Hrana i religija
#1
Posted 29 November 2010 - 21:36
Sta mislite o postovima, prije svega o njihovom fizickom-zdravstvenom uticaju?
Cini mi se da katolicka i protestantske crkve imaju mnogo liberalniji stav prema postu, narocito sto se tice duzine trajanja posta, a ako se ne varam u utisku, jer nemam relevantne podatke, pravoslavne crkve postu daju veci znacaj.
Ne ulazeci u pitanja vjeroucenja, zadrzavajuci se samo na posledicama posta, pozitivnim i negativnim, po covjekovo fizicko zdravlje, sticem utisak da je muslimanski post jako nezdrav. Primjetio sam da ljudi nakon cjelodnevnog uzdrzavanja od hrane jedu jako obilno sto zasigurno ostavlja posledice.
Kakvi su vasi utisci, prije svega mislim na muslimanske vjernike?
Citao sam da slican nacin posta primjenjuju i budisticki monasi, ne jedu nista o podneva do jutra narednog dana, a opet mi izgledaju jako zdravo i puni energije sto se kosi sa mojim utiscima o muslimanskom nacinu posta. Mozda je stvar u tome sto oni jedu do podneva sto organizam mnogo lakse podnosi za razliku od vecernjeg prejedanja.
Prije par dana sam bio u drustvu lovaca medju kojima je bilo i nekoliko muslimana. Pricali su o lovu na divlje svinje, i bilo mi je neprijatno da ih pitam o odnosu islama prema mesu divljih svinja, pa evo, koristim priliku da zamolim nekoga od muslimana koji posjecuju forum da mi pojasni.
Hvala
#2
Posted 29 November 2010 - 23:56
#3
Posted 30 November 2010 - 00:24
Evo pocinje bozicni post za pravoslavne, muslimani su nedavno zavrsili svoj mjesec posta, uskoro ce i katolici da krenu sa uzdrzavanjem od hrane i losih misli i djela.
Sta mislite o postovima, prije svega o njihovom fizickom-zdravstvenom uticaju?
Cini mi se da katolicka i protestantske crkve imaju mnogo liberalniji stav prema postu, narocito sto se tice duzine trajanja posta, a ako se ne varam u utisku, jer nemam relevantne podatke, pravoslavne crkve postu daju veci znacaj.
Ne ulazeci u pitanja vjeroucenja, zadrzavajuci se samo na posledicama posta, pozitivnim i negativnim, po covjekovo fizicko zdravlje, sticem utisak da je muslimanski post jako nezdrav. Primjetio sam da ljudi nakon cjelodnevnog uzdrzavanja od hrane jedu jako obilno sto zasigurno ostavlja posledice.
Kakvi su vasi utisci, prije svega mislim na muslimanske vjernike?
Citao sam da slican nacin posta primjenjuju i budisticki monasi, ne jedu nista o podneva do jutra narednog dana, a opet mi izgledaju jako zdravo i puni energije sto se kosi sa mojim utiscima o muslimanskom nacinu posta. Mozda je stvar u tome sto oni jedu do podneva sto organizam mnogo lakse podnosi za razliku od vecernjeg prejedanja.
Prije par dana sam bio u drustvu lovaca medju kojima je bilo i nekoliko muslimana. Pricali su o lovu na divlje svinje, i bilo mi je neprijatno da ih pitam o odnosu islama prema mesu divljih svinja, pa evo, koristim priliku da zamolim nekoga od muslimana koji posjecuju forum da mi pojasni.
Hvala
Pitanje mozes protegnuti i na lovce hriscane, jer je svinjetina (i divlja i domaca) zabranjena i Biblijom, kao i Kuranom.
#4
Posted 30 November 2010 - 07:00
#5
Posted 30 November 2010 - 10:16
Za razliku od ateista koji istu takvu pauzu ne prave makar iz kakvog razloga, osim, ne daj boze, bolesti.
@ters
Recimo da je tako kao sto ti kazes. mada za novi zavjet ta zabrana ne stoji, mene interesuje kakav je stav islama koji se te zabrane pridrzava, dakle da li postoji razlika u pogledu mesa do,mace i divlje svinje.
#6
Posted 30 November 2010 - 11:55
a zbog recimo zdravlja?@upekkha
Za razliku od ateista koji istu takvu pauzu ne prave makar iz kakvog razloga, osim, ne daj boze, bolesti.
treba se raznovrsno hraniti. prouci malo sta kazu nutricionisti, sta je najbolje za zdravlje. drzanje neke crkvene dogme to ne mora da bude, osim nekog mozda placebo efekta
post klasicnog Srbina koji cim dodje neki praznik 3 dana se prezderava mesom definitivno nije zdrav
kad sam bio mali moja baba je forsirala post.
nikako mi nije odgovarala pravoslavna varijanta posta.
