Izbor oblasti studija je licna odgovornost studenta. "Deficitarne struke" su svugde deficitarne uglavnom zato sto ih studenti izbegavaju, najcesce zbog zahtevnosti studija - ne zato sto postoji neki propis koji brani da vise studenata upisuje iste. Primer iz Srbije: medju fakultetski obrazovanim najvise nezaposlenih prijavljenih na biroima je pravne i ekonomske struke. Diplomci prava i ekonomije, u proseku, najduze cekaju na posao u struci i cesto rade poslove koji ne zahtevaju fakultetsko obrazovanje. Istovremeno se svake godine upise, sto na drzavnim sto na privatnim univerzitetima, vise buducih pravnika i ekonomista nego svih ostalih struka zajedno (ukljucjuci i "neperspektivne" FPN, Fakultet zastite na radu i slicne). Daklem "prosecan diplomac" sam bira svoju sudbinu.
A da nije mozda zato sto ih interesuje neka oblast i zele da se u zivotu bave necim sto ih zanima i u cemu zele da daju svoj doprinos? Ili su mozda njihove sposobnosti i sklonosti vise prikladne nedeficitarnoj struci? Znaci ti tvrdis da su studije arheologije koje si naveo pre potpuno nezahtevne i da bilo ko moze olako da ih zavrsi?
Postoje velike razlike u tipu struka koje su deficitarne od zemlje do zemlje. Pominjes Srbiju kao primer gde ima dosta diplomaca ekonomije, a reci cu ti da u UK i Australiji vrlo mali broj studenata studira teoretsku ekonomiju sto se uglavnom podvodi pod econometrics, a daleko vise po broju pohadja racunovodstvo i/ili finansije. Tako da oni nemaju problem sa suficitom ekonomista.
I na kraju, i ti sto studiraju u oblasti koja je deficitarna daleko od toga da imaju garantovan posao. Evo dacu ti klasican primer iz Australije gde postoji konstantan deficit racunovodja i visok broj stranih studenata koji to studiraju, a zatim ne mogu da nadju posao iz raznolikih razloga: nemaju iskustvo, nemaju veze, nemaju residence, nisu native english speaker i ne manje vazan razlog - studirali su ono sto ih ne interesuje i zbog toga su slabo motivisani da se u tome ostvare.
Edited by noskich, 22 September 2010 - 05:15.