Na ovoj temi je poredjenje klasicnog ZO i riziko ZO krenulo od toga sto su agenti osiguranja tvrdili da je klasicno (uvek) bolje jer se tu dobiju pare u slucaju dozviljenja i tako je klasicno neka vrsta stednje. Onda smo videli prostim racunom da ta stednja donosi manje para nego stednja u banci.
Sad se izgleda argument menja i priznaje se da stednja kroz klasicno ZO donosi manje nego stednja banci, ali je novi argument da je stednja kroz klasicno ZO sigurnija nego stednja u banci:
polisa ZO pruza finansijsku sigurnost pojedinca i porodice, dobit nije bajkovita, ali su sredstva sigurna i to su kljucne prednosti ZO. Novac u banci... znaci puno vece prinose ali i rizike.
Odakle taj argument da novac u banci nosi vece rizike nego stednja kroz klasicno ZO?!
Moze li to da se potkrepi nekim istorijskim primerima? Eto recimo stednja u banci u Srbiji nije bila sigurna pocetkom 90-ih kad je doslo do nacionalizacije i "stare devizne stednje". Da li tada polise osiguranja nisu bile nacionalizovane? Da li su osiguravajuce kuce u Srbiji nastavile da isplacuju osiguranu sumu i dobit, i to jos indeksirano u markama ili cemu vec? Koliko ima primera drugih zemalja gde je stednja u banci na neki nacin propala (nacionalizacija, rat, bankrot, sta god), a da je osiguranje ostalo netaknuto?
Ako nema istorijskih primera, koji su razlozi da to tako bude u buducnosti? Kakva je pravna regulativa u vezi stednje kroz klasicno ZO u Srbiji? Kad nekome moze da bude oduzeta ta stednja? Sta se desava u slucaju bankrota, razvoda ili cega vec? Sta se desava ako propadne osiguravajuca kuca? Ko garantuje za stednju kroz klasicno ZO?
Navedeno je jos par argumenata, ali oni samo cini poredjenje tezim jer gledaju babe i zabe.
Klasicno ZO obezbedjuje novac kad je najpotrebniji pojedincu i porodici.
Tako isto i riziko ZO obezbedjuje novac kad je najpotrebniji pojedicnu i porodici. Odmah da se razumemo: nemam ja nista protiv ZO. Cak sta vise, mislim da svako treba da ga uzme ako ima ljudi koji od zavise od njenog/njegovog primanja (supruznik, deca, stariji roditelji)! Jedino me zanima da uporedim CENU riziko i klasicnog ZO. Znaci, ne da uporedim samo to da dobijam nesto vise kod klasicnog nego koliko moram da platim za to sto dobijam nesto vise.
Znaci u bilom kom slucaju nastanka teske bolesti, smrti ili smrti usled nezgode bila bi isplacena celokupna osigurana suma(100 000e), bez obzira koliko je uplaceno u osiguranje.
Ne vidim zasto pominjes bolesti. Rekoh u prethodnom postu daj da prvo poredimo dve opcije: 1. uzeti klasicno ZO samo u slucaju smrti i 2. uzeti riziko ZO i razliku u premiji drzati u banci. Ako hoces da poredis za bolesti, onda uzmi u obe opcije: 1. klasicno ZO u slucaju smrti i bolesti i 2. riziko ZO u slucaju smrti i bolesti. Ovako zvuci kao da je klasicno daleko bolje jer se tu isplati celokupna osigurana suma, dok bi kod riziko naizgled bilo isplaceno manje, sto naravno ne bi trebalo da bude slucaj nego za poredjenje treba uzeti da bude isplaceno isto (100000E).
Stednja u banci i kroz ZO su razlicitog karaktera, i svaka ima svoje prednosti i mane
Koje su to prednosti stednje kroz ZO (osim tvrdnje da je manjeg rizika sto ne izgleda tako iz gornje diskusije)? Cak sta vise evo sta pise gde osiguravajuca kuca ulaze pare:
Osiguranik dobija godisnji izvestaj o ulaganju sredstava (a ona se ulazu u depozite kod banaka...
Kako je to rizik stednje kroz ZO manji nego rizik stednje u banci ako sama osiguravajuca kuca stedi u banci? Ako banka nema para da plati mene, zasto bi banka imala para da plati osiguravajucu kucu koja bi onda platila mene?
kad razrocis sredstva mozes uzeti samo glavnicu ne i kamatu.
Prvo, ne znam kako je u Srbiji, ali je ovo netacno za Ameriku, tj. zavisi od duzine orocenja. Penal za privremeno razorocavanje je obicno od 3 do 12 meseci kamate (a ne cela kamata, osim ako rok orocenja nije 3-12 meseci) i pritom taj gubitak moze da se odbije od poreza. Drugo, niko nije rekao da moras razliku izmedju premije riziko i klasicnog ZO orociti na 20 godina, tj. na koliko ti je i osiguranje. Izgleda da je prihod na klasicnom ZO toliko manji od banke da je dovoljno orocavati na po godinu dana u banci da bi se zaradilo vise. Ako se oroci na duzi period, zarada na stednju u banci bi bila jos veca nego zarada na stednju kroz ZO.
Na polisama ima mogucnost ugovaranja indeksacije, znaci uskladjivanje godisnje premije koju uplacujes sa inflacijom... Na taj nacin novac na polisi ne gubi vrednost ..., sto npr nemas putem stednje u banci.
Opet ovo mozda vazi za Srbiju da nemas nacin da stedis sa garantovanom realnom stopom a ne nominalnom stopom, ali to ne vazi u Americi (Kanadi i par zemalja Zapadne Evrope). Tu imas drzavne obveznice koje su indeksirane uz inflaciju tako da mozes da stedis uz garantovanu realnu stopu. Doduse, to te kosta jer takve obveznice imaju manji rizik pa daju i manju kamatu. Znaci, pitanje je opet koliko bi kostalo uzeti taj "rajder" da se premije i polisa indeksiraju sa inflacijom, a ne samo reci da to postoji (sto zvuci kad je to nesto dobro sto se dobija za dzabe).
Novac u banci, akcije, fondovi znaci puno vece prinose ali i rizike.
Pusti sad akcije, fondove, nekretnine, zlato, kukuruz i ostale investicije. Ne poredimo to. Nego poredimo dve opcije: 1. uzeto klasicno ZO i 2. uzeti riziko ZO i razliku u premiji drzati u banci (sto mi izgleda podjednako sigurno kao i stednja kroz klasicno ZO). Da ponovim: ne kazem da ne treba uzeti ZO, nego bih da vidim kako se tacno porede brojke za ove dve opcije u Srbiji. Ne vidim zasto bi iko uzeto klasicno ZO ako time dobija 1,53% godisnje kamate i nema pristup novcu.
Hvala ti na konkretnim brojkama koje si poslao da mozemo da sracunamo ovih 1,53%. Nadam se da ces dodati jos neke konkretne brojke i odgovori na neka pitanja navedena gore.