Jump to content


Photo
- - - - -

Privatne penzije sve traženije?!


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
51 replies to this topic

Poll: Privatne penzije sve traženije?! (37 member(s) have cast votes)

Verujete li u privatne penzione fondove?

  1. apsolutno (6 votes [18.75%] - View)

    Percentage of vote: 18.75%

  2. možda (5 votes [15.62%] - View)

    Percentage of vote: 15.62%

  3. ne znam (3 votes [9.38%] - View)

    Percentage of vote: 9.38%

  4. nemam nikakva saznanja o tome (2 votes [6.25%] - View)

    Percentage of vote: 6.25%

  5. čista prevara (16 votes [50.00%] - View)

    Percentage of vote: 50.00%

Vote Guests cannot vote

#16 Carl Menger

Carl Menger
  • Members
  • 20 posts

Posted 27 September 2011 - 22:54

Fali link.


ispravljeno

#17 orisni

orisni
  • Members
  • 976 posts

Posted 28 September 2011 - 05:26

Ne znam sta je portal Katalksija. Ti si pominjao neki Cile i JuTjub.

#18 vizl

vizl
  • Members
  • 353 posts

Posted 28 September 2011 - 08:38

Ne znam sta je portal Katalksija. Ti si pominjao neki Cile i JuTjub.


Za one sa jeftinijim ulaznicima koje mrzi da ukucaju José Piñera na JuTjubeu.
http://www.youtube.com/watch?v=jVmCdS57xqw

#19 Carl Menger

Carl Menger
  • Members
  • 20 posts

Posted 28 September 2011 - 15:32

Ne znam sta je portal Katalksija. Ti si pominjao neki Cile i JuTjub.


Na stranici portala Katalaksija koju sam ostavio ima tekstova Josey Pinhere. I drugih interesantnih tekstova o ovome




#20 orisni

orisni
  • Members
  • 976 posts

Posted 28 September 2011 - 19:42

Za one sa jeftinijim ulaznicima koje mrzi da ukucaju José Piñera

Ma to je za one sa jeftinijim tastaturama koji nemaju ta cileanska/spanska slova. ;) Hvala za link. Mislio sam da je ovaj Hoze Pinjera jedan od Cikaskih Decaka, ali izgleda da je sa Hardvarda.

Slusam sad ovaj video, ali nesto ide sporo i ne razumem sta su oni uradili. Da li ljudi sami biraju gde da investiraju ili je to neki drzavni fond koji investira za njih? Ma sta oni radili, da li je vasa poenta da bi svi trebalo da rade kao Cile? Mene vise zanima sta ja treba licno da radim pod uslovima kakvi jesu (ili pod nekim pretpostavkama sta ce drzava uraditi) nego sta treba drzava da radi.

#21 Carl Menger

Carl Menger
  • Members
  • 20 posts

Posted 28 September 2011 - 20:37

Ma to je za one sa jeftinijim tastaturama koji nemaju ta cileanska/spanska slova. ;) Hvala za link. Mislio sam da je ovaj Hoze Pinjera jedan od Cikaskih Decaka, ali izgleda da je sa Hardvarda.

Slusam sad ovaj video, ali nesto ide sporo i ne razumem sta su oni uradili. Da li ljudi sami biraju gde da investiraju ili je to neki drzavni fond koji investira za njih? Ma sta oni radili, da li je vasa poenta da bi svi trebalo da rade kao Cile? Mene vise zanima sta ja treba licno da radim pod uslovima kakvi jesu (ili pod nekim pretpostavkama sta ce drzava uraditi) nego sta treba drzava da radi.


Jose Pinhera nije čikaški dečak ali je sa istom ekipom bio u reformskoj vladi pod Pinočeom.

