Ćeten alva
#46
Posted 31 October 2008 - 19:23
#47
Posted 31 October 2008 - 19:26
Samo pravi kreten ne jede alvu ceten!
#48
Posted 31 October 2008 - 19:31
#49
Posted 01 November 2008 - 09:36
Jeste.
U srpskom jeziku postoje homonimi
Ok, verovatno si u pravu ali pozdravi obavezno tog sto je tako "preveo" hommos. Priznajem, ne poznajem nikog "nasheg" ko izgovara po toj prihvacenoj transkripciji, sve shto sam do sada chuo je iz stranskih usta.
I shta smo mi bolji od engleza? "The spelling humus is avoided in English due to its having the same spelling as another English word humus" from Wiki.
Edited by Shedou, 01 November 2008 - 09:39.
#50
Posted 01 November 2008 - 13:24
Edited by SoS, 01 November 2008 - 13:24.
#51
Posted 01 November 2008 - 19:32
Edited by highlanderka, 01 November 2008 - 19:33.
#52
Posted 01 November 2008 - 22:59
#53
Posted 01 November 2008 - 23:04
Verovatno Vero ima najveci izbor (alve).
#54
Posted 02 November 2008 - 12:04
Onaj kupovni, je l' se jede samo onako, ili mora nesto da se sprema?
Edited by Krosh, 02 November 2008 - 12:05.
#55
Posted 02 November 2008 - 19:33
Edit zbog skleroze: bolje je zasladiti se marcipanom jer sadrzi bademe i onaj fini secer, fruktozu, ako se ne varam. Ili je to - glukoza, znam samo da nije ovaj "obican" secer. U svakom slucaju, kalorije iz marcipana su zdravije.
A sto se marcipan slaze sa pistacijima!
Edited by highlanderka, 02 November 2008 - 19:37.
#56
Posted 02 November 2008 - 20:05
ćeten se pravi od (semena) lana a tahan (tahini) od susama.
bosanska wikipedia
Edited by Vesna, 02 November 2008 - 20:13.
#57
Posted 02 November 2008 - 20:39
#58
Posted 09 November 2008 - 23:26
Da, ćeten (keten) je turska rec koja znaci lan. Logicno, samo ime kaze koja se vrsta alve (slatkisa) pravi od semena lana, a koja od susama.ćeten se pravi od (semena) lana a tahan (tahini) od susama.
Na ovom kratkom video snimku moze da se vidi kako se pravi.
#59
Posted 10 November 2008 - 01:21
Uvek sam se pitala kako se to pravi i od cega,puno hvala na videu.
To je verovatno nesto sto mi najvise fali ovde u Spaniji,ima da se kupi nekih prefabrikovanih turskih varijanti,ali nisu kao kad mi donesu iz Bg...
#60
Posted 12 November 2008 - 02:39
Moram da razocaram sve - zanatska, profesionalna alva / halva se ne moze spraviti u domacoj radinosti, a u industrijskoj proizvodnji - vrlo tesko.
Iz jednostavnog razloga - ima jedan sastojak koji se smatra najvecom tajnom majstora za proizvodnju alve/ halve, a ne podleze EU "industrijskim standardima / normama / kvalitetu".
To je jedna biljka iz porodice saponina, ciji se koren skuplja u odredjeno vreme godine, susi, melje i kasnije kuva.
U vecim kolicinama je blago otrovna posto sadrzi alkaloide, ima osobinu da peni i upravo ona se dodaje u ushpinovani secer.
Nekada bi majstor terao sve iz radionice i sam merio / sipao prah, doterivao smesu koja se peni do potrebne gustine, dodavao ushpinovani secer i tek onda zvao pomocnike da mesaju.
To je onaj momenat iz videa kad u kazanu nesto vri, po vrhu je pena a iz nje strci neka cudna sprava - "temperaturna sonda / detektor".
Bazni sastav te pene, kako bi se reklo, fino prekriva sve tanje i tanje niti ushpinovanog secera, sto se jos vise potencira kad pomocnici majstora bace secernu zmiju / krug na mermernu plocu i pocnu da je "vrte", prave "osmice i krugove".
Upravo to daje onaj fascinantni ukus prave alve / halve, kad ti jezik "peckaju i bodu najtanji i najfinili secerni konci / iglice", a ostatak alve/ halve se jednostavno topi na jeziku - i uz to osetis neki egzoticni, blago trpki ukus koji cak skuplja usta. Pa mnogi misle da je to zbog lana / susama - ili nekog oraha.
Ne, - to je ukus te biljke.
Sto se tice ostalog: vrste brasna (griza), vrste masnih semenki (lan / susam), kolicine oraha i secera - tu nema nekih tajni.
Losa, domaca alva se prepoznaje po tome da se u ustima / na jeziku stvara jedna guka / kugla slepljenog secera i brasna / griza koja se tesko kusa.
"Alva" sa dodatkom kakaoa / cokolade, - pls, No!
A ono belo cudo sa dodatkom pistaca / przenog kikirikija / oraha / lesnika, to je nesto zvano "nuga".
To nije "alva / halva" kako je mi znamo, - to je "istocna slastica".
A kako se zove biljka?
Sorry, mor nekog ubiem ako mu kazem.
Pre mnogo godina jedan moj friend, "Latinos iz J. Ameriku" me je jurio za recept. Pa smo otisli kod jednog lika Goranca, koji je napola pokazao / ispricao.
Mislim - alva / halva je bila ... !
Naziv biljke sam mu poslao internetom po deci, kada sam znao da je u L. America.
I zamisli, posto se bio bacio kao lud da "otkrije tajnu", nabasa na nekog Sirijca-poslasticara u Peruu i pokaze mu latinsko ime biljke.
Pun pogodak!
Kaze Sirijac, a ko to je rekao?
Jedan koji je bio u Rusiji?
A jel' bio u ruskoj Centralnoj Aziji?
Jeste!
E, pa dobro ti je rekao, samo njihova biljka je blago otrovna, a ova nasa, ovde, nije.
(Jerbo u Aziji su navodnjavane polupustinje a u LAmerici - tropi)
I tako je moj amigo tamo otvorio poslasticarnicu, najmio radnu snagu i prodavao "Balkansku alvu / halvu".
Nemojte me pitati za ime biljke.
PS.
Nasmejah se kad sam pogledao video file i naziv turske firme Bülbül_oğlu (sto u prevodu znaci: Slavujev sin / Slavujko)
/Za nekog etnomuzikologa bila bi interesantna tema: Pesma u svakodnevnom zivotu i procesu rada kod istocnih naroda ... i td.)
Probao sam njihovu alvu / halvu, - pa skoro da je 90% prava.
Jedino sto po EU pravilima / normama o hrani moraju da deklarisu 100% sve sastojke, a tad bi morali da daju sastav i naziv biljke.
A neki sastojci nisu prosli detaljno laboratorijsko ispitivanje / odobrenje i nisu prihvaceni.
Najbolju alvu / halvu sam jeo u jednom gradu u Uzbekistanu - ta se topila u ustima.
Inace, alva / halva je iranska slastica i ima joj preko 3000 godina.
Zaboravih kako se zovu majstori koji je prave.
U nekoj ruskoj transkripciji: "kandalatchi" (?)
...











