Jump to content


Photo
- - - - -

Bošnjaci Sandžaka zatražili autonomiju i pravo na bosanski jezik


  • Please log in to reply
288 replies to this topic

#16 monahan

monahan
  • Members
  • 1,898 posts

Posted 01 July 2009 - 00:03

Bošnjaci Sandžaka zatražili autonomiju i pravo na bosanski jezik

Sram ih bilo!

#17 karadoz

karadoz
  • Members
  • 1,896 posts

Posted 01 July 2009 - 08:17

1463.
Padom Bosne prestalo je da postoji Skopsko krajište. Formiran je Bosanski Sandžak u ciji su sastav pored Bosne i djela Hercegovine ušli vilajeti: Zvecan, Ras, Sjenica, Moravica i Nikšic.

7.7.1463.
Sultan Mehmed II Fatih izdaje povelju dubrovackim trgovcima za nesmetanu trgovinu.

1468/9.
Novi Pazar dobija status šehera.

1485.
Novi Pazar postaje sjedište novo osnovanog Novopazarskog kadiluka.

mart 1492.
Izdato je naredenje za izgon jevreja iz Španije. Sultan Bajazit i njegovi nasljednici Selim I, Sulejman II su primili jevreje koji su došli na podrucje Otomanskog carstva.

1516.
Prvi spomen Ahmed vojvoda džamije u Novom Pazaru.

1528.
Prvi put se u dokumentima pominje Altun-alem džamija u Novom Pazaru. Sagradena je izmedu 1516. i 1528. godine. Sagradio je Muslihedin Abdul Gani, poznat kao mujezin hodža Al Medini. U vakufnami iz 1550. navedeni su ovi muslihedin-efendijini objekti u Novom Pazaru: džamija (Altun-alem), mekteb u dvorištu džamije, tri kuce u dvorištu za stanovanje imama, poznati han, šest ducana u Tabackoj caršiji, sedam mlinova pored mosta.

1560-1561.
Sagradena je hadž Huremova (Bor džamija) u Novom Pazaru.

1580.
Od ove godine pa sve do 1790. bosanski begler-begovi postavljali su svog muselina u Novom Pazaru.

1660.
Cuveni putopisac Evlija Celebija boravi u Novom Pazaru.

1689.
Austrijska vojska i srpski ustanici su spalili Novi Pazar. "Opljackali su mjesto, spalili i sasjekli sve bez obzira na pol i starost... Stradanjima su bili izloženi: Sjenica, Bijelo Polje, Prijepolje i drugi gradovi.

1710.
U Novom Pazaru boravio je pecki patrijarh sa svitom i raški episkop Mojsije. Njih je posjetio karlovacki mitropolit Mojsije Petrovic.

1731.
Poplava u Novom Pazaru odnijela je cetiri mosta i 36 kuca.

5.12.1731.
Mitropolit Jeftimije dobio je od sultana Mahmuda I beorat na novopazarsku mitropolju.

1760.
Kuga u Novom Pazaru.

1784.
Pohod Mahmud-paše Bušatlije skadarskog vezira i carskog odmetnika na Novi Pazar. U pohodu su mu se pridružili i brojni stanovnici Rožajsko-tutinskog kraja.

1790.
Formiran je Novopazarski Sandžak.

1790.
Turska kaznena ekspedicija na Goliji.

1837.
Pobuna muslimanskih i srpskih seljaka u novopazarsko-sjenickom kraju protiv zuluma Ejup-paše Fertahagica.

1837.
Engleska je za svoga vicekonzula u Novom Pazaru imenovala Nikolu Vasojevica.

1837.
U Novom Pazaru ubijen je muselim Ejup-paša Ferhatagic "naden je mrtav u svom saraju, sa nožem zarivenim u stomaku"

1844.
Umro je Muhamed efendija Pazarac, jedan od najznacajnih kulturnih stvaralaca iz Novog Pazara. On se preko 20 godina usavršavao u Carigradu. Bio je mualim u Novom Pazaru, Tuzli i Sarajevu.

26.6.1850.
Omer-paša Latas boravi u Novom Pazaru na zadatku pacifikacije Bosne.

1850.
Podignuta je ruždija u Novoj Varoši. Srušena je 1971.godine.

1852.
Omer-paša Latas je proveo novu administrativnu podjelu Bosanskog i Hercegovackog ajaleta. On je ukinuo termin sandžak (odnosno liva) i kadiluk kao administrativne jedinice i uveo podjelu na kajmakmluke (okružja) i midirluke( srezove). Po toj podjeli Bosanski ajalet se dijelio na 6 kajmakanluka a hercegovacki na 3. Po toj podjeli Novopazarski kajmakanluk u sasatavu Bosanskog ajaleta dijelio se na midirluke: Novi Pazar (s Mitrovicom i Banjskom, Višegrad ,Sjenica (glavno mjesto kajmakmluka), Akovo(Bijelo Polje s Bihorom),Trgovište (s Rožajem) i Nova Varoš. Pljevljanski kajmakamluk u sastavu Hercegovackog ajaleta dijelio se na midirluke: Pljevlja, Kolašin i Prijepolje.

1862.
Novopazarski alhamijado knjževnik Sulejman Tabakovic napisao je Divan.

1868.
Po turskim izvorima Novopazarski Sandžak je obuhvatio sledjece kaže: Novi Pazar, Sjenicu, Novu Varoš, Rožaje, Bijelo Polje, Bihor, Gusinje sa nahijom, Drinak, Pljevlja, Kolašin i Prijepolje.

1872.
U sklopu cestih administrativno-teritorijalnih reorganizacija otomansko-turske države Novopazarski Sandžak je izdvojen iz Bosanskog vilajeta i prikljucen mu je Niški Sandžak. Nakratko je bio formiran Novopazarski vilajet.

1874.
Popis u Srbiji registrovao je 1.003.900. stanovnika od cega je Bošnjaka-Muslimana bilo ispod 1%. Ostalo je da živi 140 porodica u Malom Zvorniku i Sakaru.

