Jump to content


Photo
* * * * * 1 votes

O Hokingu, zemljinom obliku i ostalim popularno-znanstvenim temama


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
14 replies to this topic

#1 DayWalker

DayWalker
  • Members
  • 7,846 posts

Posted 01 May 2013 - 19:33

 

Novi standard za hiper-mega-lupetanje - Daywalker o Stivenu Hokingu:

 

 

 

Dakle, covek koji nije u stanju da zapamti ni relativno elementarni pravopis i nacin pisanja reci ("markentisko"  :lol+: ) se, sa par floskula pokupljenih ocigledno iz subotnjeg dodatka "Bolikite", obracunava sa jednim od najvecih genija fizike 20. veka:krsta:   :krsta:   :krsta:

 

Cak i za Srbiju i srpske forume - mnogo je...

 

:lol+:

Albert Einsteinº (1879-1955) 
Max Born (1882-1970) 
Niels Bohr (1885-1962) 
Erwin Schrödinger (1887-1961) 
Louis de Broglie (1892–1987) 
Satyendra Nath Bose (1894–1974) 
Leo Szilard (1898–1964) 
Wolfgang Pauli (1900-1958) 
Enrico Fermi* (1901-1954) 
Werner Heisenberg (1901-1976) 
Paul Dirac (1902-1984) 
Robert Oppenheimer* (1904–1967) 
George Gamow‡° (1904–1968) 
Ettore Majorana (1906-1938) 
Hans Bethe° (1906–2005) 
Hideki Yukawa (1907–1981) 
Lev Landau (1908–1968) 
John Bardeen (1908-1991) 
Anatoly Vlasov (1908-1975) 
Nikolay Bogolyubov (1909-1992) 
José Enrique Moyal (1910-1998) 
Arsenij Sokolov (1910-1986) 
Robert Dicke (1916-1997) 
David Bohm (1917-1992) 
Dmitry Zubarev (1917-1992) 
Richard Feynman (1918-1988) 
Igor Ternov (1921-1996) 
Sergei Tyablikov (1921-1968) 
Abdus Salam (1926-1996) 
Dennis Sciama (1926-1999) 
Revaz Dogonadze (1931-1985) 
Victor Popov (1937-1994)

 

sledeci put je mozda bolje 3x da lupis pa mozda ubodes nesto principom corave koke   :lol+:

 

 

da ne budem subjektivan evo stivena ovde:

 

najveci fizicar 20og veka   :lol+: 

 

solidno sedmo mesto.


Edited by DayWalker, 01 May 2013 - 19:45.


#2 Kido from Junkovac

Kido from Junkovac
  • Members
  • 6,635 posts

Posted 01 May 2013 - 20:20

sa linka gore:

 

"The Pythagorean theorem and a proof of the Pythagorean theorem are not difficult things to discover."

 

rece jedan bloger...



#3 Schrodinger

Schrodinger
  • Members
  • 20,418 posts

Posted 01 May 2013 - 21:40

...

Covicu, budalasu, stvarno je bljutavo videti tebe kako nabrajas neka silna imena koja si netom prepisao sa weba i mislis da imas pojma o fizici. Molim moderaciju da napravi split na Nauci i tehnologiji, pa cu ti odgovoriti detaljno kako dolikuje, ili jos bolje na Deponiji, jer tamo tvoje razumevanje nauke spada.

 

Ovde sigurno ne spada.



#4 Eddard

Eddard
  • Members
  • 4,278 posts

Posted 01 May 2013 - 22:01

Izvol'te pa nastavite, ali molio bih vas argumentovano, bez prepucavanja i prozivki jer će tema u suprotnom vrlo brzo završiti na Deponiji.



#5 ControlFreak

ControlFreak
  • Members
  • 3,070 posts

Posted 01 May 2013 - 22:05

 

 

da ne budem subjektivan evo stivena ovde:

 

najveci fizicar 20og veka   :lol+: 

 

solidno sedmo mesto.

 

 

kako moze biti validan argument koji navodi blog ovog tipa?

 

 

 

Who am I? Around 2007 upon arising from higher states I started awakening this strange innate ability for argumentation logic that I have which surpasses even Aristotle and William of Ockham. I started unintentionally getting involved in lots of arguments and debates. This happened when I entered into higher states and started seeing all arguments in systematic patterns..........

 

 

e sad malo  :lol+: , toliko od mene

 

 

edit: dodat link


Edited by ControlFreak, 01 May 2013 - 22:07.


