 2013 - 14:10

Uporedi zakone o investicionim fondovima u Srbiji i u Hrvatskoj. U Srbiji su daleko restriktivniji. Ko ih je doneo? Dozivotni ministar svih para... A da li para ima vise u Srbiji ili u Hrvatskoj i cija je (sve) zasluga za to, prosudi sam.

 

Nisam rekao da su zakoni o investicionim fondovima u Srbiji dobri, jer ne znam detalje, niti znam kakvi su u Hrvatskoj. Samo sam rekao da oni postoje i da su u principu dobar mehanizam za trejdovanje i ulaganje jer ulog u investicioni fond nije garantovan drzavnim parama.

 

 

A ako ti mislis da je uloga drzave da regulise (i to na dinkicevski neostaljinisticki nacin), a da istovremeno ne stvori pravne i druge uslove da trziste uopste moze da funkcionise i bude shvaceno ozbiljno, sto u Srbiji nije zadovoljeno, onda sta da ti kazem - razilazimo se negde vec kod Adama Smita...

 

Ako garantuje depozite, mora da regulise maksimalno restriktivno. Sve ono sto ne garantuje, ne mora da regulise jer ce onaj ko ulaze pare da preuzme sav rizik.



#28 ing.glick

ing.glick
  • Members
  • 412 posts

Posted 21 July 2013 - 14:14

Vesti su ti zastarele - na Islandu su se stvari itekako promenile. Ne samo da je desnica ponovo dosla na vlast i rekla dovidjenja EU, vec je i ponistila dobar deo restriktivnih zakona koje je prethodna intervencionisticka vlada donela. I gle cuda, ekonomija Islanda u odlicnom stanju (kao sto je bila i ranije) - tzv. "kriza" bila na nivou tresla se gora, rodio se mis...

 

Zbog bankrota Islanda, Grcke i Kipra kreditori malo vise paze kome daju pare, a Portugal i Irska su na granici bankrota pa zbog njih isto paze. Ranije su smatrali da razvijena drzava ne moze da bankrotira samo zato sto nisu imali presedan u zadnjih par godina.

Nisam komentarisao trenutnu situaciju na Islandu.