On je bio ministar za rad i socijalna pitanja i reformisao je propali sistem penzionog osiguranja po Pay as You Go sistemu koji je uveden još tridesetih godina u Čileu. Reforma se sastojala od toga da je dopušteno da ljudi biraju sami da li će ostati u starom sistemu, plaćaš doprinose a država ti garantuje penziju posle određenog broja godina staža, ili novi sistem u kome svako može da izdvaja pare na lične račune kod penzionih fondova koji taj novac ulažu. Sistem državnih penzija je bakrotirao u gotovo svim zemljama sveta, evo detaljnije i zašto (link)

Lični račun je vlasništvo pojedinca i podleže interesnom računu, kamata na kamatu, koji, iako uz veoma mala izdvajanja (minimum je bio 10% mesečnog dohotka - što je i dalje više nego duplo manje od doprinosa za PIO kod nas 22%), omogućava da i uz relativno osrednje stope prinosa od 7 do 9 % ostvari par stotina hiljada dolara na kraju radnog veka. Fora je u tome da sada minimum izdvajanja na privatni račun i minimum od 25 godina (tada, sistem je pretrpeo dva talasa reformi od tada) uplaćivanja. Nakon toga radnik ili drugi zaposleni sam bira kada i sa koliko novca odlazi u penziju. Što duže čeka, imaće veće anuitete ali će kraće koristiti penziju. Druga bitna stvar je da je penzioni račun vlasništvo pojedinca pa ako prevremeno umre, pre odlaska u penziju, ostavlja potomstvu svoj račun što nije mala stvar. Mnogo poštenije od ovog sistema kod ans, gde ako umreš sa 64. papa doprinosi od 40+ godina uplaćivanja. Evo kako bi sistem funkcionisao(link)

Rezultat je bio da se oko 95% stanovništva u roku od dve godine odlučilo za novi sistem i tako je Čile postao prva zemlja koja se potpuno prebacila sa PAYG sistema na sistem ličnih računa. Sistem ličnih računa je samo malo razrađenija ideja štednje, što je i suština penzija. Štediš danas kad radiš da bi trošio sutra kad prestaneš da radiš. Državni penzioni sistemi su drugo. Danas zarađuješ, a deo i to veliki deo tvojih para država raspodeljuje drugima a tebi umesto vlasništva nad računom, ili imovinom fonda, daje obećanje da će i tebi isplaćivati.

Sistem ličnih računa otporan je na demografske probleme starenja nacije, omogućava slobodu pojedincu da bira kada će u penziju, svako je vlasnik svojih doprinosa i političari nemaju mogućnost da smanjuju pošteno zarađenje penzije zarad uravnilovke ili nezasluženo nagrađuju ljude u javnom sektoru. Naravno sistem ima najvećih mana u socijalnoj komponenti ali Jose Pinera objašnjava, sa čime se potpuno slažem da je ovaj sistem mnogo pošteniji i dugoročno bolji za srednju klasu i običnog radnika zbog svih benefita i sloboda koje ovaj sistem donosi. To objašnjava detaljno u ovom videu iz 8 delova.

Na kraju da odgovorim. Taj dohodak sa ličnih računa se sabira u investicione penzione fondove, u Čileu su se brzo izdvojila 8 najvećih, koji onda diversifikuju portfolio u razne stvari. Tako su čileanski radnici sami sebi "izgradili" stotine kilometara autoputeva, infrastrukturu, ogromne investicije u industriju i ta ogromna kapitalna baza iz štednje je bila glavni pokretač jedne od najviših stopa rasta u svetu. Rekao bih da se Čile brže razvijao 80ih i 90ih od Kine 2000ih ali za to bih morao da obrazlažem što sada nije tema.

Ekonomski, nema dileme da je sistem privatnih računa bolji. Drugo državni sistem je bankrotirao a ovaj koji je uveden u Čileu je samoodrživ. Tako da je reforma neminovnost i ne zavisi od mog stava da li je ovo dobro ili loše. Jednostavno će morati, kad tad. Problem je političke prirode. Ova reforma bi Srbiju koštala nekih 40 do 50 milijardi evra rastegnuto kroz minimum 15 godina. U prevodu neki političar mora sebi da potpiše političku smrtnu presudu nepopularne, dugoročne i teške mere. Ali ona će morati da se odigra, ili voljno tako što svi stanemo iza jedne takve tranzicije sistema. Ili nevoljno (u Čileo preko vojne diktature, kod nas preko opšteg kraha ekonomije)

#22 orisni

orisni
  • Members
  • 976 posts

Posted 28 September 2011 - 23:22

Lični račun ... omogućava da i uz relativno osrednje stope prinosa od 7 do 9 % ostvari par stotina hiljada dolara na kraju radnog veka.

