Jump to content


Photo
* * * * * 1 votes

Leskovačka atlantida...


  • Please log in to reply
128 replies to this topic

#1 Tribun pučki

Tribun pučki
  • Members
  • 2,481 posts

Posted 09 October 2008 - 01:52

Leskovac najglomaznija opština u Srbiji
Prema evropskim standardima, na površini od 1.025 kvadratnih kilometara, gde živi 165.000 stanovnika, trebalo bi da bude formirano – 30 opština

Čekajući reorganizaciju: Skupština opštine Leskovac (Foto M. Momčilović)

Leskovac – Na teritoriji koju danas zahvata opština Leskovac do 1965. su postojale još tri opštine: Grdelica, Vučje i Brestovac, a u vreme nekih ranijih teritorijalno-administrativnih podela na tom području su bile – 23 opštine! Leskovac ima 165.000 stanovnika u 144 naselja, na površini od 1.025 kvadratnih kilometara. Prema tim parametrima, a u skladu sa evropskim standardima, ovde bi trebalo da bude 30 opština...

I u ovdašnjim razmerama, Leskovac je glomazna opština, tri i po puta veća od prosečne lokale samouprave u Srbiji, pa stoga već nekoliko godina postoji ideja da se obavi administrativno-teritorijalno preuređenje prema kome bi Grdelica, Vučje i Brestovac ponovo postali opštinska mesta. Na tome je naročito angažovano udruženje građana „Leskovački krug”, čiji aktivisti tvrde da je zbog teritorijalne organizacije izgubljeno jedanaest razvojnih godina, odnosno oko dve milijarde realnog društvenog proizvoda. Kako za naš list kaže predsednik udruženja Jugoslav Tomić, oni su, pored pribavljanja podrške lokalnih političkih stranaka i nevladinih organizacija, prikupili i 13.165 potpisa građana koji podržavaju ovu ideju, ali privremeni organ, koji je obavljao funkcije raspuštene Skupštine opštine, nije organizovao referendumsko izjašnjavanje.

– Celokupnu dokumentaciju, sa potpisima građana, dostavili smo Ministarstvu za lokalnu samoupravu i nadležnim skupštinskim odborima, a na parlamentu je da kaže poslednju reč – ističe Jugoslav Tomić.

Leskovac je nedavno dobio status grada, ali Grdelica, Vučje i Brestovac nisu postali samostalne opštine. Čak nemaju ni status pridruženih opština, jer taj status jedino može da im da nova Skupština grada koja bi morala da se konstituiše u roku od 120 dana. Međutim, sada i žitelji Grdelice, Vučja i Brestovca mogu da zatraže status opštine: potrebno je da takvu inicijativu potpisima podrži pet odsto građana, posle čega bi bio sproveden referendum o odvajanju od opštine Leskovac. Nakon toga, odluku o ovom pitanju donosi Skupština Srbije.

Uprkos tvrdnjama „Leskovačkog kruga” da je ideja o teritorijalno-administrativnoj reorganizaciji gotovo jednoglasno prihvaćena, u selima, uglavnom onima koja su bliža Leskovcu, odlučno su protiv stvaranja novih opština. Jer, kako ističu, saobraćajno, zdravstveno, obrazovno i poslovno su vezani za Leskovac, pa nemaju nikakve koristi niti potrebe za „prestrojavanjem” ka opštinskim središtima na koja bi prema novoj organizaciji bili upućeni.


Politika, 24.05.2008.

Počev od famozne 1964. i katastrofalne odluke da se 4 bivše opštine: Brestovac, Vučje, Grdelica i Leskovac spoje u jednu opštinu Leskovac, ovaj "Grad" tone sve dublje i dublje. Pre spajanja u jednu opštinu, Grdelica i Vučje su bile (za ono doba) fenomenalno uređene varošice sa svojom industrijom i razvojnim potencijalima, ka kojima je gravitirao veliki broj stanovnika okolnih sela. Brestovac je malo mesto, koje je po privrednoj razvijenosti zaostajalo za Vučjem i Grdelicom, ali je ipak bilo na dobrom putu da ih sustigne. Od trenutka kad su svi oni prešli pod ingerenciju centralne opštine sa sedištem u Leskovcu, počeo je period njihovog laganog ali sigurnog ekonomskog odumiranja. Danas u tim mestima stoje opustele fabričke hale kao dokaz promašene politike koja se ovde vodi već 40 godina.
Leskovac je, s druge strane, priča za sebe. Grad koji je pre II svetskog rata imao industriju za ponos čitave Kraljevine Jugoslavije ("Mali Mančester"), čijih je 11 poslovnih banaka imalo kapital koliko i Narodna banka KJ, danas izgleda kao palanka u Srbiji XIX veka, a mladi i obrazovani ljudi iz njega odlaze da bi se vratili jednom godišnje da kupe papriku za zimnicu.