#6 Schrodinger

Schrodinger
  • Members
  • 20,418 posts

Posted 02 May 2013 - 00:43

Evo, hajde da pokusam po stavkama sa jos kojim mikrogramom strpljenja:

 

1. Stiven Hoking je dao kljucan doprinos klasicnoj teoriji gravitacije (dakle Ajnstajnovoj opstoj teoriji relativnosti) tako sto je, skupa sa Penrouzom, Voldom, Gerochom i jos nekolicinom pocetkom 1970-tih godina dokazao veoma znacajne teoreme o singularnostima kojima je pokazano da, nasuprot do tada prilicno popularnoj ideji, anizotropije, rotacije, torzije i drugi nelinearni efekti u gravitacionom kolapsu ne mogu da sprece nastanak singularnosti. Naravno, to sve u kontekstu KLASICNE teorije. Ovi radovi Penrouza i Hokinga su inaugurisali potpuno novi pristup celom polju globalne diferencijalne geometrije i imaju veliki odjek i danas. Kljucna publikacija u ovom domenu: Hawking, S. W.; Penrose, R. (1970). "The Singularities of Gravitational Collapse and Cosmology". Proceedings of the Royal Society A, 314, 529.

 

2. Hoking je prvi, zajedno sa Collinsom, pokazao da se formiranje strukture dovoljno male entropije kakvo vidimo moze dobiti samo evolucijom iz malog seta pocetnih uslova, ili, drugim recima, da je uobicajena kosmoloska metrika (Friedman-Robertson-Walker-ova metrika) nestabilna na male perturbacije u ranim epohama sirenja. Ovo je otvorilo put znacajnoj diskusiji o posmatrackim selekcionim efektima u kosmologiji, izmedju ostalog i omogucilo Weinbergu da u poznatom radu iz 1987. predvidi postojanje male pozitivne kosmoloske konstante, sto se 1998. i potvrdilo. Kljucna publikacija: Hawking, S. W. & Collins, C. B. (1973) "Why is the Universe Isotropic?" Astrophysical Journal 180, 317.

 

3. Hoking je, zajedno sa Georgeom Ellisom, napisao epohalnu knjigu o globalnim metodama u opstoj relativnosti i klasicnoj kosmologiji: "The large-scale structure of space-time" (Cambridge University Press, 1973). To je do danas apsolutna "Biblija" za citavu tu oblast.

 

4. Hoking je zasnovao celu oblast termodinamike crnih rupa, a kasnije nezavisno od Bekenstajna razvio formulu za entropiju crnih rupa koja predstavlja "most" izmedju klasicne i kvantne gravitacije, sto predstavlja test kojim se podvrgavaju svi savremenu pokusaji da se formulise korektna teorija kvantne gravitacije (sto je, izmedju ostalog, bio izvor velikog uzbudjenja kada je Gabrielle Veneziano sa saradnicima uspeo da pokaze da najpre jedna teorija superstruna, a potom i Wittenova M-teorija moze da rekonstruise Hokingove semi-klasicne rezultate). Kljucna publikacija u ovom domenu: Hawking, S. W. (1976) "Black holes and thermodynamics". Physical Review D 13, 191. (i odatle potice sam koncept Hokingovog zracenja, sto je univerzalno prihvacena nomenklatura)

 

5. Zajedno sa Gibbonsom, Hoking je pokazao da u svemiru sa pozitivnom kosmoloskom konstantom i horizontom dogadjaja mora postojati minimalna temperatura, koja odgovara rezervoaru zracenja crnog tela sa talasnom duzinom jednakom velicini horizonta; ovaj rad ne samo sto ima par hiljada citata, vec je i jedan od glavnih rezultata za sva istrazivanja buduce evolucije astrofizickih objekata, narocito nakon oltkrica pozitivne kosmoloske konstante. Publikacija: Gibbons, G. W. & Hawking, S. W. (1977) "Cosmological event horizons, thermodynamics, and particle creation" Physical Review D - Particles and Fields 15, 2738.

 

6. Zajednom sa Dzimom Hartlom, Hoking je 1983. zasnovao citavu oblast kvantne kosmologije; jedna od dve najznacajnije jednacine u celoj disciplini se zove Hartle-Hawkingova formula. Publikacija (1542 citata, kaze ADS, a sigurno ih ima i vise, posto ADS ne indeksira sve): Hartle, J. & Hawking, S. W. (1983), "Wave function of the Universe" Physical Review D 28, 2960.