40 dana bez mleka, sira, jogurta, jaja i slicnog. Ne mislim da je to toliko zdravo. Po katolickoj varijanti sada nesvesno postim 90% vremena, jer nisam neki ljubitelj mesa.
#7
Posted 30 November 2010 - 11:57
@upekkha
Za razliku od ateista koji istu takvu pauzu ne prave makar iz kakvog razloga, osim, ne daj boze, bolesti.
Nije da nema toga. Dobro kazes.
Licno odgovaram samo za jednog od njih i taj je, gle cuda, dozivotni vegetarijanac.
#8
Posted 30 November 2010 - 12:54
Kako poste vegetarijanci ?
#9
Posted 30 November 2010 - 13:35
Zašto?Zdravije je postiti nego ne postiti...
#10
Posted 30 November 2010 - 13:42
a zbog recimo zdravlja?
treba se raznovrsno hraniti. prouci malo sta kazu nutricionisti, sta je najbolje za zdravlje. drzanje neke crkvene dogme to ne mora da bude, osim nekog mozda placebo efekta
post klasicnog Srbina koji cim dodje neki praznik 3 dana se prezderava mesom definitivno nije zdrav
kad sam bio mali moja baba je forsirala post.
nikako mi nije odgovarala pravoslavna varijanta posta.
40 dana bez mleka, sira, jogurta, jaja i slicnog. Ne mislim da je to toliko zdravo. Po katolickoj varijanti sada nesvesno postim 90% vremena, jer nisam neki ljubitelj mesa.
Zbog zdravlja ili bolesti, svejedno, pitanje je samo da li preventivno ili pod moranje.
U pravu si i za prezderavanje nakon posta ko d pravoslavnih, cak i u toku posta. Sjecam se kako je je dan svestenik objasnjavao svrhu i nacion posta:"Nije post kada dodjete kuci sakon posla, pojedete 3 tanjira posnog pasulja, zavalitye se u fotelju, raskopcate dugme i kais na pantalonama i kazete, al' sam danas postio."
postoje namirnice kojima mozes zamijeniti gore pomenute, a i pravoslavna crkava dozvoljava odstupanja od posta u slucajevim starosti, bolesti trudnoce i sl. Ne znam mkakav je slucaj u islamu.
Da li ima neko da u par recenica opise nacin posta u katolicanstvu i protestantizmu?
#11
Posted 30 November 2010 - 13:50
Zdravije je postiti nego ne postiti ali pričice koje uz to idu od strane religije i crkve su smešne. Treba pratiti naučna istraživanja, najbolje u sažetoj formi i znati šta i kad jesti.
Sasvim je nebitno kakve "pricice" stoje iza toga ako je rezultat pozitivan. Crkva se pridrzava i onih -ne ubij, -ne ukradi itd. sa cime ces se i ti sloziti> Pa ako to za rezultat ima manje ubistava i kradja nije li svejedno da li je motiv ljudi da se toga pridrzavaju strah od natpriirodnog, ili strah da ce zaglaviti iza resetaka.
Isto je i sa postom, ako doprinosi covjekovom tjelesnom i duhovnom zdravlju, nebitno je da li su motivi priblizavanje Bogu ili vodjenje racuna o svome tijelu.
#12
Posted 30 November 2010 - 15:06
Svrha je da u tom periodu covek preispita sam sebe i sopstveni sistem vrednosti, a eventualne ustede usmeri na nesto sto mu inace nije prioritet. Predlaze se da se visak vremena posveti molitvi, ali i druzenju s decom, porodicom, prijateljima, svima onima za koje inace nemamo vremena. Eventualno ustedjeni novac (eh, te cigarete ) takodje treba podeliti s onima kojima je potrebniji, dakle siromasnima, a ne potrositi na sebe. Nije slucajno da se u to vreme padaju i prolecna spremanja i ciscenja, kad svemu sto se inace ne upotrebljava treba naci korisniju namenu.
Uglavnom, Svedska crkva to vreme vidi kao vreme predaha u zivotnoj trci, preispitivanja i uspostavljanja ravnoteze. Kad je hrana u pitanju, nema nikakvih propisanih, pa ni preporucenih restrikcija, niti bi to bilo logicno u zemlji u kojoj od prirode raste samo korenasto povrce, sumske bobice i zitarice, a i to u vrlo kratkom periodu godine, dakle nista bez hrane zivotinjskog porekla.
Medjutim, kako poslednjih decenija i ovde ima sve moguce hrane, tokom cele godine, a malo i pod uticajem mode, sve vise uglavnom mladih Svedjana se interesuje kako da posti. Jedini odgovor koji Svedska crkva daje je da to treba da rade prema sopstvenoj proceni i osecanju, ali nikako nedeljom! Jer i od predaha treba predah, a preterivanje u postu se ne razlikuje bitno od preterivanja u jelu ili bilo kog drugog preterivanja. Tipicno svedski pogled: uravnotezenost, umerenost, skromnost u svemu. Jedini izuzetak je alkohol, ali to je vec druga prica .
