Jump to content


Photo
- - - - -

Pogresno shvacena ekologija nije ekologija nego moda


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
23 replies to this topic

#16 fender_bender

fender_bender
  • Banned
  • 2,192 posts

Posted 24 December 2008 - 16:43

e, ili pishi konkretno ili nemoj pisati uopshte. ovo tvoje "tako je kako sam napisao, to znaju svi koji treba da znaju" je obichan dim.


Dim od cega? 


A sad ja tebi nesto da kazem: napisati ovde ime vode ili bilo kog proizvoda bi bila - reklama. Ili - antireklama. Time se ja ne bavim. Ja sam ti rekao, pa ti lepo ukljuci (komanda je ON) organ koji sluzi za razmisljanje. On se ne - dimi. Osim ako ti ne razmisljas - dimom. I da te zamolim: ako ti je do iole suvisle price mani se nadrndanosti kao TM-a. 

kakvo lupetanje. dijaliza je jako skup tretman i veoma se dobro zna koliko ima dijaliznih pacijenata u svakom dijaliznom centru. ne postoje bolesnici sa renalnom insuficijencijom koji, eto, ostaju kod kuce i ne traze pomoc lekara.

Lupetanje kao argument ti prepustam. Genijalno otkrice da je dijaliza jako skup tretman je - takodje genijalno. Samo, da si se potrudila da procitas videla bi da nisam govorio o dijalizi nego o povecanju broja dijaliziranih pacijenata u zadnjih nekoliko decenija. Sto, najvecim delom, ima veze sa vodom. Odnosno cinjenicom da Srbija ima problema sa pitkom vodom. I da ce ih tek imati. A da nema nikakvu dugorocnu politiku po tom pitanju. Po kom inace ne postoje kratkorocne politike. Jedinica mere je 10 godina.

#17 fender_bender

fender_bender
  • Banned
  • 2,192 posts

Posted 24 December 2008 - 16:48

Znam da mineralne vode sa velikim suvim ostatkom ne treba piti neograničeno, ali kakav je problem sa onima koje su do 300mg/l? One se (koliko znam) mogu konzumirati uobičajeno... a ako znaš nešto što ja ne znam, bilo bi lepo da kažeš, a ne ovako uvijeno, kao neki političar koji bi da kritikuje, a da se nikom ne zameri...


Predlazem da se neko kvalifikovan, lekar naprimer, ukljuci u ovu pricu. Generalno, problem je, pored onog koji sam naveo kao glavni, u odsustvu svake regulative. Vode se flasiraju kako kome padne na pamet. A zaboravlja se da podlezu zescim standardima nego - vino. Ukljucujuci i geografsko poreklo. Jedan veliki proizvodjac ga je, recimo, promenio ne obavestavajuci nikoga. Na deklaraciji i dalje tvrdi da je - jedinstven. Samo je zaboravio da kaze da li je flasiranjem na prethodnom izvoru bio jedinstveniji. 


Uostalom, jedna voda od pre 5 - 6 godina, nema je vise na trzistu, pa o njoj mozemo je bila flasirana na izvoru koji se nalazio - nizvodno od lokalnog groblja. Ovo samo kao kuriozitet. I slika (ne)rada onih koji su zaduzeni za izdavanje dozvola.

#18 fender_bender

fender_bender
  • Banned
  • 2,192 posts

Posted 24 December 2008 - 16:51

Pretpostavljam da ovakva trgovina zivom nije zakonom dozvoljena, ne?
Ako je ilegalna, zasto ti ili neko drugi ko zna, a brine o tome, ne prijavite ovaj vid sverca?


Odlicno pretpostavljas. Samo, ako tako razmisljas onda mozemo da krenemo zajedno i prijavimo recimo pola takozvanog buvljaka. Uostalom, znas li da na 20 km od Beograda postoji napusten rudnik zive?

#19 Dunadan

Dunadan
  • Members
  • 12,305 posts

Posted 24 December 2008 - 17:07

Dim od cega? 