 

7. Hoking je jedan od pionira primene path-integrala u kvantnoj gravitaciji i teoriji struna. Ova metoda se sve vise koristi, posebno sto danas postoje superkompjuteri koji mogu numericki da racunaju path-integrale, sto nije bilo moguce pre 1990-tih. Videti npr.: Hawking, S. W. & Horowitz, G. (1996) "The gravitational Hamiltonian, action, entropy and surface terms." Classical and Quantum Gravity 13, 1487.

 

8. Hokingovi rezultati na razvoju inflatorne paradigme su i dalje krajnje aktuelni i citirani. Npr. Hawking, S.W. (1982). "The development of irregularities in a single bubble inflationary universe". Physics Letters B 115, 295.

 

Ovde necu ni da pominjem njegove spekulativnije radove o crvotocinama, streli vremena, no-boundaries granicnim uslovima, zatvorenim vremenskim petljama/hipotezi o zastiti hronologije, ocuvanju/gubitku kvantne koherencije, itd. isl. Ne treba nimalo potcenjivati ni njegov ogroman doprinos matematickim metodama koje se primenjuju u fizici. Da ne govorimo o radovima iz istorije nauke (recimo uredjivanje onog fenomenalnog zbornika povodom 300 godina od Njutnove "Principie") i sve sto je uradio za popularizaciju nauke (ukljucujuci i tri knjige za decu koje je napisao sa svojom kcerkom Lucy). Da ne govorimo sto se covek angazovao na citavom nizu veoma znacajnih drustvenih pitanja protestvovao protiv zagadjenja, protiv smanjenja budzeta za nauku i obrazovanje, od kojih je pitanje razvoja astronautike i koriscenja svemirskih resursa verovatno dugorocno najznacajnije.

 

 

Dakle, da ne duzim suvise, Stephen W. Hawking je SASVIM NESUMNJIVO jedan od najznacajnijih fizicara 20. veka (i pocetka 21. veka), sto nikakav Daywalker ne moze osporiti - vec se zna sta i koga moze naciniti od sebe...

 

Spoiler



#7 Klotzen

Klotzen
  • Members
  • 1,405 posts

Posted 14 January 2015 - 12:43

@Schrodinger

 

Kakva je pozicija Michio Kaku-a u astronomiji i fizici. Često je po svim živim emisijama i drži predavanja ali ono što mi je misterija da on promoviše neke teme koje su SF sa današnjeg stanovišta, a sa druge strane dovodi u sumnju dosta drugih teorija.

 

Vidim da ga potpisuju sa Theoretical physics, šta konkretno to u praksi znači ?



#8 Schrodinger

Schrodinger
  • Members
  • 20,418 posts

Posted 14 January 2015 - 17:38

@Schrodinger

 

Kakva je pozicija Michio Kaku-a u astronomiji i fizici. Često je po svim živim emisijama i drži predavanja ali ono što mi je misterija da on promoviše neke teme koje su SF sa današnjeg stanovišta, a sa druge strane dovodi u sumnju dosta drugih teorija.

 

Vidim da ga potpisuju sa Theoretical physics, šta konkretno to u praksi znači ?

Pa covek je doktorirao teorijsku fiziku (to "u praksi" znaci da zna znanje!), bavio se njom istrazivacki neko vreme, a onda se posvetio popularizaciji i promocije nauke, sto nije nimalo lose. Time i treba da se bave visokokvalifikovani ljudi. 

 

Ja imam nekih rezervi u pogledu njegovog stila i nastupa, ali generalno sam vrlo srecan sto takva licnost postoji. Ne znam na sta ciljas kad kazes da "dovodi u sumnju dosta drugih teorija" - na sta konkretno ciljas?



#9 Klotzen

Klotzen
  • Members
  • 1,405 posts

Posted 14 January 2015 - 20:04

Konkretno baš prekjuče u emisiji o crnim rupama je rekao na kraju da je singularnost gravitacije u crnoj rupi samo fin način da kažemo da ne znamo mnogo o tome. A prethodnih 55 minuta je opisivao crnu rupu po opšteprihvaćenim teorijama.

 

Konkretno i meni se sviđa način njegovog nastupa, zaintrigira te, navede te na pomisao da je rešenje tu za koju godinu a onda u zadnjih 5 minuta ti spusti nade govoreći da je to i to nerealno ili trenutno nemoguće. Ovako nešto je izveo na svom predavanju o putovanju kroz svemir koje postoji na YT.

 

Taj neki vid nastupa me zbunjuje pa reko da vidim šta struka misli o njemu.


