Jump to content


Photo
- - - - -

Izbor banke za deviznu štednju


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
757 replies to this topic

#1 mezzano

mezzano
  • Members
  • 266 posts

Posted 21 October 2011 - 19:21

Interesuje me koji bi ste vi banku odabrali za deviznu štednju. Trenutno imam određeni oročeni štedni ulog u Alpha Banci, ali želim da ga prebacim u neku drugu banku? Šta da gledam, samo visinu kamate ili još nešto. Pre svega me interesuje "sigurnost" uloga.

#2 Ibiza

Ibiza
  • Members
  • 1,487 posts

Posted 21 October 2011 - 22:52

Za mene su odabrali drugi OTP Banku koja je posluzila svrsi, mada je pred kraj "trokirala"
Kasnije su mi preporucivali Intesa Banku koju, doduse, nisam probao.

#3 mrd

mrd
  • Members
  • 18,143 posts

Posted 22 October 2011 - 01:25

Idi u Nemacku i tamo otvori racun.

Interesuje me koji bi ste vi banku odabrali za deviznu štednju. Trenutno imam određeni oročeni štedni ulog u Alpha Banci, ali želim da ga prebacim u neku drugu banku? Šta da gledam, samo visinu kamate ili još nešto. Pre svega me interesuje "sigurnost" uloga.



#4 grado

grado
  • Members
  • 212 posts

Posted 22 October 2011 - 07:29

Gledaj samo visinu kamate, potpuno je svejedno u kojoj banci se štedi. Ako banka propadne, državna agencija za osiguranje depozita, po zakonu i u roku od nekoliko dana isplaćuje u evrima do iznosa 50.000. Ako ne isplati, onda je normalno da će svi koji bilo gde štede, kada čuju da je jedna banka propala, a država ništa nije isplatila, požuriti da iz svih banaka izvade sve svoje pare i u tom slučaju sve banke propadaju jer sigurno nemaju u svojim trezorima 7.500.000.000 evra.


Pretprošle su najbolje kamate bile u UniC, Hypo, AiK, Agro, PBB i možda još ponekoj, prošle čini mi se 7.85 NLB, 7.5 Opp, 7.35 AiK, a ove godine nekako njušim da će Marfin biti interesantna jer su i pre nedelje štednje ponudili 6% uz mesečno podizanje kamate, što mu dođe negde kao 6.3% efektivno, uz mogućnost bezuslovnog razoročenja uz priznanje kamate. AiK je pre nekoliko dana drastično spustila kamate valjda da bi u nedelji štednje mogla da ih poveća tako da od njih ne očekujem ništa značajno, ali videćemo kako će proći ovo sa NIBENSom i preko 100 milE duga.

Pretprošle godine najbolje uslove davao je UniC (9.1% bez plaćanja poreza državi i uz mogućnost bezuslovnog razoročenja, valjda bez priznavanja kamate), a prošle godine NLB pa Opp (obe su imale stroge uslove u ugovorima). Za sada najbolji aranžman nudi Marfin (razoročite kada god poželite i dobijete 6%, a do tada možete svaki mesec podizati kamatu). Ova priča o džentlmenskom dogovoru ne pije vodu, moguće je jedino da im je NBS pripretila, a banke se samo smeškaju i kažu kao sve je dobrovoljno, mi smo zadovoljni i svi su srećni i veseli. No, samo još 7 dana strpljenja pa ćemo videti. Ako kamate budu male, treba oročiti na kraći period, npr. na 3 ili max. 6 meseci. Biće ovde, a i šire, keš veoma tražena, retka i skupa roba, pazite šta vam grado kaže :)



#5 niki

niki
  • Members
  • 154 posts

Posted 23 October 2011 - 13:25

Orocenje u EUR na 12 meseci, a brine li koga ste ce biti sa EUR u 12 meseci, vrlo dug period danas? I sta ce znaciti imati kes, bitno je i u kojoj valuti.