A sad ja tebi nesto da kazem: napisati ovde ime vode ili bilo kog proizvoda bi bila - reklama. Ili - antireklama. Time se ja ne bavim. Ja sam ti rekao, pa ti lepo ukljuci (komanda je ON) organ koji sluzi za razmisljanje. On se ne - dimi. Osim ako ti ne razmisljas - dimom. I da te zamolim: ako ti je do iole suvisle price mani se nadrndanosti kao TM-a. 


ja se izvinjavam ako nisam pala na kolena pred tvojim iscrpnim izveshtajem glede pijace vode. i molila bih bez ovih plitkih pokushaja vredjanja i tumachenja mog raspolozenja koje je, btw, daleko od nadrndanog.
evo, navedi chinjenice vezane za datu tematiku. ako prichash uopshteno necesh nikog zainteresovati niti ce se iko dvaput osvrnuti za tvojim postom. "svi koji treba da znaju" smo svi mi koji tu vodu pijemo te zasluzujemo i pokoji insajderski info, ako ga vec imash, poshto je tako kako si napisao.

Lupetanje kao argument ti prepustam.

vidish, znam i ja dosta stvari, ali ne znam dovoljno detaljno da bih ovde o njima ozbiljnije pisala jer bih svakako pre ili kasnije ushla u Carstvo Lupetanja.

Genijalno otkrice da je dijaliza jako skup tretman je - takodje genijalno.

to nije nikakvo otkrice niti sam to tako prezentovala. dijalizni tretman je skup, zna se koliko se para troshi na to, dakle zna se i koliko pacijenata ima.

Samo, da si se potrudila da procitas videla bi da nisam govorio o dijalizi nego o povecanju broja dijaliziranih pacijenata u zadnjih nekoliko decenija. Sto, najvecim delom, ima veze sa vodom.

napisao si da se podaci za danas teshko mogu naci jer se ne stize (valjda da se apdejtuju spiskovi dijaliznih pacijenata). ovo bi svakako bilo tachno da je u pitanju pandemija globalnih razmera.

#20 fender_bender

fender_bender
  • Banned
  • 2,192 posts

Posted 24 December 2008 - 17:11

ja se izvinjavam ako nisam pala na kolena pred tvojim iscrpnim izveshtajem...


Mozes da ustanes. Sada sedni. I procitaj sve iz pocetka.


Napisao si da se podaci za danas teshko mogu naci jer se ne stize (valjda da se apdejtuju spiskovi dijaliznih pacijenata). ovo bi svakako bilo tachno da je u pitanju pandemija globalnih razmera.


Napisao sam da je podatak koji ukazuje na problem povecanje broja dijaliziranih bolesnika u zadnjih nekoliko decenija. Tako da ces, bojim se, ipak morati da - citas. Probaj slobodno. Nije tesko i ne boli.

#21 Dunadan

Dunadan
  • Members
  • 12,305 posts

Posted 24 December 2008 - 17:24

Mozes da ustanes. Sada sedni. I procitaj sve iz pocetka.

Napisao sam da je podatak koji ukazuje na problem povecanje broja dijaliziranih bolesnika u zadnjih nekoliko decenija. Tako da ces, bojim se, ipak morati da - citas. Probaj slobodno. Nije tesko i ne boli.

tebe teshko da cu dalje chitati. ne umesh da diskutujesh, isnosish polusvarene podatke, a gde istih nemash, tvrdish da i ne postoje i ad hominem pristupom pokushavash da sakrijesh rupe u sopstvenom izlaganju.

aj cao.

#22 Rahel

Rahel
  • Members
  • 5,435 posts

Posted 26 December 2008 - 00:30

...
Ja se, pak, cudim, da na pdf ekologija nema vise ljudi nego na politici gde se mesecima okrece ista prica...

I tako... Steta. 
...


reče fender_bender i ode na pdf politika ...

P.S. Izvini, nisam mogla da odolim :ph34r:

Edited by Rahel, 26 December 2008 - 00:31.


#23 fender_bender

fender_bender
  • Banned
  • 2,192 posts

Posted 26 December 2008 - 00:38

reče fender_bender i ode na pdf politika ...

P.S. Izvini, nisam mogla da odolim :)


Nema potrebe da se izvinjavas  :ph34r:

Ja sam na tehnici i tehnologiji ili kako se vec zove pdf, punio postove temama koje itekako imaju veze sa ekologijom. Imas jedan topik i na drustvu, zove se svet za 50 godina. Ako ista, on je ekoloski, ili bi bar trebalo da bude.

