Izbor banke za deviznu štednju
#1
Posted 21 October 2011 - 19:21
#2
Posted 21 October 2011 - 22:52
Kasnije su mi preporucivali Intesa Banku koju, doduse, nisam probao.
#3
Posted 22 October 2011 - 01:25
Idi u Nemacku i tamo otvori racun.
Interesuje me koji bi ste vi banku odabrali za deviznu štednju. Trenutno imam određeni oročeni štedni ulog u Alpha Banci, ali želim da ga prebacim u neku drugu banku? Šta da gledam, samo visinu kamate ili još nešto. Pre svega me interesuje "sigurnost" uloga.
#4
Posted 22 October 2011 - 07:29
Pretprošle su najbolje kamate bile u UniC, Hypo, AiK, Agro, PBB i možda još ponekoj, prošle čini mi se 7.85 NLB, 7.5 Opp, 7.35 AiK, a ove godine nekako njušim da će Marfin biti interesantna jer su i pre nedelje štednje ponudili 6% uz mesečno podizanje kamate, što mu dođe negde kao 6.3% efektivno, uz mogućnost bezuslovnog razoročenja uz priznanje kamate. AiK je pre nekoliko dana drastično spustila kamate valjda da bi u nedelji štednje mogla da ih poveća tako da od njih ne očekujem ništa značajno, ali videćemo kako će proći ovo sa NIBENSom i preko 100 milE duga.
Pretprošle godine najbolje uslove davao je UniC (9.1% bez plaćanja poreza državi i uz mogućnost bezuslovnog razoročenja, valjda bez priznavanja kamate), a prošle godine NLB pa Opp (obe su imale stroge uslove u ugovorima). Za sada najbolji aranžman nudi Marfin (razoročite kada god poželite i dobijete 6%, a do tada možete svaki mesec podizati kamatu). Ova priča o džentlmenskom dogovoru ne pije vodu, moguće je jedino da im je NBS pripretila, a banke se samo smeškaju i kažu kao sve je dobrovoljno, mi smo zadovoljni i svi su srećni i veseli. No, samo još 7 dana strpljenja pa ćemo videti. Ako kamate budu male, treba oročiti na kraći period, npr. na 3 ili max. 6 meseci. Biće ovde, a i šire, keš veoma tražena, retka i skupa roba, pazite šta vam grado kaže
#5
Posted 23 October 2011 - 13:25
#6
Posted 24 October 2011 - 08:54
#7
Posted 04 May 2012 - 08:26
#8
Posted 04 May 2012 - 10:46
pitanje za tebe kolko je sigurno orociti na godinu dana u komercijalnoj banci sada, evri su u pitanju
Ako nije laz da ce da je kupi Deutsche bank - njabolja opcija moguca. Ja cu prebaciti sve svoje evre tamo (istina, evri su mi sada samo 50% portfolia - diverzfikovao sam).
#9
Posted 04 May 2012 - 11:33
pitanje za tebe kolko je sigurno orociti na godinu dana u komercijalnoj banci sada, evri su u pitanju
93,8 %
#10
Posted 04 May 2012 - 16:23
Marfin je trenutno naj interesantniji, imaju dobre kamate.Cak imas i racun sa orocenjem od 3 meseca sa kamatom od 5% na godisnjem nivou ako ne podignes vise od 20% a uvek mozes dodati. Nisam video nigde da stoji ponuda od 6%.
Intezu bi zaobisao, kod njih drzim jedan deo novca samo zato sto koristim kartice i slicno pa mi je glupo da selim. Naime razlika izmedju EKS i NKS je velika i jos kad se doda 10% dobijes samo 1% prinosa koji je veci od inflacije ili manje.
@ alexnikolic na kvadrat
Kako ti se isplati da drzis samo 50% u eurima, kad je on sad naj slabiji zar nije pametnije sad njega kupovati a dolar zbog niske kamate i svajcarac zbog rekordne vrednosti zaobici?
#11
Posted 04 May 2012 - 17:56
#12
Posted 05 May 2012 - 14:47
Kako ti se isplati da drzis samo 50% u eurima, kad je on sad naj slabiji zar nije pametnije sad njega kupovati a dolar zbog niske kamate i svajcarac zbog rekordne vrednosti zaobici?
CAD sam kupovao na 1.4 prema EUR, sad je na 1.3, ja ocekujem da moze i do 1.2 ako se produbi kriza u EU.
CHF je fiksiran za evro na 1.2, a pre fiksiranja je lako mogao do 1:1 (bese to avgust prosle godine) - pa stoga CHF nije na rekordnoj vrednosti. Svajcarska ekonomija je u neverovatno dobrom stanju sa vrlo visokom zaposlenoscu (nezaposlenost je blizu 0), pa mi uopste nije problem i sutra da pokupujem gomilu CHF.
AUD ne kupujem vise, ali ih drzim kao hedge jer su najlaksi link sa kineskom ekonomijom.
USD drzim, ali necu jos dugo.
Ako nekim cudom evro krene u oporavak u skorije vreme, lako mogu da transferujem pare u EUR (na dobrom sam dobitku i sa CHF i sa CAD jer sam oba kupovao na 1.4), ali nece biti potrebe za tim u skorije vreme. Sta god da se desi, imacu neki upside.