1877.
Od ove godine do 1902. u Novom Pazaru je radilo 10 muslimanskih, 1 srpska i 1 jevrejska osnovna škola.

2.2.1877.
Novopazarski Sandžak je izdvojen iz Bosanskog i prikljucen Kosovskom vilajetu.

1878.
Prema Salnami od 1295.X (5.1878-16.11.1878) u okviru Novopazarskog Sandžaka bile su kaže: Novi Pazar, Bijelo Polje, Bihor, Berane, Mitrovica, Rožaje, Pljevlja, Kolašin, Prijepolje sa nahijama, Priboj, Vraneš i Nova Varoš.

3.3.1878.
Sanstefanski ugovor.

13.6.1878.
Pocetak rada Berlinskog kongresa. Novopazarski Sandžak je pod tackom 25 ostao u Osmanskom carstvu, s tim da u Pljevljima, Prijepolju, Priboju bude stacionirano 4000-5000 oficira i vojnika.

decembar 1878.
Sultan izdao izradu o mješovitoj okupaciji Novopazarskog Sandžaka.

21.4.1879.
Novopazarska (carigradska) konvencija reguliše nacin na koji ce austro-ugarska vojska zaposjesti izvesne tacke u Novopazarskom Sandžaku.

1880.
Iz Novopazarskog Sandžaka se izdvajaju tri kaže: Pljevlja, Prijepolje, Priboj. Od njih se formira Pljevljanski Sandžak.

28.6.1881.
Tajna konvencija izmedu Austro-Ugarske i Srbije. Srbija se obavezala da nece trpjeti, izmedu ostalog "nikakve politicke, religiozne ili druge smutnje koje bi bile uperene protiv Austro-Ugarske u Novopazarskom sandžaku"

1896.
U Novom Pazaru je registrovano 156 Jevreja. Po popisu iz 1899. bilo je 170 novopazarskih jevreja.

20.6-17.7.1900.
Šemsi-paša Biševac boravi u Novom Pazaru. Mnoge je pohapsio pa su pojedinci govorili: "Ovaj paša mnogo precera, ali voda ce doci i proci a pjesak ce ostati".

1902.
Od Novopazarskog Sandžaka odvojeno je više kaza i formiran je Sjenicki Sandžak. Kaza Novi Pazar prikljucena je Prištinskom Sandžaku.

1908.
Austro-Ugarska objavila je plan o izgradnji pruge preko Novopazarskog Sandžaka.

1908-1911.
Kolerne godine u Novom Pazaru. Bilo je slucajeva kada se dnevno sahranjivalo i po 72 umrla. "Ljudi koji su prethodnoga dana ukopavali mrtve, sledeceg dana su i sami ukopani".

1912.
Kolera u Novom Pazaru odnijela je 1.100 života.

1912.
Turski vojni organi uhapsili su u Skoplju 362 vojnika iz Novog Pazara "zbog otvorene neposlušnosti prema pretpostavljenima".

oktobar 1912.
Prvi Balkanski rat.

2.10.1912.
Crnogorska vojska je zauzela je Berane. 6.10. Plav, 7.10. Gusinje. "Turci su sreli našu vojsku sa hljebom i solju. Danas je uspostavljena od naše strane u Gusinju vlast. Turci otpocinju predavati oružje"-pisalo je u "Glasu Crnogorskom"

23.10.1912.
Ulazak srpske vojske u Novi Pazar.

oktobar 1912.
U Novom Pazaru je otvorena prva gradska bolnica.

30.5.1913.
Nakon tromesjecnih pregovora Prvi balkanski rat okoncan je Londonskim mirom. Turska se odrekla svih svojih balkanskih teritorija zapadno od linije Enos-Midija.

10.8.1913.
Drugi balkanski rat okoncan je Bukureštanskim mirom, a time su sankcionisane teritorije i granice medu balkanskim državama.

10.1.1914.
Otvaranje Gimnazije u Novom Pazaru.

7.1.1915.
Regruti muslimanske nacionalnosti iz deževskog, sjenickog i štavickog sreza upuceni na šestomesjecnu vojnu obuku u Nišu. Veliki dio je u Nišu obolio od tifusa.

19.11.1915.
Austro-ugarska vojska ušla je u Sjenicu i Dugu Poljanu, a dan kasnije u Novi Pazar.

1916-1917.
Mobilizacija Bošnjaka-Muslimana (durumlija-dobrovoljaca) iz Sandžaka u Austrijsku vojsku.

avgust 1917.
Sjenicka rezolucija bošnjacko-muslimanskih prvaka Sandžaka o pripajanju Bosni. Konferencijom muslimanskih prvaka rukovodio je Mehmed-beg Bajrovic. Novopazarsku delegaciju predvodio je Rizabeg Muradbegovic.

23.10.1918.
Srpska vojska je ušla u Novi Pazar.

16.4.1919.
U Novom Pazaru otpocela je sa radom Opšta zanatsko-trgovacka škola.

15.8.1919.
U Novom Pazaru otpocela je sa radom Ženska zanatska škola koja je bila osnovana 15.9.1913.godine.

1920.
Sudenje u Novom Pazaru potpisnicima Sjenicke rezolucije.

10.7.1920.
Narodni poslanik iz Novog Pazara Salih-beg Rasovac upucuje pismo ministru unutrašnjih djela povodom nedjela nad muslimanskim stanovništvom zahtevajuci formiranje isljedne komisije. "Neuk svijet ne ume od straha ni da se žali, a koji su umeli da pribave ljekarska uverenja i predaju tužbe po njima nije do sada ništa radeno".

10.2.1923.
U Novom Pazaru je zvanicno otvorena "Gajretova cilimarska škola".

8.2.1925.
Izbori u Novom Pazaru, praceni velikim terorom nakon kojih je otpocelo masovno iseljavanje Bošnjaka-Muslimana.

29.4.1926.
Odlukom Ministarstva prosvjete zatvoreni su sibijan mektebi u Novom Pazaru.

10.3.1929.
Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine Jugoslavije na upravna podrucja.

