Jump to content


Photo
- - - - -

Zivotno osiguranje u Srbiji


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
72 replies to this topic

#61 Misha66

Misha66
  • Members
  • 1 posts

Posted 22 November 2011 - 09:13

2007. sam počeo sa uplatama životnog osiguranja, koje je i neki vid dugoročne štednje. Na 10 godina, 50 € mesečno. Kako mi poslodavac uplaćuje doprinose samo na iznos minimalca, to je bilo jedino rešenje; da stisnem zube Posted Image i uplaćujem mesečno od plate. Nakon 4 godine mogu reći da se nisam pokajao. Čak sam mislio da je možda bilo bolje da sam sklopio polisu na veći iznos, barem za 10-20 € više mesečno, jer toliko sigurno potrošim na razne gluposti.
Iskreno, preporučio bi svima, pogotovo mlađim ljudima, da nađu neku opciju koja im odgovara, i 20-30 € uplate mesečno donese veoma lepu paricu za 10 ili 20 god. A inače probao sam da na sličan način uštedim nešto i pre toga, ali uvek se potroši. Barem kod mene. Ovako ne mogu da ih podignem, u stvari mogu ali se ne isplati, pa je OK

Edited by Misha66, 22 November 2011 - 09:17.


#62 Ivan_1s

Ivan_1s
  • Members
  • 8 posts

Posted 22 November 2011 - 10:54

2007. sam počeo sa uplatama životnog osiguranja, koje je i neki vid dugoročne štednje. Na 10 godina, 50 € mesečno. Kako mi poslodavac uplaćuje doprinose samo na iznos minimalca, to je bilo jedino rešenje; da stisnem zube Posted Image i uplaćujem mesečno od plate. Nakon 4 godine mogu reći da se nisam pokajao. Čak sam mislio da je možda bilo bolje da sam sklopio polisu na veći iznos, barem za 10-20 € više mesečno, jer toliko sigurno potrošim na razne gluposti.
Iskreno, preporučio bi svima, pogotovo mlađim ljudima, da nađu neku opciju koja im odgovara, i 20-30 € uplate mesečno donese veoma lepu paricu za 10 ili 20 god. A inače probao sam da na sličan način uštedim nešto i pre toga, ali uvek se potroši. Barem kod mene. Ovako ne mogu da ih podignem, u stvari mogu ali se ne isplati, pa je OK

Svaka cast, a sto se tice toga das bi hteo mozda jos koju paru da das imaj na umu da mozes da sklopis novo osiguranje paralelno sa postojecim. To je prednost zivotnog u odnosu na ostala osiguranja. Pozz

#63 SRBeen

SRBeen
  • Members
  • 6 posts

Posted 22 November 2011 - 11:11

Svaka cast, a sto se tice toga das bi hteo mozda jos koju paru da das imaj na umu da mozes da sklopis novo osiguranje paralelno sa postojecim. To je prednost zivotnog u odnosu na ostala osiguranja. Pozz



Slažem se sa ovim što ti je Ivan preporučio. Na zapadu je prosek 2,7 polise životnog osiguranja računato na broj zaposlenih ljudi. Pošto život nema cenu, ali bukvalno, možeš da ga osiguraš koliko god hoćeš puta na koliki iznos želiš.

#64 Ivan_1s

Ivan_1s
  • Members
  • 8 posts

Posted 22 November 2011 - 11:25

Opet da se vratim, kod osiguranja poljoprivrede, skoro sve što može da se desi je nepogoda, grad i oluja su lokalnog karaktera, ali suša mora da bude proglašena kao Elementarna nepogoda, što se prilično razlikuje i odnosilo bi se na celu zemlju, da bi neko uopšte tražio neku nadoknadu.


U pravu si za elementarnu nepogodu ali moze da se odnosi i na delove zemlje. Kao sto rekoh pogadja velika prostranstva i veoma je rizicna za osiguranje. Nego da ne davimo ljude o ovom jer je tema ZIVOTNO OSIGURANJE U SRBIJI!