#6 grado

grado
  • Members
  • 212 posts

Posted 24 October 2011 - 08:54

A šta može da se desi sa evrom za godinu dana? Ja nisam stručnjak, ali ne vidim šta to može tako radikalno da se promeni. Svaka valuta je vezana za ekonomsku snagu, proizvodnju i izvoz, a Srbija uglavnom gravitira i najviše sarađuje sa evropskim zemljama. Prema tome, kakva Evropa takav i evro, a Srbija još malo lošije od toga. Mene ne zanimaju međuvalutne oscilacije već štednja u konvertibilnoj valuti koja je u Srbiji i Evropi najrasprostranjenija. Ako evro bude gubio vrednost u odnosu na dolar, onda će i akcije i nekretnine u Srbiji pratiti taj trend. Čak i ako neke evropske države bankrotiraju, život ide dalje, u njima se i dalje živi, proizvodi, prodaje itd. Pare će izgubiti oni koji su ulagali u njihove državne hartije i eventualno u štednju, mada mislim da bi se i u slučaju bankrota išlo na kontrolisani gde bi depoziti fizičkih lica bili zaštićeni. Najgora opcija je ako krene tzv. spasavanje država jer to znači štampanje para radi formalnog pokrića dugova, a to je zapravo devalvacija i pljačka štednje. Upravo je ovaj složeni sistem upravljanja u Evropi tračak nade da će se istrajati u štednji i sačuvati vrednost evra od inflacije. Imamo primer Grčke, pratićemo šta se sa njom dešava, sa njenim državnim dugom i sa štednjom njenih građana, a Srbija je još uvek daleko od bankrota jer je ovde dug znatno manji, a još uvek postoje značajni resursi koji još uvek nisu privatizovani (npr. EPS). Da je takva katastrofa na pomolu, onda bi svi podigli kredite i kupili stanove pre nego što evro ''propadne''. Čak i ako krene inflacija, raste euribor, pa i kamate na štednju. E sad, nadam se da ta inflacija ne može da skoči za mesec dana, mada sam i ja bliže opciji da se oroči npr. na 6 meseci ako kamate budu dobre.

#7 batocko

batocko
  • Members
  • 58 posts

Posted 04 May 2012 - 08:26

pitanje za tebe kolko je sigurno orociti na godinu dana u komercijalnoj banci sada, evri su u pitanju

#8 alexnikolic

alexnikolic
  • Members
  • 2,741 posts

Posted 04 May 2012 - 10:46

pitanje za tebe kolko je sigurno orociti na godinu dana u komercijalnoj banci sada, evri su u pitanju


Ako nije laz da ce da je kupi Deutsche bank - njabolja opcija moguca. Ja cu prebaciti sve svoje evre tamo (istina, evri su mi sada samo 50% portfolia - diverzfikovao sam).

#9 grado

grado
  • Members
  • 212 posts

Posted 04 May 2012 - 11:33

pitanje za tebe kolko je sigurno orociti na godinu dana u komercijalnoj banci sada, evri su u pitanju


93,8 % Posted Image

#10 Commandant Carlos

Commandant Carlos
  • Members
  • 169 posts

Posted 04 May 2012 - 16:23

Samo kamatu gledaj nista drugo. Kao sto je @grado napisao ako jedna padne padaju sve banke a to se ne sme dozvoliti. Sad koliko sam ja upucen u orocenje stednih uloga nije to samo nasa stvar nego se to radi u saradnji sa nekom evropskom institucijom ( ne znam tacno kojom). I jedna od naj vaznijih stvari evropa ce gledati da zastiti stedise u slucaju bankrota ( koji moze biti samo kontrolisani i nikakav drugaciji).

Marfin je trenutno naj interesantniji, imaju dobre kamate.Cak imas i racun sa orocenjem od 3 meseca sa kamatom od 5% na godisnjem nivou ako ne podignes vise od 20% a uvek mozes dodati. Nisam video nigde da stoji ponuda od 6%.

Intezu bi zaobisao, kod njih drzim jedan deo novca samo zato sto koristim kartice i slicno pa mi je glupo da selim. Naime razlika izmedju EKS i NKS je velika i jos kad se doda 10% dobijes samo 1% prinosa koji je veci od inflacije ili manje.

@ alexnikolic na kvadrat


Kako ti se isplati da drzis samo 50% u eurima, kad je on sad naj slabiji zar nije pametnije sad njega kupovati a dolar zbog niske kamate i svajcarac zbog rekordne vrednosti zaobici?





