Prvo zvanično takmičenje svetskog ranga održano je 1899. godine. To je bio ALL ENGLAND šampionat, koji je dugo posle toga važio za nezvanično prvenstvo sveta. Velika Britanija je tada bila velika kolonijalna sila i zahvaljujući tome, badminton se raširio po celom svetu. Internacionalna Badminton Federacija ( BWF- Badminton World Federation) je osnovana 1934. godine. Tada su ustanovljena i pravila koja, sa sasvim neznatnim izmenama, važe i danas.
Ekipni šampionat sveta za muškarce Tomas Kup je prvi put održan 1948-1949. godine, a od 1956-1957 se održava i u Uber Kup, ekipno prvenstvo za žene. Od 1977. godine se održavaju svetski šampionati u pojedinačnim konkurencijama kao i muškim, ženskim i mešovitim parovima. Tokom kalendarske godine održava se veliki broj pojedinačnih i ekipnih turnira u svim delovima sveta.
Nacionalni sport širom sveta
Badminton je nacionalni sport u Indoneziji, Maleziji i Singapuru iz kojih dolaze i najbolji igrači. U Evropi se najviše igra u Danskoj, Švedskoj, Engleskoj, Rusiji, ali je u naglom razvoju i u drugim zemljama koje su članice evropske konfederacije - Badminton Europe. U Srbiji i Crnoj Gori su klubovi i Badminton Savez Jugoslavije osnovani tokom 1993. Godine. Prvo takmičenje koje je je organizovano je bilo Prvo Otvoreno Prvenstvo Jugoslavije u Badmintonu koje je održano u januaru 1994. godine u Beogradu.
Badminton zanimljivosti
- Istorijat badmintona počinje pre 3000 godina u Antičkoj Grčkoj i Kini, odakle datiraju crteži sa motivima igara sa reketima i sličnim lopticama.
- Današnje ime, badminton je dobio po imanju Vojvode od Beaufort-a.
Thomas kup (Svetsko ekipno prvenstvo za muškarce) su do sada od 1948. godine osvajale samo 3 reprezentacije: Malezija, Indonezija i Kina. - Uber kup (Svetsko ekipno prvenstvo za žene) su do sada od 1956. godine osvajale 4 reprezentacije : SAD, Kina, Indonezija i Japan.
- Amerikanka Džudi Hašmen drži rekord sa osvojenih 17 titula na All-England šampionatu (nešto kao Vimbldon u tenisu).
- Prvo prvenstvo u SAD je održano u Čikagu 1937. godine i igralo se na 21-om terenu.
- Badminton je postao olimpijski sport od Olimpijade u Barseloni 1992. godine.
- Finalne mečeve na Olimpijskim igrama u Barseloni, posmatralo je više od 1,1 milijarde gledalaca putem TV prijemnika.
- Badminton je najbrži sport sa reketom: loptica se prilikom smeča kreće brzinom od preko 320 Km/h
- Igrač u toku jednog meča pretrči prosečno 1,5-2 Km i često se dešava da izvede 4-5 udaraca za 20s.
- Istraživanja sa Baylor Univerziteta na katedri za fizičku kulturu su pokazala: tipičan meč u 3 seta traje 45min, od čega je loptica u igri 20min; u toku meča igrač napravi najmanje 350 promena u kretanju pod uglom od 90 stepeni i udari lopticu oko 400 puta; od tih udaraca 150 su udarci sa punim zamahom ruke.
- Loptica je teška između 4.74 i 5,50 grama.
- Najkvalitetnije loptice su napravljene od perja sa levog guščijeg krila.
- Loptice se prave od belih guščijih ili pačijih pera. Za jednu lopticu se moraju koristiti pera samo sa levih ili samo sa desnih krila (po 6-7 specifičnih pera), tako da se na taj način perje i sortira. Pošto loptica ima 16 pera, za proizvodnju 2 loptice je potrebno perje od 3 guske.
- Najveća loptica na svetu se nalazi u muzeju u Kansas City-ju. 48 puta je veća od uobičajene. Dugačka je 4,5m i teška oko 2,5 tone.
- BWF- Badminton World Federation ima 164 zemlje članice.
- Trenutno najuspešnije badminton nacije su Kina, Indonezija, Malezija i Južna Koreja, čiji predstavnici su bili pobednici na 70% turnira u organizaciji BWF-a u protekloj sezoni.
- U Maleziji i Indoneziji, najzanimljivije badminton mečeve uživo prati i po 15000 gledalaca.
- Nagradni fondovi na najvećim turnirima su od 300.000-400.000 U$
- Oko 8% stanovništva Velike Britanije (4 miliona ljudi) se bavi badmintonom.
- Poznate ličnosti koje se bave badmintonom: Pol Njumen, Dijego Maradona, Sultan od Bruneja …
OSNOVNA PRAVILA BADMINTONA
(Pojednostavljena pravila igre, za one koji tek upoznaju badminton)
Žreb (bacanje novčića)
Dobitnik žreba može da bira da li želi da servira ili da prima servis, ili može da bira na kojoj od strana igrališta želi da počne igru. Gubitnik servisa bira između preostalih mogućnosti.
Osnovni cilj igre
Osnovni cilj igre je osvajanje poena. Osvajate poen - kada pošaljete lopticu preko mreže i ona padne na “zemlju” na suprotnoj strani igrališta, unutar granica određenih za igru, ili ako protivnik pošalje lopticu u mrežu ili izvan granica igrališta, odnosno ako ga loptica dotakne , ili ako je udari pre nego što pređe mrežu.
Serviranje
Servisna polja se razlikuju u igri pojedinaca i parova (vidi sliku). Loptica koja padne na liniju važi se kao da je pala u teren. Server i primatelj servisa stoje u dijagonalno suprotnim poljima (uvek u desnom polju na početku igre), ali se posle servisa igrači mogu kretati po čitavom terenu (sa svoje strane mreže). Server mora poštovati pravilo da se loptica udara ispod struka sa glavom reketa vidno usmerenom prema dole, a primatelj mora mirovati, dok se servis ne izvede. Ako igrač koji servira (server) ima paran broj poena, servis izvodi iz svog desnog servisnog polja, dok na neparan broj poena servis izvodi iz svog levog servisnog polja.
Bodovanje
Mečevi se igraju na dva osvojena seta. Svaki set počinje sa 0-0. Ako strana koja je servirala osvoji poen on joj se boduje, te ponovo servira, ali iz drugog servisnog polja. Ako pogreši, rezultat se menja i servis prelazi na protivničkog igrača. U svim konkurencijama sa 21 poen se osvaja set. Međutim ako je rezultat 20-20, meč se nastavlja sve dok jedna strana ne dođe do 2 poena razlike, odnosno ako do 29-29 ni jedna strana to ne postigne, meč je dobija strana koja prvi stigne do 30.
I za kraj…
Igrači menjaju strane na kraju seta kao i u trećem setu kad prvi put jedna strana dodje do 11 poena. Pauza od dva minuta je dozvoljena pre početka trećeg seta.