Ovo Tužite nas nemamo da platimo...prvi put čujem iskreno, a voleo bih da čujem i tvoja iskustva, baš me zanima koje vrste šteta i kako je došlo do toga, pa čak i kod kojih osiguranja. Jedino ako su to bila neka od onih domaćih privatnih koja su otvarana da rade par godina i posle ih zatvarali. Radim u domaćoj kući i kao najveću prednost u odnosu na konkurenciju uvek navodim našu ažurnost u isplati šteta, a to je 7 do 10 dana, bez obzira koliki je iznos štete. Ne postoji šteta koju ne možemo da platimo, a zadnjih 6 godina mislim da nije prošlo više od 7 dana do isplate. Baš zbog toga što para ima te nema razloga da se odugovlači sa isplatom. Npr za poljoprivredu u mom prilično malom mestu smo za tri godine naplatili 20 miliona premije, a isplatili 30 miliona šteta.

Ovo se desilo u Nisu pre otprilike 4 ili 5 godina i to jednoj velikoj farbari koja je izgorela i koja ima nekoliko lokala po gradu( Mozda najveca u Nisu). Kada sui se javili osiguravajucoj kuci( nasoj "najvecoj" ma sta to znacilo) epilog je bio onaj koji sam vec napisao. Covek je poludeo jer je bas iz tog razloga osigurao sve lokale. One jesu rizicne (mislim na farbare) ali je problem sto nase o.k. uzimaju bukvalno sve sto im padne pod ruku i daju nenormalno nize cene tj. bolje uslove od konkurencije. Kada dodje do stete dosta toga isplate asli dosta i propuste. Ne znam gde moze da se nadje podatak koliko tuzbi ima svaka o.k. ali cu potraziti malo po netu.

Sada je rad u osiguranju relativno transparentan jer na sajtu NBS može svako da vidi i premiju i štete za svako osiguranje, čak i ažurnost u isplati šteta. Mada nekad statistika zavara, kao bikini, desi se da neko osiguranje ima npr fenomenalnu ažurnost u isplati šteta, ali kad se pogleda oni imaju 10x manje prodatih polisa od nas, tj 10x manje osiguranika, pa im je i mnogo jednostavnije da reše štete. Drugo manja osiguranja su retko zastupljena kod kompleksnih šteta u industriji gde je potrebno ponekad dosta dokumentacije, da bi se šteta na kraju isplatila. A u ažurnost se uzima dan kada neko napiše prijavu za štetu pa do momenta isplate, a ne dan od kad je kompletirana dokumentacija pa do momenta isplate.

Bas to ti i pricam. Za obicnog gradjanina je mnogo sigurnija ona varijanta osig.komp. koja igra "ziher". Koja ne ulazi u velike idustrijske polise jer zna da ce jedna mala steta da obezvredni celokupnu premiju koju su dobili. Sta bi se tek desilo sa nekom ozbiljnijom havarijom. Problem kod nas je taj sto se gotovo sva drzavna preduzeca, lokalna komunalna, skole, obdenista... osiguravaju tenderom. Posto zivimo u zemlji Srbiji znamo vecina kako se tenderi zavrsavaju.
Jedan od primera: Imas insajdera u komisiji on ti kaze kolika je bila predhodna premija obicno ide na godinu dana ( inace je iznos "tajna"). Tvoja ili bilo cija osig.komp. ponudi duplo nizu cenu i komisija odluci da je najpovoljnije bas to. E sad to sto se ne gleda ostatak to nije vazno. Pitanje je koliko je ucesce u steti za tu cenu ili koliko traje isplata stete... Hocu da kazem da je presudan kvantitet a ne kvalitet a to ne bi smelo da bude. Zivimo u svetu TQM gde je kvalitet jedino merilo uspeha.

Ni ja ne kažem da je osiguranje u dinarima sigurno, ali navodim da postoji i taj vid i prinos je drastično veći od deviznih osiguranja.

cista potvrda

Veliki pozdrav kolega, na žalost bivši :)

Ja bih pre rekao na srecu :krsta:
Pozdrav!