Ne znam bas da li su te stope 7-9% osrednje ili ce u buducnosti biti visoke, i ne znam zasto pricas stope i sumu (par stotina hiljada) u nominalnim iznosima, ali meni bas nesto ne izgleda tek tako lako ustedeti sa 10% od plate. Ja se trudim da izdavajam trecinu plate jer sam sracunao da mi toliko treba, uz 3% realnog prinosa, da bih kroz 30 godina od penzije imao isti zivotni standard kao i sada od plate.

Ono sto mene zanima u tom cileanskom modelu je zasto postoji minimum od 10%, koliki je maksimum, sta moze da se bira u investiranju osim tih 8 fondova (koliko moze da se pravi individualni portfolio), kakav je poreski tretman zarade i gubitka, koliko je novac portabilan (ako hoces da se selis iz Cilea), sta ako zelis/moras da ga izvuces ranije (kupovina kuce, bolest, smrt), i "last but not least" da li mora sve da se anuitizuje (i kakvi su uslovi anuiteta, tj. da li garantuju osiguravajuce kuce ili drzava, da li ima "COLA rider" za povecanje sa inflacijom) ili mozes da odlucis da deo ostavis naslednicima?

Nisam gledao JuTjub video od 8 delova, ali u ovom kracem videu je pomenuo jednom "safety net", pa je pitanje ko to finansira i odakle, kako se odredjuje tu ko koliko dobija. Tako je i Bizmark krenuo od "safety net", pa je to "malo" poraslo.

Tako su čileanski radnici sami sebi "izgradili" stotine kilometara autoputeva, infrastrukturu, ogromne investicije u industriju i ta ogromna kapitalna baza iz štednje je bila glavni pokretač jedne od najviših stopa rasta u svetu.

Izlgeda da kazes da su investirali uglavnom u Cileu. To mi bas ne izgleda nesto mnogo diversifikovano. Mozda je njihov sistem opstao srecom jer su usli u vreme velikog rasta (mada ces ti mozda reci da je taj rast posledica tog sistema). Kako im je taj sistem prosao kroz krize?

Uzgred, pitam vecinu ovih pitanja jer vidim da tebe zanima generalna diskusija. :) Kao sto rekoh, mene najvise zanima sta je licno da radim, a malo generalnije sta mogu ljudi u Srbiji da rade.

#23 Carl Menger

Carl Menger
  • Members
  • 20 posts

Posted 29 September 2011 - 01:30

Ne znam bas da li su te stope 7-9% osrednje ili ce u buducnosti biti visoke, i ne znam zasto pricas stope i sumu (par stotina hiljada) u nominalnim iznosima, ali meni bas nesto ne izgleda tek tako lako ustedeti sa 10% od plate. Ja se trudim da izdavajam trecinu plate jer sam sracunao da mi toliko treba, uz 3% realnog prinosa, da bih kroz 30 godina od penzije imao isti zivotni standard kao i sada od plate.

Ono sto mene zanima u tom cileanskom modelu je zasto postoji minimum od 10%, koliki je maksimum, sta moze da se bira u investiranju osim tih 8 fondova (koliko moze da se pravi individualni portfolio), kakav je poreski tretman zarade i gubitka, koliko je novac portabilan (ako hoces da se selis iz Cilea), sta ako zelis/moras da ga izvuces ranije (kupovina kuce, bolest, smrt), i "last but not least" da li mora sve da se anuitizuje (i kakvi su uslovi anuiteta, tj. da li garantuju osiguravajuce kuce ili drzava, da li ima "COLA rider" za povecanje sa inflacijom) ili mozes da odlucis da deo ostavis naslednicima?