#24 Trofej

Trofej
  • Members
  • 4,307 posts

Posted 27 December 2008 - 00:34

REKA SA OLOVNIM DNOM

Svake godine ogromne količine olova bivaju ostavljene od strane ribolovaca na dno velikih hidroekosisteme. Analogno tome, svake godine kamenjari, panjevi, šporne i ostali potencijalno dobri tereni na delu Dunava koji prolazi kroz Srbiju, su „bogatiji“ za nekoliko stotina kilograma, pa i tona, olova. Tako od Bezdana do Kladova postoji velik broj ribolovačkih mesta na čijem dnu beznadežno leže tone olovnih varalica, i olovnih otežanja za dubinski ribolov, te ostaci starih mreža na kojima se nalazi opet nalazi - olovo! Nemci, Austrijanci i Mađari verovatno kubure sa istim problemom, ali su oni na mnogo višem nivou ekološke svesti (mada i oni prvo temeljno zagade svoju i tuđu okolinu, pa onda propovedaju ekologiju).
Koje su karakteristike olova kao elementa? Da li je olovo koje leži na dnu reke toksično za njen živi svet? Kako se razgrađuje ovo olovo? Kako se odražava na ljude i životinje? Kako deluje na njihov organizam? Gde se deponuje u ribljem organizmu? Koji su ostali teški metali prisutni u Dunavu i drugim rekama? Da li postoji neka klasifikacija reka prema koncentraciji teških metala? Šta o ovom problemu misle ribolovci i kako su o njemu do sada bili informisani?
Ovo su pitanja koja su mi se učinila interesantnim, a koja će, iskreno se nadam, zainteresovati pažnju vas čitalaca i eventualno vas, ako ništa drugo, podstaći na razmišljanje. Na neka od ovih pitanja odgovoriću tačno i precizno, a na neka samo delimično, jer su varijabilna i komplikovana.
Olovo je metal koji pripada grupi teških metala - metala čija je gustina veća od 5 gr/cm3. To je metal plavkasto-sivkastog sjaja, meke konzistencije. Olovo ne spada u esencijalne elemente živog organizma. U prirodi se retko nalazi u čvrstom obliku, već kao sulfid (PbS) i to u rudi galenit. Smatra se jednim od glavnih zagađivača spoljne sredine (voda, zemljišta i atmosfere). Čisto, elementarno olovo koje dospeva antropogenim putem na dno reka je toksično za njen živi svet. Iako njegove količine nisu ravnomerno i homogeno raspoređene na rečnom dnu, već su skoncentrisane na mestima koja najviše posećuju ribolovci (novosadski „Špic“, apatinski „Mali liman“...) ono ipak postepeno kontaminira veći ili manji deo reke.
Razgradnja ovakvog olova u vodenom ekosistemu je za mene enigma. Pribavio sam mnogo literature o teškim metalima i njihovoj interakciji sa životnom sredinom, ali nisam naišao na pravi i adekvatan odgovor na ovo pitanje. Literatura navodi da je najznačajniji put razgradnje olova u vodenoj sredini njegova hemijska reakcija sa fosfatima, pri čemu nastaje olovo-fosfat. Što se tiče akvatičnih mikroorganizama, ne verujem da su oni „zainteresovani“, mada oni sigurno, menjajući pH vrednost vodene sredine, mogu uticati na veću ili manju hemijsku razgradnju olova. Fizička degradacija ovakvog olova je verovatno moguća i to pomoću sedimenta (sitnih čestica) koje se nalaze u vodi. Mislim da je ovo posao za jedan opsežan naučni rad na ovu temu, koji bi trebao da rasvetli budućnost velikih količina olova, da proceni kolike su to količine i da ukaže na veličinu posledica koje su, nažalost, nezaobilazne (pošto nisam siguran da bi mobilizacija diviziona ronilaca-čistača, na 588 km našeg Dunava, bila ekonomski opravdana investicija).
Intoksikacija olovom kod ljudi i životinja može biti prouzrokovana unošenjem olovom zagađene hrane, inhalacijom olovne pare (o ovome naročito treba da vode računa oni koji sami liju olovne glave), ali i preko kože. Savetovao bih ribolovce koji pecaju na plovak da se ne pomažu zubima pri stavljanju olovica na najlon, jer na njima (zubima) uvek ostaje malo olova.