#65 Gojko Rodic

Gojko Rodic
  • Members
  • 11 posts

Posted 30 November 2011 - 19:53

Да је животно осигурање у Србији тренутно, ствар која грађанима може донети само главобоље и тешко разочарање многима у овој нашој напаћеној земљи као и у региону постаје јасно.
Зато сам и направио сајт под називом Како се заштитити од преваре осигуравајуће куће My link , којим то и аргументовано показујем. Но за оне који немају стрпљења да отварају линкове и разматрају доказе покушаћу да будем кратак и јасан.

Осигуравајуће куће ових дана спроводе агресивну кампању, плаћајући чак прилог који се емитовао у петом минуту дневника РТС у удраном термину у 19,30. Тијанић сигурно није џаба пустио да господин Филиповић из Винер Штетише каже како је продаја полиса већа од откупа прилог са дневника РТС .

У том прилогу као и другим рекламним кампањама осигуравајућих кућа обећава се добит од 4о до 50 % на осигурану суму, а стварност је да, не само што нема никакве добити већ грађани кад добију полисе виде да ће након истека осигурања након 10, 15, 20 година добити и мање но што су уплатили.

Зашто је то тако?
1. Зато што им Народна банка Србије дозвољава да мешају новац животних и неживотних осигурања, а што није могуће нигде у свету Текст из Политике
2. Зато што челници осигуравајућих кућа себи дају плате и до 10.000 евра
3. Зато што воде скупе рекламне кампање, купују ударне термине вести националних телевизија и ударне странице најтиражнијих дневних листова
4. Зато што се поткрадају унутар куће па зато чак и Народна банка мора да реагује и да их обуздава

Ето зато не могу да Вам исплате обећану добит а не могу ни да исплате настали осигурани случај.
Опет ту није крај невољама, наиме кад и ако настане осигурани случај ( не дај "Боже"), грађани се суочавају са цинизмом осигуравајућих кућа, усмено одбијајући да исплате суму на коју су се обавезали, правдајући се да их је клијент слагао, није рекао да вози мотор, да ће дизати терет, да ово или оно..

Зато Народна банка саветује како да спасете своје паре, обећане "уговором", полисом, а ви се питајте, заиста, да ли Вам је све то потребно?

#66 orisni

orisni
  • Members
  • 976 posts

Posted 24 March 2012 - 14:40

Lepo je sto su se ovde javili neki (trenutni i bivsi) agenti osiguranja. Nazalost putovao sam kad su se javili i ne znam hoce li opet biti tu. Ali ako se jave ponovo neki agenti, da li bi mogli da iznesu KONKRETNE BROJKE? Znaci, umesto uopstene price tipa "Klasično osiguranje života, je mnogo bolje i predstavlja način štednje.", da li bi mogli da iznesu konkretne brojke kolike su premije klasicnog i riziko osiguranja i sta garantuje klasicno osiguranje u slucaju dozviljenja?

Napisati samo "klasicno je bolje od rizika posto kod klasnicnog dobijes neke pare i ako prezivis" potpuno zanemaruje to da klasicno kosta vise. Zanemarivanje razlike u premiji bi bilo kao da neko kaze sledece. Imas tri vrste osiguranja: riziko gde tvoji dobiju pare ako umres ali ti ne dobijes nista ako prezivis, klasicno gde tvoji dobiju pare ako ti umres a i ti dobijes nesto ako prezivis, i super-klasicno gde i tvoji dobiju pare ako ti umres i ti dobijes nesto ako prezivis i jos plus-bonus-dodatno te svake godine vodimo besplatno na derbi (doduse na beogradski derbi, a ne na neki super klasiko derbi izmedju Barselone i Reala ili Boke i Rivera). E sad, jedina je razlika sto klasicno kosta 50evra mesecno a super-klasicno 100evra mesecno tako da prakticno placas 600evra godisnje za tu jednu "besplatnu" kartu za derbi (i za dve "besplatne" bus-plus karte do stadiona i nazad). Mada je ovaj primer karikiran, poenta je valjda jasna: ne treba porediti samo ono sto se dobija nego i to koliko se placa za to sto se dobija.