Nisam gledao JuTjub video od 8 delova, ali u ovom kracem videu je pomenuo jednom "safety net", pa je pitanje ko to finansira i odakle, kako se odredjuje tu ko koliko dobija. Tako je i Bizmark krenuo od "safety net", pa je to "malo" poraslo.

Izlgeda da kazes da su investirali uglavnom u Cileu. To mi bas ne izgleda nesto mnogo diversifikovano. Mozda je njihov sistem opstao srecom jer su usli u vreme velikog rasta (mada ces ti mozda reci da je taj rast posledica tog sistema). Kako im je taj sistem prosao kroz krize?

Uzgred, pitam vecinu ovih pitanja jer vidim da tebe zanima generalna diskusija. :) Kao sto rekoh, mene najvise zanima sta je licno da radim, a malo generalnije sta mogu ljudi u Srbiji da rade.


Toplo preporučujem da pročitaš tekstove i čuješ ta predavanja.

Interesni račun je vrlo moćan. 10.000 evra sa prinosom od 3% za 30 godina je 24,300 evra. Sa stopom od 7% je skoro 76,000 evra. Sa stopom od 9% 132,000 evra itd. Dakle ogromna je razlika između 3 i 7% rasta. Što se tiče povlačenja uloga, ako nastavljaš da radiš u Čileu moraš nastaviti da plaćaš ili čekaš. Mislim da i danas postoji graničnik u godinama. To su već tehnički detalji koji su objašnjeni u tekstovima i govorima, ne sećam se baš svih ovako sad na pamet. Mislim mogu okvirno da kažem a ako te zanima proveri.

Maksimum na ulaganje u penzioni fond je 100% dohotka, dakle možeš i sve ako imaš od čega da živiš što si ranije uštedeo. Može da se ulaže u jedan od fodnova koji uglavnom imaju tri vrste ulaganja, od najričinijih (čak i hedgeing) do najsigurnijih - državne obveznice. Postoji regulacija koja definiše kada i koliko u koji od nivoa može da se ulaže. Na primer 3 do 5 godina, ne sećam se koliko je tačno, pred ispunjenje zakonskog minimuma za penziju (koji je definisan ne preko godina nego preko određenog interesnog faktora na procenat prosečne plate tokom perioda) dakle pred odlazak u penziju sve pare sa računa idu u najsigurniji segment fonda tako da se zaštite od oscilacija tržišta. Fondovi uglavnom investiraju spolja, ali su eto investirali i u privatne i državne autoputeve, u infrastrukturu u zemlji ali i inostranstvu. Prosečan prinos u fondovima u prvih 10 godina je bio čak 15tak%. Posle je pao na 9% sada je oko 7% i pretpostavlja se da će padati do 5%. To je omogućavalo da penzije radnika u proseku budu i do 80% prosečne plate, što nije zabeleženo ni u jednom državnom sistemu. Retko gde je visoko kao u SRbiji uglavnom je ispod 50%. A u Čileu je i danas prosečni anuitet penzije preko 60% prosečne plate.

Postoji dosta slobode u izboru anuiteta. Dobra fora je što se osnovica koja nije povučena i dalje okamaćuje tako da životna ušteđevina čoveka u penziji i dalje radi za njega. Ima još dosta detalja



#24 orisni

orisni
  • Members
  • 976 posts

Posted 29 September 2011 - 16:36

pitam vecinu ovih pitanja jer vidim da tebe zanima generalna diskusija. :) Kao sto rekoh, mene najvise zanima sta je licno da radim, a malo generalnije sta mogu ljudi u Srbiji da rade.


Toplo preporučujem da pročitaš tekstove i čuješ ta predavanja.

