Oni koji neznaju šta je bamija evo prilike da nešto naučimo o njoj:
Bamija 
Na bosanskohercegovačkim prostorima bamija je povrće od kojeg se spremaju mnoga popularna jela. Još uvijek se malo gaji iako je na dobroj cijeni. Za povrtlare koji vole da gaje veliki broj povrtarskih vrsta to je pravi izbor.
Spada u toploljubive poljoprivredne kulture. Uaostalom, njena postojbina je Afrika. U naše krajeve je stigla sa istoka s Arapskog poluostrva preko Turske. Sada se uveliko gaji u Evropi, ali i Americi. Za uspješno gajenje potrebna joj je temperatura preko 15ºC u periodu od najmanje tri-četiri mjeseca.
Najčešće se bamija proizvodi direktnom sjetvom sjemena u redove, kućice i trake. Sije se polovinom maja s tim da međuredni razmak bude 60 do 80, a razmak u redu 25 do 35 centimetara. Dubina sjetve dva do tri centimetra. Obično se sije malo gušće pa se poslije okopavanjem prorijedi na željeni sklop. Karakteristična je po skromnoj klijavosti sjemena, koja iznosi tek 50 do 60 odsto. Povrtlari najčešće sami sebi proizvode sjeme.
Bamija, kao povrće koje voli toplotu i vlagu, uspješno se može proizvoditi i u staklenicima i plastenicima. Povrtlari koji se opredijele za ovaj vid proizvodnje moraju voditi računa o rasporedu biljaka kako bi mogli da se kreću između redova tokom berbe. U pitanju je biljka koja se jako grana i ima oštre dlačice, koje nisu nimalo prijatne za ljudsku kožu.
Ovo povrće cvjeta šest do osam nedjelja poslije sjetve, a berba ubrzo poslije toga. Zanimljivo je da svaki pojedini cvijet cvate samo jedan dan, ujutro se otvara, a poslijepodne uvene i mijenja boju od žute preko ružičaste do crvene.
Plodovi brzo rastu i beru se već tri do pet dana nakon cvjetanja. Berba se obavlja ručno i to najčešće svaki dan. Ima povrtlara koji je beru i dva puta dnevno. Bere su ujutro, plod se malo zaokrene i otkine. Ne smije se dozvoliti da plodovi prerastu i ogrube jer u tom slučaju nisu ukusni za jelo.
Uobičajeno je da se bamija suši u nizovima u hladovini, a još bolje je, ako ima uslova, i na promaji. Prirodna boja osušenih plodova je maslinasto zelena. Može da se suši i u sušnicama kako su to radili u ogladima u Gradačcu, ali takav način sušenja će teško biti prihvaćen sve dok se ovo povrće ne bude gajilo na daleko većim površinama.
Bamija je delikates i specijalitet. Ona je istovremeno hrana i lijek. Sadrži dosta vitamina A i C, željezo i kalcijum te skrob, nešto masnoće i riboflavina. Smanjuje šećer, pomaže astmatričarima i dobar je afrodizijak. U literaturi je zapisano da je Kleopatra, nadaleko čuvena po ljepoti i privlačnosti, na svom jelovniku redovno imala i – bamiju.
izvor
poljoprivredaiselo.com
Edited by jelajelena, 07 May 2012 - 12:53.