#67 Miroslav T

Miroslav T
  • Members
  • 4 posts

Posted 26 March 2012 - 15:10

Konkretne brojke zavise od programa zivotnog osiguranja, osiguravajuce kuce, starosti osiguranika, trajanja ugovora o osiguranju, visini i nacinu placanja premije. Sustina ZO je sigurnost pojedinca i njegove porodice u trenutcima kada mu je novac najpotrebniji, tj teska bolest, nezgoda, iznenadna smrt i na kraju stednja i sigurnost kapitala. Smatrati ZO kao nacin da se ulazu pare i ostvare visoki prinosi, tj kule i gradovi, je neozbiljan. Postoji jos mnogo detalja i prednosti ZO. Sad reci konkretno za koje godine starosti, visina i nacin placanja, trajanje ugovora i dobices konkretne podatke. Pozzzz

#68 orisni

orisni
  • Members
  • 976 posts

Posted 27 March 2012 - 08:55

reci konkretno za koje godine starosti, visina i nacin placanja, trajanje ugovora i dobices konkretne podatke.

Muskarac, 32 godine starosti, osigurana suma 100.000evra (pretpostavljam da to pitas kad kazes "visina" a ne koliko je visok covek), nacin placanja godisnje (ne znam ni koji postoje: mesecno ili godisnje?), trajanje 20 godina. Bilo bi super ako mozes da das brojke i za riziko osiguranje i za klasicno osiguranje. Hvala unapred.

sigurnost pojedinca i njegove porodice u trenutcima kada mu je novac najpotrebniji, tj teska bolest, nezgoda

Mislio sam da je zivotno osiguranje samo za zivot/smrt. Koliko se dodatno placa za te bolesti i nezgode? Moze li da se uzme bez tih ("rajdera")?

#69 Miroslav T

Miroslav T
  • Members
  • 4 posts

Posted 27 March 2012 - 16:47

Postoji vise vrsta zivotnog osiguranja, riziko, stedno, ili stednja+zivot+osiguranje teskih bolesti, a samim tim se i razlikuje visina iznosa premije koja se placa. Potrajace par dana dok ne dobijem povratne odgovore od osiguravajucih kuca, ali sam gledao neki primer za riziko osiguranje zivota na winer stadis stranici http://www.wiener.co...vota-riziko.asp , mada to nisu ni godine ni suma koju ti hoces ali mozes imati neku sliku o tome. Kod iste kuce sam izracunao za tvoje godine i os sumu od 100 000evra klasik program koji podrazumeva stednju i osiguranje zivota i godisnja premija iznosi 4490E, na 20 godina trajanja osiguranja. To znaci da se po isteku isplacuje osig suma plus dobit koja nije zagarantovana, ali je osig suma 100% zagarantovana u sve jednoj kuci. Isto tako osig suma se isplacuje ukoliko osoba premine pre isteka ugovora.
Kod osiguravajuce kuce Merkur www.merkur.rs za tu os sumu trebas placati 4939E godisnje, a u pokricu su 14 teskih bolesti i trecina sume tvoje pokriva i tvoju decu znaci po nekih 33 333E imaju i oni pokrice. Sta to znaci? To znaci da u slucaju smrti se isplati cela os suma, u slucaju nastanka neke od tih 14 teskih bolesti(vidi na njihovoj stranici listu bolesti) se isto isplati cela osigurana suma, smrt usled nezgode povlaci duplu os sumu, ugovor se raskida i uplate prestaju. Jedino u slucaju isplate osig sume za dete, ugovor se nastavlja i ona suma od 100 000E ostaje na snazi. Po isteku se isplacuje OS + dobit, i moze se pretvorti u mesecnu rentu(mislim da to svaka kuca ima). Premija se moze menjati kao i nacini placanja i trajanje osiguranja. Moze se prikljucivati osiguranje od nezode, osiguranje hirurskih intervencija, operacija. Takodje imaju i program osiguranje zivota plus stednja i tu bi godisnja premija bila 4538E, a riziko osiguranje bi iznosilo 290E godisnje. Riziko osiguranja nemaju elemente stednje tj ono sto platis ostaje.
Mislim da su slicne sume su i kod Grawe-a i Uniqe ali jos nisam dobio odgovor, takodje cu videti i kod Dunava. Nadam se da ces uspeti da se snadjes ovo gore sto sam napisao.