Nemam trenutno vremena za to, ali me zanima kako mislis da bi citanje tih tekstova i slusanje tih predavanja pomoglo meni da odlucim sta da radim sa svojim parama za penziju ili nekome u Srbiji sta da radi sa svojim parama za penziju (a ova tema je krenula od toga da li su Privatni Penzioni Fondovi u Srbiji pouzdani ili ne, na stranu sto nikad na forumima nisam dobio odgovor na pitanja kako uopste otvoriti racun kod takvog fonda). Ili je poenta citanja da obrazuje citaoce i da onda oni postanu zagovornici promene drzavne politike u vezi penzija?

Sto se tice racuna za stednju, evo ukratko. Uzmi da plata prati inflaciju i da neko investira isti deo plate sa 3% realnog rasta godisnje. Tada ce kroz 30 godina (tj. 31 da budemo precizni) imati 50 puta vise nego taj deo. Znaci, ako stavlja 1/3 plate (i trosi 2/3), imace portfolio od 50/3 tadasnjih plata. Uzmi i da mu je "safe withdrawal rate (SWR)" 4%, sto znaci da prve godine moze da vadi upravo 4%*50/3=2/3 plate, koliko je trosio i pre penzionisanja.

E sad, ako neko stavlja 10% umesto 2/3, onda mu treba ili znatno veci prinos (da li ti zaista ocekujes vise od 3% realno u sledecih 30 godina?) ili znatno duzi radni vek od 30 godina (ja uzimam tu brojku posto je okrugla i relativno mala, a nemam nista protiv da se radi 35 ili 40 godina) ili znatno veci SWR (...sad sam trazio na http://www.brkdirect...pia/EZQUOTE.ASP da vidim koliko daje Cika Brka, ali izgleda da sada nemaju "inflation-adjusted SPIA", mada sam prilicno siguran da sam bio video tu opciju kod njih pre... trenutno daju oko 6,3% za muskarce od 65 godina) ili znatno manja primanja od penzije nego od plate (a primeti u mom racunu da vec pricam o 67% ne 80%).

Znaci, sad ti meni objasni kako neko sa 10% stednje moze da ocekuje penziju koja je 80% plate?

#25 Carl Menger

Carl Menger
  • Members
  • 20 posts

Posted 29 September 2011 - 17:33

Nemam trenutno vremena za to, ali me zanima kako mislis da bi citanje tih tekstova i slusanje tih predavanja pomoglo meni da odlucim sta da radim sa svojim parama za penziju ili nekome u Srbiji sta da radi sa svojim parama za penziju (a ova tema je krenula od toga da li su Privatni Penzioni Fondovi u Srbiji pouzdani ili ne, na stranu sto nikad na forumima nisam dobio odgovor na pitanja kako uopste otvoriti racun kod takvog fonda). Ili je poenta citanja da obrazuje citaoce i da onda oni postanu zagovornici promene drzavne politike u vezi penzija?

Sto se tice racuna za stednju, evo ukratko. Uzmi da plata prati inflaciju i da neko investira isti deo plate sa 3% realnog rasta godisnje. Tada ce kroz 30 godina (tj. 31 da budemo precizni) imati 50 puta vise nego taj deo. Znaci, ako stavlja 1/3 plate (i trosi 2/3), imace portfolio od 50/3 tadasnjih plata. Uzmi i da mu je "safe withdrawal rate (SWR)" 4%, sto znaci da prve godine moze da vadi upravo 4%*50/3=2/3 plate, koliko je trosio i pre penzionisanja.

E sad, ako neko stavlja 10% umesto 2/3, onda mu treba ili znatno veci prinos (da li ti zaista ocekujes vise od 3% realno u sledecih 30 godina?) ili znatno duzi radni vek od 30 godina (ja uzimam tu brojku posto je okrugla i relativno mala, a nemam nista protiv da se radi 35 ili 40 godina) ili znatno veci SWR (...sad sam trazio na http://www.brkdirect...pia/EZQUOTE.ASP da vidim koliko daje Cika Brka, ali izgleda da sada nemaju "inflation-adjusted SPIA", mada sam prilicno siguran da sam bio video tu opciju kod njih pre... trenutno daju oko 6,3% za muskarce od 65 godina) ili znatno manja primanja od penzije nego od plate (a primeti u mom racunu da vec pricam o 67% ne 80%).

