Ovako, uvod je malo duzi, pratite me:
Ja sam licno ateista, i mit o Noju mi je odavno bio omiljen komad za ismevanje. Jeste, jedan ratar je za vikend izgradio plovilo velicine nosaca aviona, pri tome posekao vise kubika drveta nego sto je njegovo selo ukupno potrosilo u proteklom veku, sve sam, malo deca pomogla, i to ce sigurno da plovi iako nikad nije ni camac odradio do tada. Onda sledeci vikend se prosetao do poljane (valjda one poljane koja je nastala tom silnom secom?) gde je bez vece frke nahvatao ugledne primerke svake zivotinjke i to oba pola. Jer svi znaju da za nekoliko stotina hiljada vrsta ti ne treba spisak i sistem rasclanjivanja, jer bi za to trebala i pismenost, a sve su one se muvale na istom proplanku, ko sto svako zna.
Pre par godina sam malko produbio svoj odnos sa religioznim svetom, i skontao do koje mere nemaju pojma o tome sto navodno postuju. Pitajte nekog "vernika" da nabroji Nojeve sinove, za bonus poene uradite to na slavi. Ja sam uspeo da uhvatim opaticu koja to nije znala.
Uglavnom to je kraj zabavnog kutka. Mit o Noju je predstavljen i u judaizmu i u Islamu, i to sa drasticno razlicitim detaljima. Meni je licno zanimljivo kako se ista prica razlicito predstavlja, kao i sta to znaci za rezultujucu kulturu, i dobro i lose (koje vrednosti istice, sta ignorise itd)
Misljenja?
Vera zeli da ljudima ulije Veru... ne bavi se tehnickim stvarima i bukvalnim razumevanjem napisanog i ispricanog. Primer su basne ( Basna je kratka priča u kojoj se životinje ili biljke ponašaju kao ljudi. Ona uvek sadrži nešto poučno za čitaoca. Te poruke su značajne istine o životu.)
dalje, bajke...Bajke nam dolaze iz mašte, imaginacije, iz spontano nastale fantazije nekog sjajnog čoveka, ili čitave grupe ljudi. Uvreženo mišljenje modernog društva je da se svest razvija kroz nauku, matematiku i akademsku raspravu i da su to alatke kojima se rešavaju problemi i konflikti u odraslom životu, te se nepravedno zanemaruje, čak i ismeva, važnost drugačijih misaonih modela, onih koji dolaze kroz fantaziju i intuiciju.
Iako je u bajkama sve moguće, one nikada nisu besmislene – sve je logično dosledno, ima početak, sredinu i kraj, ima svoj moral, svoje zakone i ideju vodilju. Oslobođene su banalnosti, popularne psihologije, amaterske sociologije. U njima ima mnogo natprirodnog, ali ne i besmislenog. Da parafraziram Singera – deca naginju logičnom misticizmu… Veruju u svakojaku magiju, ali u tome traže doslednost.
Koliko su basne i bajke za decu toliko je i biblija za odraslog coveka u moralnom obrazovanju, razumevanju i zivota u ljubavi.
Ne moze se na ovom svetu sve bukvalno razumeti.
Ezop je poznati pisac iz stare grčke. Naručito su lepe njegove basne. bajke... iz kojih se od malih nogu covek uci moralnima zakonima.
preporucujem ako vec nisi citao kad si bio dete ili ti nisu citali...
Edited by veciti putnik 2, 02 February 2014 - 13:09.