Edited by Miroslav T, 27 March 2012 - 16:50.


#70 Miroslav T

Miroslav T
  • Members
  • 4 posts

Posted 27 March 2012 - 22:06

evo ga primer kod Grawea za riziko osiguranje na ovom linku http://www.grawe.rs/rs/tarifa_r1.htm
i njihov program zivotno sa stednjom i osig od teskih bolesti http://www.grawe.rs/rs/grawe_elite.htm

#71 orisni

orisni
  • Members
  • 976 posts

Posted 28 March 2012 - 13:18

Miroslave T, hvala na (nekim) konrektnim brojkama. Hajde za pocetak da vidimo razliku izmedju riziko i klasicnog zivotnog osiguranja, pa mozemo posle to klasicno+bolesti.

Kod osiguravajuce kuce Merkur ...Takodje imaju i program osiguranje zivota plus stednja i tu bi godisnja premija bila 4538E, a riziko osiguranje bi iznosilo 290E godisnje.

Ako sam dobro razumeo, za riziko osiguranje platim 20*290E=5.800E kroz 20 godina i ako ne umrem, ne dobijem nista, a ako umrem, moji dobiju 100.000E. Jesam li dobro razumeo da je ta premija od 290E fiksna i da se ne povecava sa godinama/bolescu ili cime vec? (Naravno, vrednost tih 290E opada sa godinama zbog inflacije, ali da ne ulazimo sad u to.) Za klasicno osiguranje platim 20*4.538E=90.760E kroz 20 godina i ako umrem, moji dobiju 100.000E, a ako ne umrem, dobijem 100.000E plus mozda jos nesto preko ali ne znamo tacno koliko. Jesam li opet dobro razumeo da je ta premija od 4.538E fiksna kroz svih 20 godina?

Kako se racuna to koliko dobijem preko 100.000E u slucaju dozviljenja za klasicno osiguranje? Koje su procene koliko bi ti moglo da bude? Koliko je isplacivano u proslosti? To su neka glavna pitanja da bi se videlo da li je bolje da uzmem riziko i onda tu razliku od 90.760E-5.800E ulozim sam. Ako se u slucaju dozivljenja ne dobija nista preko 100.000E, onda to znaci da ulazem na 20 godina po 4.538E-290E=4.248E godisnje da dobijem 100.000E, sto mu dodje 1,53% godisnje zarade. Ta zarada je ocigledno manja nego sto su trenutno kamate u banci. Recimo, ako istih 4.248E stavljam 20 godina na 4% godisnje imam na kraju 131.557,17E. Ne vidim dobar razlog da platim preko 30.000E osiguravajucoj kuci za stednju koju mogu sam da radim u banci. (Da na ulazimo sad jos u to koliko bih dobio ako mi novac treba pre 20 godina.)

Edit: ispravio brojku gde sam bio permutovao cifre

Edited by orisni, 28 March 2012 - 13:20.


#72 Miroslav T

Miroslav T
  • Members
  • 4 posts

Posted 01 April 2012 - 22:39

Na polisama ima mogucnost ugovaranja indeksacije, znaci uskladjivanje godisnje premije koju uplacujes sa inflacijom, a samim tim se povecava i osigurana suma. Na taj nacin novac na polisi ne gubi vrednost (1000E nije isto sad i za 20god), sto npr nemas putem stednje u banci.
Stednja u banci i kroz ZO su razlicitog karaktera, i svaka ima svoje prednosti i mane, zavisi sta osoba planira i sta joj je vazno.
Stednja u banci daje mogucnost dostupnosti novcu, i svakako se moze puno vise dobiti na isti period nego u ZO, mada kad razrocis sredstva mozes uzeti samo glavnicu ne i kamatu.
Klasicno ZO obezbedjuje novac kad je najpotrebniji pojedincu i porodici. Znaci u bilom kom slucaju nastanka teske bolesti, smrti ili smrti usled nezgode bila bi isplacena celokupna osigurana suma(100 000e), bez obzira koliko je uplaceno u osiguranje. Po isteku isplacuje se osigurana suma plus dobit koja je ostvarena za to vreme. Dobit je ocekivana i ne zna se kolika ce biti, npr na 20 god je obicno oko 40-45% (140-145000e)i zavisi i od kuce, neke npr nisu ni pripisale dobit recimo u 2010, a druge pripisale i do 4%. Uglavnom osigurana suma je 100% zagarantovana i dobit ce svakako biti. Osiguranik dobija godisnji izvestaj o ulaganju sredstava (a ona se ulazu u depozite kod banaka, hartije od vrednosti, drzavne obveznice...) i visini dobiti koja je pripisana te godine. Kako vreme prolazi veca se i dobit pripisuje. Novac je dostupan tokom trajanja osiguranja i moze se uzimati u vidu predujma, ili se polisa moze zaloziti kao jemac kod banke prilikom dizanja nekog kredita. Dakle, polisa ZO pruza finansijsku sigurnost pojedinca i porodice, dobit nije bajkovita, ali su sredstva sigurna i to su kljucne prednosti ZO. Novac u banci, akcije, fondovi znaci puno vece prinose ali i rizike. Najbolja je rasprsenost kapitala, ako razmisljas o nekom ulaganju, nikad sav novac na jednu "kartu". Prvo sigurnost a onda sve ostalo.