Znaci, sad ti meni objasni kako neko sa 10% stednje moze da ocekuje penziju koja je 80% plate?


Odgovoriću prvo na poslednje pitanje. Kao što sam gore objasnio interesni račun pokazuje da je svaki procenat izuzetno bitan. Na blogu sam dao detaljnu računicu kako bi izgledalo da se štedi 100 evra mesečno po stopi od 7% kapitalizacije. Dakle ogromna je razlika i zato se u Čileu i dogodilo da su ljudi odlazili u penziju sa dovoljno para na svom ličnom računu da imaju penzije koje su veće od prosečne plate u zadnjih 5 godina rada, a eto u proseku i do 80% prosečne plate. Interesni račun je moćan.

Izvinjavam se što nisam detaljno proučio temu, hteo sam da skrenem pažnju na sistem ličnih računa. Što se tiče ličnih finansija, ako već nema nekog biznisa u koji se može uložiti (privatna firma), druga opcija je kupovina nekretnina i izdavanje. Za te stvari su potrebne veće pare ali je najsigurnija investicija u srbiji. Generalno za privatne finansije važi okvirno pravilo. Sve do 10.000 evra se štedi u banci ili u investicionim ili penzionim fondovima. Preko toga može da se razmišlja o kupovini zlata, trgovanju na berzi, ulaganje u biznis, kupovina stana i sl. Ali u suštini najbolje je male pare štedeti na oročenoj štednji u nekoliko banaka. Za sve drugo je Srbija nesigurno tržište.




#26 orisni

orisni
  • Members
  • 976 posts

Posted 29 September 2011 - 18:19

kako bi izgledalo da se štedi 100 evra mesečno po stopi od 7% kapitalizacije.

Pretpostavljam da znas razliku izmedju nominalne i realne stope. Ne razumem zasto uvek prikazujes racun u nominalnim iznosima. Ili ocekujes da diversifikovan portfolio moze imati 7% realnog prinosa godisnje u sledecih 30 godina? To sto se nesto desilo u Cileu, recimo u vreme velikog rasta berze u Americi, ne znaci da ce tako biti i u buducnosti. Ono sto mene zanima je koliko treba stedeti od plate. Je li 10% dovoljno? Je li 1/3 dovoljno?

Hvala za info za Srbiju. Koliko sam shvatio ti kazes da Penzioni Fondovi u Srbiji nisu sigurni nego da je orocena stednja u banci najbolje resenje. Nekako mi to zvuci nediversifikovano, recimo za nekoga ko ima 300.000E i zeli da vadi oko 1.000E mesecno.

kupovina nekretnina i izdavanje. Za te stvari su potrebne veće pare ali je najsigurnija investicija u srbiji.

Kako najsigurnija investicija kad vidis da ovde stalno pisu da ce cene stanova (i rente) da padnu dole. Da ne pominjemo sad oduzimanje nekretnina kroz "imas kucu, vrati stan", "nacionalizaciju", itd.

#27 Carl Menger

Carl Menger
  • Members
  • 20 posts

Posted 29 September 2011 - 21:58

Pretpostavljam da znas razliku izmedju nominalne i realne stope. Ne razumem zasto uvek prikazujes racun u nominalnim iznosima. Ili ocekujes da diversifikovan portfolio moze imati 7% realnog prinosa godisnje u sledecih 30 godina? To sto se nesto desilo u Cileu, recimo u vreme velikog rasta berze u Americi, ne znaci da ce tako biti i u buducnosti. Ono sto mene zanima je koliko treba stedeti od plate. Je li 10% dovoljno? Je li 1/3 dovoljno?

Hvala za info za Srbiju. Koliko sam shvatio ti kazes da Penzioni Fondovi u Srbiji nisu sigurni nego da je orocena stednja u banci najbolje resenje. Nekako mi to zvuci nediversifikovano, recimo za nekoga ko ima 300.000E i zeli da vadi oko 1.000E mesecno.