1931.
Zakon o uredenju agraranih odnosa na podrucju južne Srbije i Crne Gore.

1931.
Novi Pazar dobija malu hidrocentralu. Vlasnik centrale bio je Dušan Ivkovic.

1933.
U cjeloj Zetskoj banovini, kojoj je pripadao i Sandžak, bilo je registrovanih 450 putnickih automobila, 146 terenskih, 62 autobusa i 60 motocikala.

1934.
Reformisana je medresa u Novom Pazaru i dobila naziv "Gazi-Isabegova". Dobila je rang niže cetvoro-razredne medrese.

1935.
Izvršena je gradnja makadamskog puta Novi Pazar-Crkvine-Tutin-Vuca-Biševo-Rožaje i dalje prema Beranama.

19.1.1938.
U Novom Pazaru ilegalno je rasturan proglas "Studenti Sandžaka svom narodu" koji su uputili sandžacki studenti sa Beogradskog univerziteta.

5-9.10.1938.
U Novom Pazaru je boravio reis ul ulema Fehim Spaho koji je apelovao na Bošnjake-Muslimane da ne napuštaju zemlju.

27.3.1941.
Demonstracije u Novom Pazaru i Bijelom Polju protiv pristupa Trojnom paktu.

16.4.1941.
Njemacke jedinice su ušle u Novi Pazar.

15.5.1941.
Delegacija muslimana iz Sandžaka predala je u Zagrebu zahtjev da se Sandžak pripoji NDH.

30.6.1941.
Dr Stevan Moljvic napisao je u Nikšicu projekat" Homogena Srbija".

30.7.1941.
Gradonacelnici iz Sandžaka u uputili memorandum reis ul ulemi Fehimu Spahi s molbom da se Sandžak pripoji NDH.

3.11.1941.
Cetnici Miladina Milanovica i Dragora Pavlovica popalili su muslimanska sela u okolini Novog Pazara: Pope, Đonlije, Okose, Gornju i Donju Požegu, Ivanjicu, Rajcinovice i ubijali stanovništvo koje su uspeli da uhvate.

4.11.1941.
Prvi napad cetnika na Novi Pazar. U ovom napadu cetnici su imali 83 mrtava a odbrana 60.

6-7.11.1941.
Muslimani u Novom Pazaru cuvaju Srbe u sudskoj zagradi od moguce odmazde. Tu su ostali do 7.12.1941. kada su Njemci po drugi put došli u Novi Pazar. Prvi put su njemci Novi Pazar 2.10 jer su se plašili da ce biti odsjeceni od svojih vecih snaga zbog sukoba u Srbiji.

21.11.1941.
Drugi napad cetnika na Novi Pazar. Cetnici su imali 42 mrtva a odbrana 26.

5.12.1941.
Treci napad cetnika na Novi Pazar.

decembar 1941.
Kroz Novi Pazar krajem ovog mesjeca prolazi oko 420 muslimanskih porodica iz istocne Bosne bježeci ispred cetnickog noža u pravcu Kosovske Mitrovice. Od tih 2.600 zaplašenih ljudi u Novom Pazaru ostalo je 20 porodica. Sa njima je stigao i pjegavi tifus.

mart 1942.
Njemci su u Novom Pazaru na jevrejski praznik Purim, pokupili sve jevreje iz grada i iz Duge Poljane, ukupno 230 lica i uputili na Sajmište u Beograd gde su likvidirani.

3.10.1942.
Cetnici Milana Kosica iz Trnova( opština Mrkonkic grad) su ubili Rifata Burdžovica Trša ( rođ. 11.2.1913. u Bijelom Polju), zamjenika politickog komesara i delegata CK KPJ i VŠ u Trecoj proleterskoj sandžackoj brigadi. Tom prilikom su ubili i Vladimira Kneževica Volodu, komandanta Trece proleterske sandžacke brigade i Tomaša Žižica, komandanta Cetvrtog bataljona u brigadi. Tršo je proglašen za narodnog heroja 25.9.1944.godine.

15.2.1943.
Na Banjici je streljan Zenun Haskovic (roden 12.4.1913. u Kosticu), pravnik i jedan od organizatora ustanka u Sandžaku.

1.3.1943.
Novopazarski skojevci i komunisti rasturali letke po gradu. Nakon dva dana nemci su otpoceli sa hapšenjem ucesnika ove akcije. U blizini Rasadnika streljali su ovu grupu.

12.6.1943.
Iz Novog Pazara je prisilno mobilisano 600 muslimanskih mladica iz grada i okolnih sela u njemacku vojsku. Poslje cetvoromesecne obuke rasporedeni su na razlicite frontove širom Evrope.

7-9.11.1944.
Saveznicka avijacija bombardovala je Novi Pazar.

21.1.1945.
U Novom Pazaru su javno streljani Acif Hadžiahmetovic i Ahmed Daca pod optužbom da su narodni neprijatelji. Na Hadžetu su vršena i tajna streljanja i drugih ljudi koji su bili osudeni kao narodni izdajnici i neprijatelji.

29.3.1945.
Ukidanje ZAVNO Sandžaka u Novom Pazaru.

31.3.1945.
Otvaranje bioskopa u Novom Pazaru.

1.6.1945.
U Novom Pazaru pocinje da izlazi list "Brastvo". Izlazio je sve do 20.12.1959.godine. Ponovo je pokrenut 24.5.1977.godine.

1947.
Sudenje grupi " Mladih Muslimana" u Novom Pazaru.

1947.
Rušenje Tijesne caršije u Novom Pazaru.

3.2.1951.
Osnivanje amaterskog pozorišta u Novom Pazaru. Pozorište je radilo do 1963 godine.

11.3.1951.
Miting u Novom Pazaru u povodu akcije skidanja zara i feredže.

22.4.1952.
Objavljen je zakon o podjeli teritorije Narodne Republike Srbije na opštine , gradove i srezove.

1954.
Prema podacima savjeta za pitanja iseljenika u Tursku se iz Makedonije, Kosova i Sandžaka i u manjem broju iz BIH iselilo 195.000 lica.