#11 stevak

stevak
  • Members
  • 12 posts

Posted 04 May 2012 - 17:56

Raiffeisen bank definitivno Posted Image

#12 alexnikolic

alexnikolic
  • Members
  • 2,741 posts

Posted 05 May 2012 - 14:47

Kako ti se isplati da drzis samo 50% u eurima, kad je on sad naj slabiji zar nije pametnije sad njega kupovati a dolar zbog niske kamate i svajcarac zbog rekordne vrednosti zaobici?


CAD sam kupovao na 1.4 prema EUR, sad je na 1.3, ja ocekujem da moze i do 1.2 ako se produbi kriza u EU.
CHF je fiksiran za evro na 1.2, a pre fiksiranja je lako mogao do 1:1 (bese to avgust prosle godine) - pa stoga CHF nije na rekordnoj vrednosti. Svajcarska ekonomija je u neverovatno dobrom stanju sa vrlo visokom zaposlenoscu (nezaposlenost je blizu 0), pa mi uopste nije problem i sutra da pokupujem gomilu CHF.
AUD ne kupujem vise, ali ih drzim kao hedge jer su najlaksi link sa kineskom ekonomijom.
USD drzim, ali necu jos dugo.

Ako nekim cudom evro krene u oporavak u skorije vreme, lako mogu da transferujem pare u EUR (na dobrom sam dobitku i sa CHF i sa CAD jer sam oba kupovao na 1.4), ali nece biti potrebe za tim u skorije vreme. Sta god da se desi, imacu neki upside.

Samo kamatu gledaj nista drugo. Kao sto je @grado napisao ako jedna padne padaju sve banke a to se ne sme dozvoliti. Sad koliko sam ja upucen u orocenje stednih uloga nije to samo nasa stvar nego se to radi u saradnji sa nekom evropskom institucijom ( ne znam tacno kojom). I jedna od naj vaznijih stvari evropa ce gledati da zastiti stedise u slucaju bankrota ( koji moze biti samo kontrolisani i nikakav drugaciji).


Ne slazem se potpuno. Ipak treba gledati gde staviti pare jer ja u ovu drzavu nemam poverenja, a u Nemacku imam. Grcke banke daju najbolje kamate, ali ih obilazim i na trotoaru, a kamoli da udjem u taj uzas. Sto bi Evropa stitila nase stedise? Zabole ih. Grcke banke ne mogu imati gori ugled, pa iako default-uju u Srbiji - ne gube nista. Druge banke, kao sto je Deutsche, imaju ugled koji treba da cuvaju. Dakle, radije cu kod njih staviti na 3% nego u grcku banku na 6% - sto je jos vaznije - uradice analizu rizika komercijalne banke i ako udju u nju - znaci da imaju poverenja da je ta banka stabilna.

Stres test za banke je pokazao sta je pokazao - dinar preko 106 je ogroman pritisak na banke koje imaju mnogo stambenih kredita (medju njima su i grcke), a dinar je 112, i ici ce jos dole jer, svi zaboravljaju, US steel - nas mega izvoznik - ne radi nista.

Edited by alexnikolic na kvadrat, 05 May 2012 - 14:52.


#13 grado

grado
  • Members
  • 212 posts

Posted 05 May 2012 - 20:23

Ne slazem se potpuno. Ipak treba gledati gde staviti pare jer ja u ovu drzavu nemam poverenja, a u Nemacku imam. Grcke banke daju najbolje kamate, ali ih obilazim i na trotoaru, a kamoli da udjem u taj uzas. Sto bi Evropa stitila nase stedise? Zabole ih. Grcke banke ne mogu imati gori ugled, pa iako default-uju u Srbiji - ne gube nista. Druge banke, kao sto je Deutsche, imaju ugled koji treba da cuvaju. Dakle, radije cu kod njih staviti na 3% nego u grcku banku na 6% - sto je jos vaznije - uradice analizu rizika komercijalne banke i ako udju u nju - znaci da imaju poverenja da je ta banka stabilna.