Kako najsigurnija investicija kad vidis da ovde stalno pisu da ce cene stanova (i rente) da padnu dole. Da ne pominjemo sad oduzimanje nekretnina kroz "imas kucu, vrati stan", "nacionalizaciju", itd.


Ja sam i govorio u realnim stopama. Nominalne stope su u prvih deset godina bila oko 15% u Čileu. Štednja kod nas u Evrima donosi 3 -4% realno zavisi na koju inflaciju obračuinavaš. Nepisano je pravilo da fondovi prave duplo od štednje u banci, dakle 6% - 7% nije nerealno u Srbiji. Pogotovo kada bi se pokrenula štednja i omogućile domaće i strane investicije iz toga, što automacki utiče na kamate, na kurs i sl.

Stanovi su se pokazali dugoročno najsigurnija investicija. Ko je početkom dvehiljaditih kupio stan do danas je već u plusu od 50 do 150%. I pad sada tokom krize je bio do 20 ili 30%. Ali na toliki prinos i dalje su ljudi, i moja porodica sa njima u velikom plusu. Pritom rente nemaju toliku tendenciju da padaju. I neverujem da će. Beogradksa ekonomija ipak raste, traljavo i sporo ali se gega. Raste broj stanovnika i pogotovo ako se kupi stan u pravoj niši (do dve sobe za mladi bračni par - najtraženije) može i dobr apara da se uzme.

Naravno ovo je sve važilo za nekoga ko ima između 10 i 100 hiljada evra a nema biznis da uloži. Za 300.000 stvarno ne znam šta da kažem. Najmanji rizik je u bankama diversifikovano barem na 7 različitih računa na stalnom reoročavanju. Može da se deo tih para stavi i na mesečna reoročivanja ali da se kamata oslobađa što može biti i do 1000 evra ako se sve stavi tako, ili manje ako je samo deo. Što je veći rizik veći je prinos. Najbolje bi bilo naći strani fond, brokera, zaobići kapitalne kontrole i kupiti obveznice po mogućstvu trezora SAD i paket drugih sigurnih hedžovanih hartija. Jer će to biti traženo kad krene kolaps sa Grčkom ali to je sve kratkoročno. Dugoročno, ako se kriza u Srbiji nastavi, samo realne vrednosti, biznisi i nepokretnosti daju veći prinos. Mada i dalje je banka najsigurnija srednjeročno sa stalnim prinsima.



#28 Doc Holliday

Doc Holliday
  • Members
  • 3,537 posts

Posted 30 September 2011 - 00:18

Glasao sam za zadnju opciju. To jest nemam nikakvih poverenja u te privatne fondove. U principu nemam poverenja ni u drzavni. U sustini jeste najbolja opcija za male sume banka. I to samo one jake. Mada i tu treba razmisliti. Ja razmisljam o opciji da se sredstva oroce u dinarima jer je tu kamata najveca i na uloge u dinarima nema poreza. Ali tu je ona zackoljica sa stabilnoscu dinara. Onda tu treba orocavati na kratke periode, bukvalno na mesec dana. Evo gledam ponudu Rajfhajzen banke od 8% godisnje kamate na sredstva orocena na mesec dana. Na sumu od 10.000 evra ( 1 milion dinara ) izadje da se dobije 66.67 evra , to jest 6667 dinara. Ne verujem da neki krah dinara moze da se desi u tom roku, a i postoji mogucnost raskida ugovora pre vremena ali se onda odricete kamate. I iako na duze periode nude kamate i do 11% na godisnjem nivou, iskreno ipak ne bih imao 00 da drzim orocene dinare duze od npr 3 meseca..

Za vece sume naravno nekretnine. Sto se ulaganja u biznis u Srbiji u uslovima gde inspektori reketiraju privatnike ( naravno obicno one sitne ) je cist bankrot u najavi. Isto tako ne bih investirao ni u berzi .