1954.
"Džentlamenski sporazum" Jugoslavije i Turske o iseljavanju muslimana.

1957.
U Novom Pazaru osnovan je klub pisaca "Sandžacka iskra"

21.5.1957.
Osnovano prvo decije zabavište u Novom Pazaru.

1964.
Zakon o državljanstvu.

7.2.1972.
Pocela je sa radom Radio stanica u Novom Pazaru.

1973.
Počeo je sa radom zavicajni muzej u Novom Pazaru, a 1975 Istorijski arhiv.

1975.
Ekipa profesora Đurda Boškovica koja je radila na istraživanju Pecine u Rasu kod Novog Pazara naišla je na tragove praistorijskog života. Iste godine ekipa prof. Dragoslava Srejovica otkrila je u Dojevicu, kod Novog Pazara, jednu porodicnu grobnicu staru izmedu 2.500 i 3.000 godina.

1977.
Izašao iz štampe prvi broj Novopazarskog zbornika.

19.11.1979.
Velika poplava u Novom Pazaru.

1987.
U Novom Pazaru osnovan je klub pisaca "Rascia".

29.7.1990.
Osnovana je SDA Sandžaka.

septembar 1900.
Otpocela sa radom medresa u Novom Pazaru koja je prekinula rad 1939 godine.

9.9.1990.
Održan je sabor u organizaciji Srpskog pokreta obnove na celu sa Vukom Draškovicem, kod Petrove crkve pored Novog Pazara.

22.9.1990.
Osnovano je udruženje pisaca Sandžaka.

24.9.1990.
U Sarajevu je prvi broj informativno-politickih novina "Sandžak". Glavni i odgovorni urednik bio je Senad Pecanin.

11.5.1991.
Osnovano je MNVS.

25-27.10.1991.
Referendum u Sandžaku.

april 1992.
U Novom Pazaru pocela je da izlazi revija "Sandžak"

2.7.1993.
Registriran je Sandžacki odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda Novi Pazar.

31.1.1994.
Pocetak politicko-sudkog procesa grupi od 25 Muslimana iz Novog Pazara, Sjenice i Tutina, optuženih za pokušaj narušavanja teritorijalnog integriteta SRJ i stvaranja republike "Sandžak". U januaru, februaru i martu 1994. zapocela su hapšenja Muslimana u Bijelom Polju, Rožaju i Pljevljima pod istom optužbom.

#18 Tutankamon

Tutankamon
  • Members
  • 1,707 posts

Posted 01 July 2009 - 09:28

Bošnjaci Sandžaka zatražili autonomiju i pravo na bosanski jezik

Sram ih bilo!


Još samo da si čitao šta smo mi pisali

#19 kikyboy

kikyboy
  • Members
  • 30 posts

Posted 01 July 2009 - 09:31

zašto sanđak nebi bio jedan jedinstven region ....
u granicama u kojim ga je srbija otela od bosne tih slavnih, junačkih godina ...
zašto se vojvodina nije podijelila na koji region ... vidite kolika je ...
ili kosovo ... svo cijelo i u komadu ....
svako normalan vidi da je riječ o političkoj podjeli, radi razbijanja bošnjačkog nacionalnog bića u sanđaku ...
koje, usput rečeno, nije do sada beknulo ni rejči protiv srbije ....
ali, za nepovjerovat, srbija, sada, i sanđak tjera na homogenizaciju, deklarisanje i kojekakve, več poznate i viđene, procese ....
isto kao i vojvodinu .... ( kosovo neču da spominjem )
nemogu da shvatim, odakle srbiji tolika volja i snaga i potreba za, generisanjem konflikata, sukoba, mržnje ...
sad več i na svom teritoriju ...
dokle više ....

#20 kapetanm

kapetanm
  • Members
  • 3,153 posts

Posted 01 July 2009 - 10:02

Nisu tražili o od Montenegra ? I kod njih je dobro parče

#21 namcor

namcor
  • Members
  • 3,845 posts

Posted 01 July 2009 - 10:02

@kikiboy
Mnogo ste isti...

Edited by namcor, 01 July 2009 - 10:05.


#22 solanik

solanik
  • Members
  • 586 posts

Posted 01 July 2009 - 10:32

Pa Bošnjaci sandžaka i sada govore bosanskim jezikom, to što je tebi to smiješno, više govori o tebi nego o zahtjevu. Ako im se ne usvoji sasvim legitimni i opravdani zahtjev, onda govori i o državi Srbiji.


Izvini, mozda se nisam najbolje izrazio.
Sasvim mi je razumljivo kada Madjari, Rusini, Vlasi...traze pravo na izrazavanje na maternjem jeziku buduci da se ti jezici lingvisticki itekako razlikuju od srpskog. Ali u slucaju bosanskog i srpskog jezika svi lingvisti se slazu oko toga da se radi o maltene istom jeziku, tako da mi nije jasno sta bi se sustinski promijenilo u naslovima dokumenata, nastavnom jeziku itd...I jos nesto: ja sam Bosanac a nisam Bosnjak (musliman). Po nekoj logici i ja govorim bosanskim jezikom (ili bosanskim narjecjem srpskohrvatskog). Sada se pojavljuje grupa ljudi koja ni ne zivi u Bosni vec u Srbiji i koja se od Srba razlikuje samo po tome sto su Slaveni islamske vjeroispovjesti. Dakle Bosnjaci po novom. I sada oni tvrde da im je Bosna matica i da je bosanski jezik u stvari njihov jezik bosnjacki. Ne moj da se ljutis ali to mene kao bosanskog Hriscanina ipak smeta. I kao trece upoznao sam mnogo Sandzaklija (doduse veconom iz CG dijela) i svi su govorili sa izrazitim crnogorskim dijalektom ili cak i ekavicom, tako da mi opet nije jasno, ako vec tjeramo mak na konac, kako to oni sad govore bosanskom jezikom samo zato sto su Bosnjaci (muslimani)?
Naravno da ti ljudi imaju svoj sopstveni identitet koji se razlikuje od srpskog (ah te religije!) i naravno da treba da imaju izvjesnu autonomiju u sklopu Srbile (ili CG) pogotovu imajuci u vidu one grozne stvari koje su se desile 90-ih. Naravno da treba, ako se vec osjecaju privrzeni bosanskoj matici (kao sto oni sami tvrde), da tu privrzenost i ispoljavaju, ali ova farsa oko jezika mi, oprosti mi na izrazu, vise lici na zapisavanje teritorije poput onog kada su bosanski Srbi poceli naprasno da uvode ekavicu (koja im stoji ko piletu sise) ili BH Hrvati da rabe hrvatske natuknice (vjesto ko magarac kasiku dodao bih). Eto toliko.