Nisam najbolje razumeo šta si hteo da kažeš, ali ja sam ovde govorio da je svejedno u koju banku se ulaže misleći na domaće banke sa stranim kapitalom. Dakle, kod nas nema stranih banaka i za njihov rad ovde kompletno je nadležna NBS. U stranoj banci može se štedeti samo ako se novac prebaci u inostranstvo i tamo otvori račun. Nema dileme da je najsigurnije štedeti u Nemačkoj, ali tu nije toliko bitna kamata već, za ne daj bože, ukoliko bi se u jednom trenutku iznenada ukinuo evro i prešlo se na nacionalne valute, svi ulozi u nemačkim bankama bili bi konvertovani u marke, a kod nas, ko zna, možda čak i u dinare. Ali ta verovatnoća je toliko mala da ne vredi razmišljati.
Sada najbolju kamatu daje Alpha, mislim da je oko 6,5% bruto. Ako neko misli da je Alpha veći rizik od npr. Raiffeisen, mislim na ove naše domaće strane, najlepše bi zamolio da se daju argumenti, scenarija, onako korak po korak, dan za dan, šta bi se konkretno dešavalo u ovoj prvoj, a šta u drugoj?

#14 alexnikolic

alexnikolic
  • Members
  • 2,741 posts

Posted 05 May 2012 - 23:38

@grado
Mogu da zamislim scenario gde drzava Srbija objavljuje da nece spasavati 100% stednje iz grckih banaka, a grcke banke mogu sebi da priuste da defaultuju kao i njihova drzava (i drzava i banke su izgubile sav kredibilitet).

Deutsche banka to sebi ne moze da priusti jer ima ugled (za razliku od Grka).

Dakle - dalje pare od grckih banaka jer ako EU uradi kontrolisani default Grcke, zasto neko pametan u NBS ne bi isto uradio sa grcima? Neka hvala, ko hoce ta dva ekstra procenta, neka uziva, ja cu da uzmem manje u Deutsche banci, ali cu bar znati da je kapital proveren i da je usla banka sa kredibilitetom.

Edited by alexnikolic na kvadrat, 05 May 2012 - 23:39.


#15 grado

grado
  • Members
  • 212 posts

Posted 06 May 2012 - 06:23

Aha, sada razumem na šta misliš. Mada, u takvom slučaju država ne pomaže banci nego domaćim državljanima koji su u toj banci držali svoje privatne uloge. Banka ionako nestaje u stečajnom postupku, radi se samo o tome da postoji mehanizam zaštite privatnih depozita koje garantuje država, a za koje ti smatraš da i ne moraju biti spaseni, u zavisnosti iz koje države dolazi bančin osnivač, pa tako u slučaju da je to Grčka kažeš da ''država Srbija objavljuje da neće spasavati 100% štednje''. Prvo, čak i ako bi se to dogodilo, ja bi prvi povukao svu svoju štednju iz bilo koje banke u Srbiji i to bi isto tako pokušalo bar 99% štediša i veliko je pitanje šta bi se desilo, najverovatnije totalni raspad sistema sa nepredvidivim posledicama. Drugo, takvo ponašanje države meni je apsolutno neverovatno. Onda isto tako može da objavi da isplaćuje samo zaposlene u javnom sektoru jer je tu najviše njenih glasača ili pak da isplaćuje samo preko veze, npr. partijske ili rodbinske, isto kao što i zapošljava. Sve su to najgrublja kršenja zakona, ali ovaj poslednji scenario ima veću verovatnoću od tvog, gde bi država o primeni zakona odlučivala selektivno, od banke do banke. Ono što si ti možda hteo da kažeš je da u slučaju bankrota Srbije izazvanog raspadom njenog bankarskog sistema, neke domaće banke, npr. one sa nemačkim osnivačem, mogu da odluče, iako nemaju nikakvu obavezu, da našu štednju isplate iz svojih centrala. Takva situacija se već jednom desila u Argentini, gde je posle državnog bankrota centrala Banca Intese isplatila Argentincima sve njihove privatne uloge.
Da zaključim, ukoliko bi se desilo da bilo koja banka ode u likvidaciju ili stečaj, a država ne isplati štednju, u roku od nekoliko dana više neće biti slobodne štednje u Srbiji, samo kontrolisane isplate.
Realan scenario u slučaju bankrota Grčke je da banke u Srbiji koje su osnovane od strane grčkih banaka nastavljaju normalno da rade jer su zaseban pravni subjekt, a u neko skorije vreme bivaju prodate ili preuzete od strane neke druge banke u Srbiji. Dakle, za deponente banke promeniće se samo ona tabla iznad ulaznih vrata, a svi ugovori ostaju.

Edited by grado, 06 May 2012 - 06:24.