#29 brusli

brusli
  • Members
  • 962 posts

Posted 30 September 2011 - 09:27

Ja sam i govorio u realnim stopama. Nominalne stope su u prvih deset godina bila oko 15% u Čileu. Štednja kod nas u Evrima donosi 3 -4% realno zavisi na koju inflaciju obračuinavaš. Nepisano je pravilo da fondovi prave duplo od štednje u banci, dakle 6% - 7% nije nerealno u Srbiji. Pogotovo kada bi se pokrenula štednja i omogućile domaće i strane investicije iz toga, što automacki utiče na kamate, na kurs i sl.

Fondovi vrlo lako mogu i da izgube, pogotovo u doba SEKE.

Stanovi su se pokazali dugoročno najsigurnija investicija. Ko je početkom dvehiljaditih kupio stan do danas je već u plusu od 50 do 150%. I pad sada tokom krize je bio do 20 ili 30%. Ali na toliki prinos i dalje su ljudi, i moja porodica sa njima u velikom plusu. Pritom rente nemaju toliku tendenciju da padaju. I neverujem da će. Beogradksa ekonomija ipak raste, traljavo i sporo ali se gega. Raste broj stanovnika i pogotovo ako se kupi stan u pravoj niši (do dve sobe za mladi bračni par - najtraženije) može i dobr apara da se uzme.

A sta da kazu oni koji su kupili 2008. ?
Da si ulozio u berzu 2002. i povuko se 2008. imao bi isto toliko. Da si kupio naftu 2007. i prodao je 2008. zaradio bi ko zna koliko.

Najvazniji parametar kod svakog investiranja nije u tome u sta ce da se investira, vec kada uci i izaci iz investicije.


#30 Doc Holliday

Doc Holliday
  • Members
  • 3,537 posts

Posted 30 September 2011 - 09:46

Fondovi vrlo lako mogu i da izgube, pogotovo u doba SEKE.


A sta da kazu oni koji su kupili 2008. ?
Da si ulozio u berzu 2002. i povuko se 2008. imao bi isto toliko. Da si kupio naftu 2007. i prodao je 2008. zaradio bi ko zna koliko.

Najvazniji parametar kod svakog investiranja nije u tome u sta ce da se investira, vec kada uci i izaci iz investicije.


kod nekretnina ti je ipak malo drukcije. One iako imaju povremene oscilacije , ipak na duzi rok cene rastu. Naravno , preduslov je i da se nekretnina kupi na nekoj dobroj lokaciji, ili ako se moze predvideti koja ce lokacija postati atraktivnija .
Uz sve to , nekretnina , pa i ona najmanja tipa malog lokala ili jednosobnog stana ipak donosi neki prihod i od kirije i cesto je u okviru ako ne i iznad onog kolko bi dobili kamatu u nekoj banci za tu sumu.

Za manje sume ( ispod 10.000 e ) moze biti opcija u nekretninama i poljoprivredno zemljiste. Ono se moze dati na godinu ili kao sto neki rade da se da na 1/3 ili 1/4 roda . Pa onda na kraju godine dobijete nesto kukuruza ili psenice i to mozete da zamenite recimo za svinje ili prasice ili pilice ( naravno zaklane i ociscene) i obezbediti hranu sebi i svojoj porodici za neki naredni period. Ovo drugo je dobro za one koji su tek poceli sa stednjom i kupili manje parce zemlje ( mozda par lanaca ).
Uz to , ako se ima malo i vizije i zemljiste kupi negde gde bi se u buducnosti mogao siriti grad, proci neka saobracajnica i slicno, moze i da upadne kasika u med i da zemljiste predje iz poljoprivrednog u gradjevinsko i na taj nacin se visestruko uveca vrednost. Kasnije kad se skupi vrednost ( npr nekoliko takvih zemljista ) , proda se sve i kupi neka veca nekretnina- stan, lokal...

uz to nije lose kupiti i neki plac pa kad se skupi novac tu dovede infrastruktura , postavi neka hala ( zidana ili montazna sve jedno ) i to tako izda

Edited by zoltan, 30 September 2011 - 09:48.