Edited by solanik, 01 July 2009 - 10:33.


#23 karadoz

karadoz
  • Members
  • 1,896 posts

Posted 01 July 2009 - 10:50

Izvini, mozda se nisam najbolje izrazio.
Sasvim mi je razumljivo kada Madjari, Rusini, Vlasi...traze pravo na izrazavanje na maternjem jeziku buduci da se ti jezici lingvisticki itekako razlikuju od srpskog. Ali u slucaju bosanskog i srpskog jezika svi lingvisti se slazu oko toga da se radi o maltene istom jeziku, tako da mi nije jasno sta bi se sustinski promijenilo u naslovima dokumenata, nastavnom jeziku itd...I jos nesto: ja sam Bosanac a nisam Bosnjak (musliman). Po nekoj logici i ja govorim bosanskim jezikom (ili bosanskim narjecjem srpskohrvatskog). Sada se pojavljuje grupa ljudi koja ni ne zivi u Bosni vec u Srbiji i koja se od Srba razlikuje samo po tome sto su Slaveni islamske vjeroispovjesti. Dakle Bosnjaci po novom. I sada oni tvrde da im je Bosna matica i da je bosanski jezik u stvari njihov jezik bosnjacki. Ne moj da se ljutis ali to mene kao bosanskog Hriscanina ipak smeta. I kao trece upoznao sam mnogo Sandzaklija (doduse veconom iz CG dijela) i svi su govorili sa izrazitim crnogorskim dijalektom ili cak i ekavicom, tako da mi opet nije jasno, ako vec tjeramo mak na konac, kako to oni sad govore bosanskom jezikom samo zato sto su Bosnjaci (muslimani)?
Naravno da ti ljudi imaju svoj sopstveni identitet koji se razlikuje od srpskog (ah te religije!) i naravno da treba da imaju izvjesnu autonomiju u sklopu Srbile (ili CG) pogotovu imajuci u vidu one grozne stvari koje su se desile 90-ih. Naravno da treba, ako se vec osjecaju privrzeni bosanskoj matici (kao sto oni sami tvrde), da tu privrzenost i ispoljavaju, ali ova farsa oko jezika mi, oprosti mi na izrazu, vise lici na zapisavanje teritorije poput onog kada su bosanski Srbi poceli naprasno da uvode ekavicu (koja im stoji ko piletu sise) ili BH Hrvati da rabe hrvatske natuknice (vjesto ko magarac kasiku dodao bih). Eto toliko.


Posted Image

#24 solanik

solanik
  • Members
  • 586 posts

Posted 01 July 2009 - 10:51

Posted Image


i sta je poenta ove karte? Da li ja sada trebam da postujem da je u grobu nepoznatom junaku na Avali pokopan Bosnjak, Sandzaklija, da bi time ustvrdio da su Sandzaklije Srbi islamske vjeroispovjesti? Kada bi se vodio tvojim argumentima ocigledno da da.

Edited by solanik, 01 July 2009 - 10:53.


#25 karadoz

karadoz
  • Members
  • 1,896 posts

Posted 01 July 2009 - 10:53

i sta je poenta ove karte? Da li ja sada trebam da je u grobu nepoznatom junaku na Avali pokopan Bosnjak, Sandzaklija, da bi time ustvrdio da su Sandzaklije Srbi islamske vjeroispovjesti? Kada bi se vodio tvojim argumentima ocigledno da da.


ko shvati razumjece

#26 solanik

solanik
  • Members
  • 586 posts

Posted 01 July 2009 - 10:56

ko shvati razumjece


jako si mistican.

#27 karadoz

karadoz
  • Members
  • 1,896 posts

Posted 01 July 2009 - 11:06

jako si mistican.



Posted Image

#28 1.maj

1.maj
  • Members
  • 735 posts

Posted 01 July 2009 - 11:08

ja stvarno ne razumem poentu ove kartre?

#29 solanik

solanik
  • Members
  • 586 posts

Posted 01 July 2009 - 11:08

Posted Image


Izvini ali meni stvarno nije jasno sta pokusavas da kazes postujuci neke karte, vremeplove, ili nekomentarisane isjecke. Ako mozes objasni, ako ne onda prestani da zasipas forum "istorijskim" faktima.

#30 karadoz

karadoz
  • Members
  • 1,896 posts

Posted 01 July 2009 - 11:09

PUTOPIS - EVLIJA ČELEBI

Evlija Čelebi,svjetski poznati turski putopisac,u svome cuvenom djelu "Putopis" ,nastalom polovinom 17.stoljeca,daje opsirne opise brojnih gradova na Balkanu,ukljucujuci i bosanske.Smatra se da su prvi izdavaci njegovog djela vrsili odredjena korigovanja stila i jezika originalnog teksta,po zapazanju prevodilaca,na mnogim mjestima je Evlijin pomalo arhaican nacin izrazavanja izmijenjen i modernizovan prema ukusu izdavaca,ima takodjer i mnogo "stamparskih" gresaka.Tu se nalaze oblici rijeci i izrazi koji ne postoje i sl.