#73 orisni

orisni
  • Members
  • 976 posts

Posted 03 April 2012 - 08:46

Na ovoj temi je poredjenje klasicnog ZO i riziko ZO krenulo od toga sto su agenti osiguranja tvrdili da je klasicno (uvek) bolje jer se tu dobiju pare u slucaju dozviljenja i tako je klasicno neka vrsta stednje. Onda smo videli prostim racunom da ta stednja donosi manje para nego stednja u banci.

Sad se izgleda argument menja i priznaje se da stednja kroz klasicno ZO donosi manje nego stednja banci, ali je novi argument da je stednja kroz klasicno ZO sigurnija nego stednja u banci:

polisa ZO pruza finansijsku sigurnost pojedinca i porodice, dobit nije bajkovita, ali su sredstva sigurna i to su kljucne prednosti ZO. Novac u banci... znaci puno vece prinose ali i rizike.

Odakle taj argument da novac u banci nosi vece rizike nego stednja kroz klasicno ZO?!

Moze li to da se potkrepi nekim istorijskim primerima? Eto recimo stednja u banci u Srbiji nije bila sigurna pocetkom 90-ih kad je doslo do nacionalizacije i "stare devizne stednje". Da li tada polise osiguranja nisu bile nacionalizovane? Da li su osiguravajuce kuce u Srbiji nastavile da isplacuju osiguranu sumu i dobit, i to jos indeksirano u markama ili cemu vec? Koliko ima primera drugih zemalja gde je stednja u banci na neki nacin propala (nacionalizacija, rat, bankrot, sta god), a da je osiguranje ostalo netaknuto?

Ako nema istorijskih primera, koji su razlozi da to tako bude u buducnosti? Kakva je pravna regulativa u vezi stednje kroz klasicno ZO u Srbiji? Kad nekome moze da bude oduzeta ta stednja? Sta se desava u slucaju bankrota, razvoda ili cega vec? Sta se desava ako propadne osiguravajuca kuca? Ko garantuje za stednju kroz klasicno ZO?


Navedeno je jos par argumenata, ali oni samo cini poredjenje tezim jer gledaju babe i zabe.

Klasicno ZO obezbedjuje novac kad je najpotrebniji pojedincu i porodici.

Tako isto i riziko ZO obezbedjuje novac kad je najpotrebniji pojedicnu i porodici. Odmah da se razumemo: nemam ja nista protiv ZO. Cak sta vise, mislim da svako treba da ga uzme ako ima ljudi koji od zavise od njenog/njegovog primanja (supruznik, deca, stariji roditelji)! Jedino me zanima da uporedim CENU riziko i klasicnog ZO. Znaci, ne da uporedim samo to da dobijam nesto vise kod klasicnog nego koliko moram da platim za to sto dobijam nesto vise.

Znaci u bilom kom slucaju nastanka teske bolesti, smrti ili smrti usled nezgode bila bi isplacena celokupna osigurana suma(100 000e), bez obzira koliko je uplaceno u osiguranje.