#13
Posted 30 November 2010 - 15:11
Zainteresovala me tema, pa sam proguglala malo da vidim sta o postu kaze svedska crkva (evangelisticko-luteranska). Jedini period posta koji ona poznaje je pred Uskrs, ali se ni on ne odnosi iskljucivo, cak ni prvenstveno na hranu, vec pre svega na odustajanje od necega sto nam je toliko vazno u zivotu, da preti da predje u opsesiju i tako nadvlada i potre sve ostalo. To moze da bude nesto sasvim banalno, kao sto su slatkisi ili cigarete, ali i ozbiljnije, kao sto je npr. napredovanje u poslu ili bilo koja aktivnost koja coveka i sve njegove resurse odvlaci na jednu stranu i zbog koje zanemaruje ostale.
Svrha je da u tom periodu covek preispita sam sebe i sopstveni sistem vrednosti, a eventualne ustede usmeri na nesto sto mu inace nije prioritet. Predlaze se da se visak vremena posveti molitvi, ali i druzenju s decom, porodicom, prijateljima, svima onima za koje inace nemamo vremena. Eventualno ustedjeni novac (eh, te cigarete ) takodje treba podeliti s onima kojima je potrebniji, dakle siromasnima, a ne potrositi na sebe. Nije slucajno da se u to vreme padaju i prolecna spremanja i ciscenja, kad svemu sto se inace ne upotrebljava treba naci korisniju namenu.
Uglavnom, Svedska crkva to vreme vidi kao vreme predaha u zivotnoj trci, preispitivanja i uspostavljanja ravnoteze. Kad je hrana u pitanju, nema nikakvih propisanih, pa ni preporucenih restrikcija, niti bi to bilo logicno u zemlji u kojoj od prirode raste samo korenasto povrce, sumske bobice i zitarice, a i to u vrlo kratkom periodu godine, dakle nista bez hrane zivotinjskog porekla.
Medjutim, kako poslednjih decenija i ovde ima sve moguce hrane, tokom cele godine, a malo i pod uticajem mode, sve vise uglavnom mladih Svedjana se interesuje kako da posti. Jedini odgovor koji Svedska crkva daje je da to treba da rade prema sopstvenoj proceni i osecanju, ali nikako nedeljom! Jer i od predaha treba predah, a preterivanje u postu se ne razlikuje bitno od preterivanja u jelu ili bilo kog drugog preterivanja. Tipicno svedski pogled: uravnotezenost, umerenost, skromnost u svemu. Jedini izuzetak je alkohol, ali to je vec druga prica .
Zaboravljas na jako bitan dio jelovnika skandinavskih naroda koji je osnovni izvor bjelancevina u toku pravoslavnog posta - riba.
#14
Posted 30 November 2010 - 18:07
Zaboravljas na jako bitan dio jelovnika skandinavskih naroda koji je osnovni izvor bjelancevina u toku pravoslavnog posta - riba.
Nisam je zaboravila, ali riba nije tipicna hrana u celoj Skandinaviji, vec samo u delu uz zapadnu norvesku obalu, gde more zimi nije zaledjeno. U ostalom delu je susena i na razne nacine konzervisana riba uglavnom cuvana za velike praznike. Deo te tradicije se zadrzao i danas, pa ces u svecanim prilikama biti pre pocascen ribom nego nekim pecenjem.
Nasuprot tome, svinjsko meso je oduvek prilicno uobicajeno ovde. Ipak, ni crkva ni tradicija ne zagovaraju odricanje od njega u vreme posta. Pretpostavljam da to ima veze s klimom jer na ovoj hladnoci se ljudima ranije bilo tesko ugojiti, a i svinje iz istog razloga nisu onako masne . Naravno da takvo obrazlozenje danas zvuci sasavo, ali ni obicaji vezani za post nisu od juce.
#15
Posted 30 November 2010 - 18:46
@upekkha
Za razliku od ateista koji istu takvu pauzu ne prave makar iz kakvog razloga, osim, ne daj boze, bolesti.
@ters
Recimo da je tako kao sto ti kazes. mada za novi zavjet ta zabrana ne stoji, mene interesuje kakav je stav islama koji se te zabrane pridrzava, dakle da li postoji razlika u pogledu mesa do,mace i divlje svinje.
Biblija se ne cita selektivno - ili je bozja rijec i zakon u cijelosti - ili nije. Novi Zavjet nigdje ne navodi prestanak zabrane jedenja svinjetine (i dodirivanja) koji je uspostavljen u Starom Zavjetu. Ili mozda zamisljas Boga kao neodlucnog politicara koji mijenja zakone ovisno o raspolozenju elektorata ?
Odnos islama prema divljoj i domacoj svinji je isti - osim ako su i ti tvoji drugari lovci selektivni muslimani.