I sve to je uzročno-posledično povezano. Leskovčani će reći da sve pare idu u sela, za asfaltiranje puteva babama i dedama čija su deca odatle odavno otišla, a sve u cilju da se dobiju izbori (u čemu postoji delić istine), a stanovnici okolnih sela i varošica kako sve pare idu u Leskovac i da oni ne dobiju ništa. A istina je sasvim treća.

Istina je da su ekonomisti u Leskovcu izračunali da je ovaj kraj (kao direktna posledica katastrofalne teritorijalne organizacije i spajanja nespojivog) izgubio 2.000.000.000 evra ili 11 razvojnih godina po osnovu smanjene ekonomske efikasnosti. Da su u jedan koš strpani grad Leskovac, u kome je završena sekundarna i otpočeta tercijarna urbanizacija, Grdelica i Vučje u kojima je u toku tek primarna urbanizacija, i 141 selo u kojima urbanizacija nije ni počela). Da sadašnji "Grad" Leskovac predstavlja najrazuđeniju jedinicu lokalne samouprave u Srbiji, gde od najsevernije do najjužnije tačke ima više od 70 km. Da je isti taj "grad" na samom dnu lestvice po primanjima u Srbiji, i da daaaleko zaostaje čak i za srednje razvijenim opštinama i gradovima u Srbiji.

U toku leta, posle konstituisanja lokalne vlasti, Skupština grada je inicirala javnu raspravu o modelu i načinu teritorijalne reorganizacije grada. I zamislite šta se dešava, skoro sve političke stranke, a i dobar deo građana su za odvajanje Grdelice, Brestovca i Vučja i stvaranja novih-starih samostalnih opština. Jedino je jedna (doduše veoma bitna) stranka protiv takve ideje, i ne samo da je protiv već na svaki način pokušava da je ukoči. Nikad ne biste pogodili, to je DS!

Ovo je opomena razočaranih birača gospodi iz Demokratske stranke... Ne igrajte se sa poverenjem građana, jer nisu svi budale koje će slegnuti ramenima i reći "Šta ja tu mogu". Zadržavanje statusa quo u Leskovcu jedino godi političarima na vlasti, ili onima koji na nju pretenduju, kako bi bili "vrhovni bogovi" i pitali se za sve što se dešava na što širem području. A među ljudima koji na tom području žive ima i nas koji ZNAMO ZA JADAC i VIDIMO kuda ta njihova priča vodi, a mi o tome nećemo ćutati već vikati koliko nas grlo nosi.... Jer ukoliko ova šansa bude propuštena, više je u dogledno vreme neće biti.

Edited by Tribun_populi, 09 October 2008 - 01:56.

  • 1

#2 stipo

stipo
  • Members
  • 3 posts

Posted 03 May 2009 - 06:19

Ma kakve opstine kakvi bakraci pa i ovako jedva izdrzavaju administraciju a i sta ce im kad nove opstine imaju ingerencije mesnih zajednica. :ph34r:
  • 0

#3 Tribun pučki

Tribun pučki
  • Members
  • 2,481 posts

Posted 17 August 2009 - 13:37

Ma kakve opstine kakvi bakraci pa i ovako jedva izdrzavaju administraciju a i sta ce im kad nove opstine imaju ingerencije mesnih zajednica. :ph34r:


U priči je deljenje sadašnjeg Grada (a bivše opštine) na Grad Leskovac i 3 samostalne opštine. Skroz-naskroz samostalne.
  • 1

#4 Vietnow

Vietnow
  • Members
  • 291 posts

Posted 02 October 2010 - 10:38

Da ne bih otvarao posebnu temu, može i ovde. Ne poznajem prilike u Leskovcu, tako da očekujem da će pripomoći neko ko je iz tog grada.

Prva vest je današnja, Starici srušena kuća bez najave

Druga vest je nešto što sam našao na osnovu komentara jednog od čitalaca (pročitajte celu vest i obratite pažnju na boldovani deo u dnu):

Umro Miodrag Veličković

Napisao JUGpress
sreda, 05 maj 2010, LESKOVAC

Dugogodišnji tehnički urednik i novinar nedeljnika "Naša reč" i poznati karikaturista Miodrag Veličković umro je jutros u šezdeset sedmoj godini života.