Samo kamatu gledaj nista drugo. Kao sto je @grado napisao ako jedna padne padaju sve banke a to se ne sme dozvoliti. Sad koliko sam ja upucen u orocenje stednih uloga nije to samo nasa stvar nego se to radi u saradnji sa nekom evropskom institucijom ( ne znam tacno kojom). I jedna od naj vaznijih stvari evropa ce gledati da zastiti stedise u slucaju bankrota ( koji moze biti samo kontrolisani i nikakav drugaciji).
Ne slazem se potpuno. Ipak treba gledati gde staviti pare jer ja u ovu drzavu nemam poverenja, a u Nemacku imam. Grcke banke daju najbolje kamate, ali ih obilazim i na trotoaru, a kamoli da udjem u taj uzas. Sto bi Evropa stitila nase stedise? Zabole ih. Grcke banke ne mogu imati gori ugled, pa iako default-uju u Srbiji - ne gube nista. Druge banke, kao sto je Deutsche, imaju ugled koji treba da cuvaju. Dakle, radije cu kod njih staviti na 3% nego u grcku banku na 6% - sto je jos vaznije - uradice analizu rizika komercijalne banke i ako udju u nju - znaci da imaju poverenja da je ta banka stabilna.
Stres test za banke je pokazao sta je pokazao - dinar preko 106 je ogroman pritisak na banke koje imaju mnogo stambenih kredita (medju njima su i grcke), a dinar je 112, i ici ce jos dole jer, svi zaboravljaju, US steel - nas mega izvoznik - ne radi nista.
Edited by alexnikolic na kvadrat, 05 May 2012 - 14:52.
#13
Posted 05 May 2012 - 20:23
Ne slazem se potpuno. Ipak treba gledati gde staviti pare jer ja u ovu drzavu nemam poverenja, a u Nemacku imam. Grcke banke daju najbolje kamate, ali ih obilazim i na trotoaru, a kamoli da udjem u taj uzas. Sto bi Evropa stitila nase stedise? Zabole ih. Grcke banke ne mogu imati gori ugled, pa iako default-uju u Srbiji - ne gube nista. Druge banke, kao sto je Deutsche, imaju ugled koji treba da cuvaju. Dakle, radije cu kod njih staviti na 3% nego u grcku banku na 6% - sto je jos vaznije - uradice analizu rizika komercijalne banke i ako udju u nju - znaci da imaju poverenja da je ta banka stabilna.
Nisam najbolje razumeo šta si hteo da kažeš, ali ja sam ovde govorio da je svejedno u koju banku se ulaže misleći na domaće banke sa stranim kapitalom. Dakle, kod nas nema stranih banaka i za njihov rad ovde kompletno je nadležna NBS. U stranoj banci može se štedeti samo ako se novac prebaci u inostranstvo i tamo otvori račun. Nema dileme da je najsigurnije štedeti u Nemačkoj, ali tu nije toliko bitna kamata već, za ne daj bože, ukoliko bi se u jednom trenutku iznenada ukinuo evro i prešlo se na nacionalne valute, svi ulozi u nemačkim bankama bili bi konvertovani u marke, a kod nas, ko zna, možda čak i u dinare. Ali ta verovatnoća je toliko mala da ne vredi razmišljati.
Sada najbolju kamatu daje Alpha, mislim da je oko 6,5% bruto. Ako neko misli da je Alpha veći rizik od npr. Raiffeisen, mislim na ove naše domaće strane, najlepše bi zamolio da se daju argumenti, scenarija, onako korak po korak, dan za dan, šta bi se konkretno dešavalo u ovoj prvoj, a šta u drugoj?
#14
Posted 05 May 2012 - 23:38
Mogu da zamislim scenario gde drzava Srbija objavljuje da nece spasavati 100% stednje iz grckih banaka, a grcke banke mogu sebi da priuste da defaultuju kao i njihova drzava (i drzava i banke su izgubile sav kredibilitet).
Deutsche banka to sebi ne moze da priusti jer ima ugled (za razliku od Grka).
Dakle - dalje pare od grckih banaka jer ako EU uradi kontrolisani default Grcke, zasto neko pametan u NBS ne bi isto uradio sa grcima? Neka hvala, ko hoce ta dva ekstra procenta, neka uziva, ja cu da uzmem manje u Deutsche banci, ali cu bar znati da je kapital proveren i da je usla banka sa kredibilitetom.
Edited by alexnikolic na kvadrat, 05 May 2012 - 23:39.
#15
Posted 06 May 2012 - 06:23
Da zaključim, ukoliko bi se desilo da bilo koja banka ode u likvidaciju ili stečaj, a država ne isplati štednju, u roku od nekoliko dana više neće biti slobodne štednje u Srbiji, samo kontrolisane isplate.
Realan scenario u slučaju bankrota Grčke je da banke u Srbiji koje su osnovane od strane grčkih banaka nastavljaju normalno da rade jer su zaseban pravni subjekt, a u neko skorije vreme bivaju prodate ili preuzete od strane neke druge banke u Srbiji. Dakle, za deponente banke promeniće se samo ona tabla iznad ulaznih vrata, a svi ugovori ostaju.
Edited by grado, 06 May 2012 - 06:24.