Olovo je sistematski otrov koji deluje na razna tkiva. Ovde postoji poduži spisak negativnih hemijskih reakcija i metaboličkih procesa koje prouzrokuje olovo uneto u organizam ljudi i životinja (pa i riba), ali je bolje da vas ne zamaram suvoparnom biohemijom. Ono što je važno da se kaže je da se kod ljudi, od ukupne količine unetog olova, resorbuje 5-10%. Ono se nakuplja u koštanom tkivu. Poremećaji metabolizma nastaju onda kada se olovo mobilizuje iz koštanog tkiva. Olovo deluje na mišiće i nerve, a takođe i centralni nervni sistem, bubrege, skelet i funkcije respiratornih organa. Ove podatke navodim čisto informativno, da bih ukazao na posledice pri intoksikaciji ovim teškim metalom.
Cunjajući i tražeći po svoj dostupnoj literaturi, naišao sam na vrlo zanimljiv naučni rad koji govori o količinama teških metala (pa i olova) u tkivima kod različitih dunavskih vrsta riba, o količinama teških metala u telima riba koje žive na različitim dubinama i o klasifikaciji dunavske vode u odnosu na koncentraciju različitih teških metala. Od svega ovoga navešću podatke samo za olovo, a o ostalim teškim metalima možda neki drugi put.
Ispitivane vrste riba (šaran, smuđ, som) su lovljene elektroagregatom (dozvoljeno samo u naučne svrhe!). Riblji organi u kojima je utvrđivana količina teških metala su bili: mišići, škrge, jetra, mleč i ikra. Kod šarana utvrđena je najveća količina olova u mleči i ikri, i to 1,4 mg/kg (miligrama po kilogramu), onda dolaze škrge i jetra sa količinom od 1 mg/kg, a najmanje olova je u mišićima - 0,8 mg/kg. Kod smuđa najviše olova je bilo u škrgama (0,5 mg/kg), a najmanje u mleči i ikri (0,12 mg/kg - dvanaest puta manje nego kod šarana!). Mišićno tkivo smuđa imalo je 0,36 mg/kg. Vrlo interesantni podaci su za soma u čijem je mišićnom i jetrinom tkivu nađeno olova čak 4 mg/kg, što je preko 10 puta više nego u mišićima smuđa. Dalje, ribe dna su imale veću količinu teških metala u sebi, nego ribe koje žive u površinskim slojevima Dunava, koji prema sadržaju olova spada u treću klasu, što govori o velikoj količini ovog metala u vodi. Interesanto je pomenuti da se u ribama nalazila veća količina teških metala nego u samoj vodi, tj. u njihovoj životnoj sredini, što navodi na zaključak da ribe dobro akumuliraju teške metale. Ovo je samo mali deo podataka koje sam dobio od prof. dr. Stevana Maletina i na ovom mestu koristim priliku da mu se zahvalim za iste.
Ostali teški metali, koji se u manjoj ili većoj količini najviše pojavljuju u Dunavu su: kadmijum, bakar, nikal, cink, gvožđe, mangan, kobalt... mada su često koncentracije pojedinih ispod nivoa detekcije.
Šta o ovom problemu misle ribolovci i kako su o njemu do sada bili informisani? U 99% slučajeva (čast izuzecima) ne misle ništa i nikako nisu bili informisani. Ako se i pojavi tekst ovakve vrste, najčešće ga mi ni ne čitamo, jer je teško „svarljiv“ i utiče na naše, ionako napaćeno, duhovno stanje.
U tekstu nikog nisam prozivao niti imenovao, jer i sam, mada nešto ređe, pecam na silikonske varalice sa olovnom glavom. Ovaj tekst ne želim da okončam završnom diskusijom i time simbolički pozivam na polemiku u širim ribolovačkim krugovima.

Miodrag Novković

P.S.
Ako ekolozi uzimaju za bitne one sićušne količine olova (lovačke sačme) koje slučajno padnu u baru, jezero ili reku za vreme lova, šta onda kažu za olovo na dnu reke koje je naših, ribolovačkih, ruku delo?

tekst preuzet sa: http://trofej.info


Ekologija je sve(st)! Iako ponekad stvarno izgleda da se ekologijom bavimo samo zato sto je "in", ako ne shvatimo znacaj zastite prirode bicemo svi "out"!