Evlija Čelebi bio je poznat i pod imenom Evlija Efendi,ali njegovo pravo ime je bilo Evlija ibn Derviš Mehmed Zilli.Čelebi,odnosno Efendi,su konvencionalni staleski nazivi,koji su se u to vrijeme davali obrazovanim ljudima,a oba naziva znace - gospodin.Rodjen je 10.muharema 1020 godine (25.marta 1611),bio je hafiz - znao je cijeli Kur`an napamet,a skolovao se na dvoru Sultana Murada IV.Godine 1640. polazi na svoje prvo putovanje izvan Carigrada i do kraja svog zivota odaje se gotovo stalno putovanjima sirom Osmanskog Carstva i postaje neka vrsta svjetskog putnika,vodeci cijelo to vrijeme svoj dnevnik i biljezeci marljivo sve zanimljivo sto bi zapazio.Putovao je ili sam,ili u pratnji znamenitih drzavnika,a najvise kao pouzdanik i pratilac svoga rodjaka Melek Ahmed-pase,kome treba zahvaliti za najveci dio Evlijinih putovanja po Balkanu.Prvo takvo putovanje poduzima 1660 godine,a krajem avgusta iste godine prvi put dolazi u Bosnu.Njegova putovanja po Evropi trajala su sljedecih deset godina,do 1670.godine,a potom se vraca u Carigrad,1671. godine ide u Meku na hadz,a 1672 godine odlazi u Egipat,koji je prosao uzduz i poprijeko.Godine 1673 isao u Sudan i Abisiniju.Posljednje putovanje koje je zabiljezio poduzeo je u julu 1676.godine.


Svojim putopisom,pod nazivom "SEYAHATNAMESI" - "PUTOPIS",stekao je svjetsku slavu.Nije iskljuceno da je originalno naziv svome djelu Evlija dao "TARIH-I SEJJAH" - "HISTORIJA PUTNIKA",kako stoji u beckom rukopisu i kako proizilazi iz naslova pomenute skracene redakcije toga putopisa.Integralni putopis je sadrzan u deset vrlo opseznih tomova.

Nekoliko zanimljivih isjecaka iz vrlo opsirnog dijela njegovog putopisa koji se odnosi na Bosnu i Bošnjake:

-Kada opisuje Sarajevo kaze sljedece:"Narod se u ovim krajevima u puckom govoru zove Bošnjaci (Bošnjak).Samo draze im je kad se kaze "Bosanci" (Bosnevi)."Kao sto je cist njihov jezik,tako su zaista,i oni bistri ljudi koji sve ispravno prosudjuju.Jezik im je blizak latinskom."(Evlija Celebi,Putopis,preveo Hazim Sabanovic,"Sarajevo-Publishing",1996,stranica 121.) Ovdje je bitno napomenuti da je naziv "Bosnevi",u stvari arapski naziv za Bošnjake,i da je jedino pravilno prevesti "Bosnevi" kao "Bošnjaci",a ne kao "Bosanci".
Iz ovog putopisa vidimo da se u Evlijino vrijeme u Sarajevu,kao metropoli,pored domicilnog bosanskog govore i mnogi strani jezici :Narod govori bosanski, turski, srpski, latinski, hrvatski i bugarski. (Evlija,Celebi,Putopis,preveo Hazim Sabanovic,"Sarajevo-Publishing",1996,stranica 116.).

-Bošnjake u Banja Luci opisuje vrlo opsirno,govoreci i o jelima koje vole,pa kaze :"Kupus,koji zovu "kopuska" ima glavu veliku kao kazan,a listovi su mu socni kao tanki listovi niseste.Bošnjak za ovaj kupus kaze:"Allah mi je din (vjera),a kupus imam (vjerovanje) - i jede ga do crkavanja.Od pica im je glasovito kozje mlijeko,surutka,medovina...Na sedamdeset mjesta imaju izletista.Od svih najglasovitije je Ferhad-pasina basca.Svega pet hiljada vinograda i basca placaju porez na vinograde (dunum hakki).Jedan dio stanovnistva su trgovci.Oni dolaze i odlaze u Beograd,Skoplje (Uskub) i Solun (Selanik).Drugi dio opet su gazije,borci za vjeru.Jedan stalez su sluzbenici casnog šerijata,jedni su bastovani,jedni su ulema,a drugi stalez su privrednici i zanatlije...Sve im zene nose cohane feredze,a na kape stavljaju jasmake od tankog bijelog platna i idu vrlo uljudno.Jezik im je bosanski.Oni svoja imena skracuju pa Hasanu kazu Haso,Musau - Muso,Memiji - Memo."(Evlija Celebi,Putopis,preveo Hazim Sabanovic,"Sarajevo-Publishing",1996,stranica 216.)

-Govoreci o Osijeku kaze sljedece"Dok smo potpuno razmotrili ovaj grad,dotle je prispjela i ona vojska naseg gospodara Kadizade Ibrahim-pase koja je bila zaostala.Mi smo prosli ispod satora velikog vezira Fazil Ahmed-pase Cuprilica u vrlo svecanoj povorci.Nas pasa imao je dva tuga.Nasa vojska je bila impozantnija od vojske ostalih vezira.Kada su vidjeli nase odrede,svi su vojnici rekli:"Bog ih blagoslovio",i divili se.Tu je bilo sto dvadeste naoruzanih i dobro obucenih kapidzibasa,dvije stotine dostojanstvenih...,tri stotine muteferika,dvije stotine delija,dvije stotine gonulija,dvije stotine Tatara,stotinu cesnegira,stotinu vanjskih kilardzija,dvije stotine pazeva saraca,tri stotine saridzija pod puskom,sedam stotina i sedamdeset sejmena,Hrvata,Bošnjaka i Arnauta,od kojih je svaki pojedini licio na jednog starog lava.Sve njihove putne kape bile su nacinjene od crvene soja-cohe.Oni su svoje srmom vezane kape zabacivali na ledja.Svi su prolazili pjeske,u redu dva po dva,marsirajuci hitro kao srne,noseci puske koje izbacuju olovna zrna teska cetrdeset do pedeset drama.Zatim su prosli konjanici na konjima cija je oprema bila sva utonula u srebro,srmu i zlato.Poslije sviju isao je Kadizade Ibrahim-pasa,otmjeno i dostojanstveno poput velikog vezira."(Evlija Celebi,Putopis,preveo Hazim Sabanovic,"Sarajevo-Publishing",1996,stranica 371.)