Edited by Klotzen, 14 January 2015 - 20:06.


#10 Schrodinger

Schrodinger
  • Members
  • 20,418 posts

Posted 15 January 2015 - 00:13

Konkretno baš prekjuče u emisiji o crnim rupama je rekao na kraju da je singularnost gravitacije u crnoj rupi samo fin način da kažemo da ne znamo mnogo o tome. A prethodnih 55 minuta je opisivao crnu rupu po opšteprihvaćenim teorijama.

Pa cuj, tu je on u pravu, ali to je zato sto ljudi obicno previdjaju - sigurno je on NEGDE to rekao, ali verovatno nije dovoljno naglasio - da svaka teorija ima svoj domen vrednosti. Isto kao sto se mi danas koristimo Njutnovom teorijom za gradnju automobila i brodova - mada znamo da striktno govoreci ona nije istinita, posto postoji i bolja teorija, odn. teorija relativnosti. Ali je domen vrednosti \Njutnove teorije taman dovoljno dobar da se upotrebljava u industriji i upotrebljavace se dokle god te vrste industrije postoje. Ni za milion godina nece biti potrebno znati neku drugu teoriju da bismo napravili dobar automobil ili brod.

 

Slicno sa crnim rupama. Klasicna teorija gravitacije je dovoljno dobra za opis crne rupe spolja (iz "naseg" regiona prostorvremena). Sta se nalayi unutar horizonta, blizu singularnosti - mi to ne znamo, sve dok ne budemo imali kvantnu teoriju gravitacije. Dakle, domen vrednosti klasicne teorije se ne odnosi na blizinu singularnosti - ali to je nikako ne osporava u drugim stvarima...

 

Poenta i jeste da naucne istine i jesu naucne samo zato sto - surprise, surprise! - nisu univerzalne, za razliku od religijskih i politickih dogmi... Ali nazalost, po skolama se pogresno uci upravo suprotno, pa otud i brojne zabune i konfuzije... ;)



#11 Klotzen

Klotzen
  • Members
  • 1,405 posts

Posted 21 January 2015 - 08:56

Pa covek je doktorirao teorijsku fiziku (to "u praksi" znaci da zna znanje!), bavio se njom istrazivacki neko vreme, a onda se posvetio popularizaciji i promocije nauke, sto nije nimalo lose. Time i treba da se bave visokokvalifikovani ljudi. 

 

Konkretno me zanima to zvanje Teorijske Fizike ? Da li je to zvanje koje recimo profesori fizike na faksu imaju ili je to nešto drugo ? I koliko različitih zvanja postoji u fizici ?



#12 tomas.hokenberi

tomas.hokenberi
  • Members
  • 4,349 posts

Posted 21 January 2015 - 10:06

Konkretno me zanima to zvanje Teorijske Fizike ? Da li je to zvanje koje recimo profesori fizike na faksu imaju ili je to nešto drugo ? I koliko različitih zvanja postoji u fizici ?

Vrlo uprosceno: Zvanje "teorijske fizike"  znaci da se konkretni fizicar bavi teorijskom fizikom, odnosno da su mu glavni alati matematicki modeli koje primenjuje da razvije nove fizicke teorije (koje mogu biti i eksperimentalno verifikovane cime se vec bavi eksperimentalna fizika). Da se bavi npr. primenom fizike u industriji onda bi bio primenjeni fizicar.

A i jedan i drugi  mogu biti "profesori na faksu"  u svojoj oblasti.



#13 alberto.ascari

alberto.ascari
  • Members
  • 28,756 posts

Posted 21 January 2015 - 12:21

Ako to još više uprostim (nadam se da se Šredi neće ljutiti), to ti je kao projektant i šef gradilišta. ;)



#14 AgroUrban

AgroUrban
  • Members
  • 4,027 posts

Posted 22 January 2015 - 08:43

Ako to još više uprostim (nadam se da se Šredi neće ljutiti), to ti je kao projektant i šef gradilišta. ;)

 

Ja mislim da im nije bas takav top-down odnos?  :unsure:



#15 alberto.ascari

alberto.ascari
  • Members
  • 28,756 posts

Posted 22 January 2015 - 14:26

Ja mislim da im nije bas takav top-down odnos?  :unsure:

 

 

Nije to odnos top - down. Oni su ravnopravni. Jedan je teoretičar (papir sve podnosi), a drugi je praktik i te "teorije" pretvara u stvarnost.

 

Naravno, malo karikirano u odnosu prema fizici.