Ne vidim zasto pominjes bolesti. Rekoh u prethodnom postu daj da prvo poredimo dve opcije: 1. uzeti klasicno ZO samo u slucaju smrti i 2. uzeti riziko ZO i razliku u premiji drzati u banci. Ako hoces da poredis za bolesti, onda uzmi u obe opcije: 1. klasicno ZO u slucaju smrti i bolesti i 2. riziko ZO u slucaju smrti i bolesti. Ovako zvuci kao da je klasicno daleko bolje jer se tu isplati celokupna osigurana suma, dok bi kod riziko naizgled bilo isplaceno manje, sto naravno ne bi trebalo da bude slucaj nego za poredjenje treba uzeti da bude isplaceno isto (100000E).

Stednja u banci i kroz ZO su razlicitog karaktera, i svaka ima svoje prednosti i mane

Koje su to prednosti stednje kroz ZO (osim tvrdnje da je manjeg rizika sto ne izgleda tako iz gornje diskusije)? Cak sta vise evo sta pise gde osiguravajuca kuca ulaze pare:

Osiguranik dobija godisnji izvestaj o ulaganju sredstava (a ona se ulazu u depozite kod banaka...

Kako je to rizik stednje kroz ZO manji nego rizik stednje u banci ako sama osiguravajuca kuca stedi u banci? Ako banka nema para da plati mene, zasto bi banka imala para da plati osiguravajucu kucu koja bi onda platila mene?

kad razrocis sredstva mozes uzeti samo glavnicu ne i kamatu.

Prvo, ne znam kako je u Srbiji, ali je ovo netacno za Ameriku, tj. zavisi od duzine orocenja. Penal za privremeno razorocavanje je obicno od 3 do 12 meseci kamate (a ne cela kamata, osim ako rok orocenja nije 3-12 meseci) i pritom taj gubitak moze da se odbije od poreza. Drugo, niko nije rekao da moras razliku izmedju premije riziko i klasicnog ZO orociti na 20 godina, tj. na koliko ti je i osiguranje. Izgleda da je prihod na klasicnom ZO toliko manji od banke da je dovoljno orocavati na po godinu dana u banci da bi se zaradilo vise. Ako se oroci na duzi period, zarada na stednju u banci bi bila jos veca nego zarada na stednju kroz ZO.

Na polisama ima mogucnost ugovaranja indeksacije, znaci uskladjivanje godisnje premije koju uplacujes sa inflacijom... Na taj nacin novac na polisi ne gubi vrednost ..., sto npr nemas putem stednje u banci.

Opet ovo mozda vazi za Srbiju da nemas nacin da stedis sa garantovanom realnom stopom a ne nominalnom stopom, ali to ne vazi u Americi (Kanadi i par zemalja Zapadne Evrope). Tu imas drzavne obveznice koje su indeksirane uz inflaciju tako da mozes da stedis uz garantovanu realnu stopu. Doduse, to te kosta jer takve obveznice imaju manji rizik pa daju i manju kamatu. Znaci, pitanje je opet koliko bi kostalo uzeti taj "rajder" da se premije i polisa indeksiraju sa inflacijom, a ne samo reci da to postoji (sto zvuci kad je to nesto dobro sto se dobija za dzabe).

Novac u banci, akcije, fondovi znaci puno vece prinose ali i rizike.

Pusti sad akcije, fondove, nekretnine, zlato, kukuruz i ostale investicije. Ne poredimo to. Nego poredimo dve opcije: 1. uzeto klasicno ZO i 2. uzeti riziko ZO i razliku u premiji drzati u banci (sto mi izgleda podjednako sigurno kao i stednja kroz klasicno ZO). Da ponovim: ne kazem da ne treba uzeti ZO, nego bih da vidim kako se tacno porede brojke za ove dve opcije u Srbiji. Ne vidim zasto bi iko uzeto klasicno ZO ako time dobija 1,53% godisnje kamate i nema pristup novcu.

Hvala ti na konkretnim brojkama koje si poslao da mozemo da sracunamo ovih 1,53%. Nadam se da ces dodati jos neke konkretne brojke i odgovori na neka pitanja navedena gore.