-Opisujuci Beograd i njegove stanovnike kaze:"Premda su beogradski muslimani Poturi,oni ipak znaju srpski,bugarski,bošnjački i latinski nacin govora (istilah)...Sva beogradska raja i povlasceni gradjani (beraya) su Srbi.Premda su blizu bošnjačkog i bugarskog vilajeta,oni imaju svoj zaseban nepravilan nacin govora...Mnogi znaju takodje i hrvatski,halijski ("galiye"),slovenski (islovos) i talijanski jezik.Imaju svoje uvazene i postovane istorije.Brojevi su im,opet,kao u bošnjačkom jeziku: jedno ("yedlo")=1,dva (divva)=2,tri=3..." (Evlija Celebi,Putopis,preveo Hazim Sabanovic,"Sarajevo-Publishing",1996,stranice 91. i 92.)

Govoreci o Zvorniku kaze:"Svi njegovi stanovnici su Bosanci.Nosnja im je dolama i potijesne serhatske caksire.To je trgovacki svijet koji govori bosanski.klima je prijatna.Oko grada ima mnogo vinograda i basca.(Evlija Celebi,Putopis,preveo Hazim Sabanovic,"Sarajevo-Publishing",1996,stranica 384.)"

-Opisujuci Stolac u Hercegovini,kaze:"Sve su kuce okrenute prema zapadu.Kako se na uscu potoka Dola u Bregavu nalazi deset vodenica ove kasabe,njih pokrece voda potoka Dola.Sve rijeke u ovim stranama teku prema zapadu i ulivaju se u rijeku Neretvu.Zaledje varosi cine brda doline (rijeke) Dola.Narod nosi kalpake i bijele turbane.Govore bosanski.To su,medjutim,pravi ratnici,veliki prijatelji stranaca i ljudi od rijeci."(Evlija Celebi,Putopis,preveo Hazim Sabanovic,"Sarajevo-Publishing",1996,stranica 419.)

-Govoreci o Foči,kaze:"Stanovnici (Foče) su u licu lijepi i divni ljudi,cistog vjerovanja,pobozni su i dobri muslimani.muskarci nose raznobojnu cohanu odjecu.Prvaci i velikasi zamotavaju bijele calme,a srednji stalez nosi pokratko odijelo i caksire s kopcama,grube papuce i kalpake od raznobojne cohe i kunovine.Govore bosanski.Vecinom su trgovci.Hadzija (hodocasanika) i gazija (junaka) ima takodje dosta."(Evlija Celebi,Putopis,preveo Hazim Sabanovic,"Sarajevo-Publishing",1996,stranica 409.)

-Opisujuci kasabu Ljubinje u Hercegovini:"Njegovi stanovnici su porijeklom iz Novoga.Oni imaju nosnju kao Novljani: na glavi nose crven fes i berete i idu golih cjevanica kao alzirske levente,jer su svi ladjari i fregatnici,ali opet medjusobno govore bošnjački i latinski;svi su junaci koji ne znaju za strah ni bojazan."(Evlija Celebi,Putopis,preveo Hazim Sabanovic,"Sarajevo-Publishing",1996,stranica 421.)

-Opisujuci grad Novi (Herceg-Novi),kaze:"Vecina stanovnika su arnautski,bosanski i hrvatski junaci,koji nose tijesnu odjecu poput Alziraca i setaju golih cjevanica.Svi oni,malo i veliko,nose puske i barataju oruzjem.za pojasom nose nozeve i sablje i bijele corde.na glavu,oko crvenog fesa,stavljaju zavijace,a na ledjima nose ogrtace od raznobojnih coha...Sjedaju u svoje fregate i zalijecu se na Klimente (arnautsko pleme na crnogorskoj granici) i Crnogorce,koji se nalaze na suprotnoj strani.Isto tako plijene obale otoka Pulje,obale spanske Klore i Sicilije i grabe plijen...ovaj Novski zaliv prostire se prema jugu sest milja."(Evlija Celebi,Putopis,preveo Hazim Sabanovic,"Sarajevo-Publishing",1996,stranice 434. i 435.)

-Opisujuci Gabelu,grad na Neretvi,juzno od Capljine u Hercegovini,kaze:"To je tvrdo zidan grad,cetverougaonog oblika,na obali rijeke Neretve,na teritoriji hercegovackog sandzaka...Njegovi stanovnici,kao i ostali krajisnici,nose bijele prsluke i jecerme,a na glavi crveni fes,kao Alzirci i mletacke caksire (falare) i idu pod oruzjem.Kad ustreba oni odlaze cak do Sicilije i pljackaju.Govore bošnjački....Na obali Neretve nalaze se tri razlicite gradjevine,pokrivene ceremitom.To je bio arsenal (tersane gözleri).Tu,po nalogu Sulejmanovom,stalno stoje tri spremne galije (kadriga).(Evlija Celebi,Putopis,preveo Hazim Sabanovic,"Sarajevo-Publishing",1996,stranica 467.)"

-Opisujuci,grad Karlovac u Vojvodini,koji se danas zove Sremski Karlovci kaze:"Prije svega,u ovom seheru ima vrlo mnogo vinograda i basca.Od njihovih specijaliteta narocito su na glasu hljeb i sljive.Svi stanovnici su Bošnjaci.Ima osobito mnogo hadzija i trgovaca.Iz ovoga sehera vidi se grad Kovilj,preko Dunava,nasuprot ovom gradu,na teritoriji segedinskog sandzaka."(Evlija Celebi,Putopis,preveo Hazim Sabanovic,"Sarajevo-Publishing",1996,stranica 518.)"

