OTKUD IME "PODUNAVSKE ŠVABE"?
Dunavske Švabe su jedna narodna zajednica koja je nastala od zajedničkog porekla i razvoja, i u istoj socijalnoj i privrednoj strukturi razvila elemente sopstvenog narodnog identiteta i uspela ga kao takvog i sačuvati. U njoj su se skupili potomci naseljenika sa Mozela, Rajne, Majne, švapsko-alemanskog, bavarsko-austrijskog, sudetsko-nemačkog, šleskog, švajcarskog i drugog porekla, koji su živeći u velikim opštinama i zajednicama iz sopstvene snage predstavljali jednu skovanu i potvrđenu narodnu zajednicu.
Nazvani od suseda - drugih nacija - uglavnom kao Švabe, priznali su nemački naseljenici u toku vremena, svesno ili nesvesno, davanje tog imena. Nemački naseljenici i sami, sve više, za sopstveno označavanje upotrebljavaju ime: "Švabe". Njihova narasla zajednica i njeni članovi zovu se Švabe, a sopstveno narečje je - švapsko. U širokoj populaciji je to ime u 19. veku postalo opšte dobro.
Za razliku od virtemberških Švaba govori se najpre o Švabama na istoku ili Švabama u Mađarskoj. Posle 1918. godine podeljene su ove Švabe iz Mađarske na države naslednice: Jugoslaviju, Mađarsku i Rumuniju. Svest, da su Švabe i da pripadaju jednoj zajednici,ostala je živa u svim narodnim grupama, uprkos podele na tri dela.
Da se ne bi prikazivali prema Švabama iz Nemačke kao jugoslovenske, rumunske ili mađarske Švabe, našao se na kraju srećan zajednički naziv (ime) za sve ove nemačke narodne grupe koje su postale jedna organska celina: Podunavske (Dunavske) Švabe.
Gerhard Gesemann je učvrstio to ime, koje je uvedeno u etnološku, istorijsku i geografsku nauku.
Izvor je sajt Nemačkog narodnog saveza
Sami sebe nazivaju Donauschwaben, ali ovaj naziv nije jedini, o čemu nešto više ima u citatu i na njihovom sajtu.