-Kada opisuje Ilok,grad na desnoj obali Dunava u vinkovackom kotaru,na sjevernom podnozju Fruske Gore,kaze:"Buduci da je klima dobra,mladici i djevojke su im stasiti ;svi stanovnici su Bošnjaci.Tu ima mnogo dobrih ljudi.Isto tako ima ljudi koji su prijatelji stranaca,gostoljubivi su,karakterni,blagi i mirni".(Evlija Celebi,Putopis,preveo Hazim Sabanovic,"Sarajevo-Publishing",1996,stranica 524.)

-Opisujuci Užice u Srbiji,kaze:"U gradu postoji preko stotinu vodenica za mljevenje brasna...Zbog prijatne klime,stanovnici su tako lijepi da im je lice rumeno kao rubin.Otmjeniji svijet nosi curkove od raznobojne cohe postavljene samurom,hermelinom,zlaticom i kunom.oko glave zavijaju muslimanske turbane.Svijet nizeg drustvenog polozaja nosi cohano odijeo,caksire s kopvcama i kalpake.Govori bosanski.Stanovnici jako vole strance,a svi su trgovci."(Evlija Celebi,Putopis,preveo Hazim Sabanovic,"Sarajevo-Publishing",1996,stranica 387.)

-Kada opisuje Prijepolje u Sandzaku,kaze:"Ovdje postoje tri medrese,cetiri osnovne skole i cetiri tekije...Klima je dosta blaga.Svi stanovnici nose potijesne arnautske caksire i krajiska cohana odijela : na glavu stavljaju cohane kalpake razne boje,a govore bosanski,srpski,bugarski i latinski.Vecina stanovnika su jedri momci,i svi idu golih cjevanica,pašu sablje,maceve,duge nozeve i bodeze i idu potpuno naoruzani."."(Evlija Celebi,Putopis,preveo Hazim Sabanovic,"Sarajevo-Publishing",1996,stranica 395.)

Opisujuci Pljevlja u Sandzaku (TAŠLIDŽE),gdje je,inace bilo sjediste hercegovackog sandzaka od 1576. do 1831.godine,kaze:"Po zakonu (kanun) Sultana Sulejmana,ovaj je grad sjediste hercegovackog paše u bosanskom ejaletu...Od varoskih specijaliteta osobito su im poznate umjetnicki izradjene puske,takozvane "dalyan" i "boyli" (duge) puske,cakmakli pistolji i "puske".Na glasu su i pljevljanski konji,koji tuku kamen.Stanovnici grada ponasaju se pristojno i skromno.Oblace cohane dolame,krajiske tijesne caksire s kopcama i grube papuce,a na glavu stavljaju krajiske kalpake od raznobojne cohe,samura i kune;nose maceve i puske,a bave se trgovinom.Govore bosanski i svi su gostoljubivi,plemeniti i covjecni ljudi."(Evlija Celebi,Putopis,preveo Hazim Sabanovic,"Sarajevo-Publishing",1996,stranice 397. i 399.)

-Kada opisuje Čajniče,kaze:"Prema Sulejman-hanovom katastarskom popisu (tahrir),ova kasaba je pripadala teritoriji hercegovackog sandzaka.Ali,kako je ona carsko krunsko dobro (hass-i humayun),stoji pod upravom deftedar-paše.Njom upravlja vojvoda sa dvije stotine ljudi..".Šeher ima pet muslimanskih i tri hriscanske mahale...Ima deset dzamija sa mihrabom.Pet je povecih,a najimpozantnija je dzamija Sinan-paše,zeta Mehmed-paše Sokolovica...Ova varos nalazi se na opasnom mjestu,ali je klima u njoj vrlo prijatna.To je napredan i naseljen kadiluk.Na sve strane su brda s gorskim pasnjacima i vocnjaci.sela se dodiruju jedno s drugim,te su zgusnuta i plodna naselja.Svi stanovnici govore bosanski i nose krajisku odjecuZene im nose feredze od crnog platna i vladaju se vrlo uljudno.Mnogo drze do svoje casti i jako su pobozne.stanovnici su prave bozje sluge,a posebno moj prijatelj i dobrotvor Hadzi Sefer.Sve su to ljudi od rza i obraza koji se bave svojim poslom i zive moralno.Oni su veliki prijatelji stranaca,ljudi koji vole zabavu i uzivanja,pristupacni su i susretljivi."(Evlija Celebi,Putopis,preveo Hazim Sabanovic,"Sarajevo-Publishing",1996,stranice 399.,400.,402. i 403.)

-Opisujuci Nevesinje,kaze:"U ovoj varosi zimska studen nije pretjerana,nego umjerena,a kako je i klima prijatna,u njemu ima ljepotica.Svi govore bošnjački,oblace turbane i kalpake...Na sve cetiri strane varosi napravili su na osam mjesta do neba visoke kule na po cetiri skele (gemi direkleri)".(Evlija Celebi,Putopis,preveo Hazim Sabanovic,"Sarajevo-Publishing",1996,stranica 417.)

-Govoreci o Jajcu,kaze:"To je vrlo star grad.Jajce na bošnjačkom jeziku znaci jaje...To je kadiluk u bosanskom ejaletu,u rangu kadiluka od stotinu i pedeset aspri.Nahije su mu jako bogate...Grad se uzdize do nebeskog svoda."(Evlija Celebi,Putopis,preveo Hazim Sabanovic,"Sarajevo-Publishing",1996,stranice 207. i 208.)

-Evlija pise i o prvom rjecniku bosanskoga jezika:"Ucenjaci i pjesnici seher-Sarajeva napisali su jedan rječnik na bosanskom jeziku u stihovima,po uzoru na perzijsku knjigu Sahidi,iz koga su ovdje prenesena dva metruma."(Evlija Celebi,Putopis,preveo Hazim Sabanovic,"Sarajevo-Publishing",1996,stranica 121.)