Miodrag Veličković Mivel za svoje karikature dobio više odsto nagrada širom sveta. Tako i Specijalne nagrade: Skoplje, Beograd, Ljubljana, Japan, Koreja (sedam puta), Novi Sad, Istanbul, Hokaido, Markostika, Telegram, Bukurešt, Tajvan...

Grand Pri: tri puta u magazinu "Mladost", karikatura na TV temu u Beogradu, vojne karikature u Beogradu, magazin "Zoom" u Vlasotincu dva puta, "Kruševačke karikature", "Kruševački stripovi", Prokuplje, Folinjo (Italija), Nikozija (Kipar), "Moj pogled na svet" Beograd, magazin "Ludus", Spškešir, Pljevlja, Kruševac...

Druge nagrade: "Japan i Japanci", "Borva", Aškešir, Pljevlja, Smederevo, Kopaonik (četiri puta), "Pjer", Čivijada, Bukurešt, Kalaraši, Marostika...

Treće nagrade: Aškešir (četiri puta), Čivijada (tri puta), Montreal, "Pjer"...

Veličković je bio jedan od veoma talentovanih ali skromnih ljudi koje je imao ovaj grad čije je ime pronosio širom sveta.

Žalosna je istina da je mnogo ljudi u ovom gradu danas, na informaciju da je umro Mile Veličković, kako su ga mnogi zvali, upitalo "a ko je to?".

O nisu to bili bilo koji ljudi več oni koji bi, po definiciji mesta na kome se trenutno nalaze, morali da znaju ko je bio Mile Veličković.

Možda je to samo pokazatelj žalosne stvarnosti da ovaj grad više nema ni svoju kulturnu elitu, što se itekako videlo i na skoro održanom Medjunarodnom filmskom festivalu kada su tako nezapaženo u široj javnosti prošla i gostovanja umetnika poput Puriše Djordjevića , Svetozara Cvetkovića, MIše Radivojevića i drugih.

A ,možda kulturna elita još uvek postoji samo se pomerila sa javne scene kojom dominiraju drugi običaji za koje sigurno ne možemo reši da imaju bilo kakvu odliku vrednosti.

Tako je najvažniji dogadjaj i bio otvaranje novog kafića u sred gradskog parka ispod zgrade koja je ničim izazvana i uz opšte ignosiranje, tj podršku političkog poziciono-opozicionog establišmenta nikla na zelenoj površini.

Jutros je umro Mile Veličković. On bi znao da na pravi način prikaže svo ovo duhovno sivilo u koje tone ovaj grad


Iz kabineta gradonačelnika poručuju da se "porodica služi ucenama", a mene zanima čime su se služili oni koji su, prvo, izgradili kuću na zelenoj površini, i drugo, otvorili kafić u njoj?

Ako je stvarno tačno za taj park, onda to znači da ako je neko nesposoban da se brine o sebi, tog lokalne vlasti mogu komotno da j**u uzduž i popreko, a neko ko se "snašao" u odnosu sa kabinetskom bagrom može da se bahanališe po centru bez ikakvih problema.
  • 0

#5 Vietnow

Vietnow
  • Members
  • 291 posts

Posted 02 October 2010 - 11:41

I da dodam ovo:

Ivan Novković - simbol otpora
  • 0

#6 Tribun pučki

Tribun pučki
  • Members
  • 2,481 posts

Posted 02 October 2010 - 13:36

Ako je stvarno tačno za taj park, onda to znači da ako je neko nesposoban da se brine o sebi, tog lokalne vlasti mogu komotno da j**u uzduž i popreko, a neko ko se "snašao" u odnosu sa kabinetskom bagrom može da se bahanališe po centru bez ikakvih problema.


Baš tako. Al' će blagovremeno pljusnuti kintu za kampanju.

A što se tiče duhovnog sivila, odavno je ono prisutno.
  • 1

#7 Vietnow

Vietnow
  • Members
  • 291 posts

Posted 02 October 2010 - 13:44

Baš tako. Al' će blagovremeno pljusnuti kintu za kampanju.

A što se tiče duhovnog sivila, odavno je ono prisutno.


Onda smo mi već na Zapadu. Na američkom Zapadu s kraja 19. veka.
  • 0

#8 Tribun pučki

Tribun pučki
  • Members
  • 2,481 posts

Posted 02 October 2010 - 14:47

Onda smo mi već na Zapadu. Na američkom Zapadu s kraja 19. veka.


Pa uzevši u obzir činjenicu kako se dele funkcije posle izbora i šta sve to za sobom vuče, tu smo negde.

hint:
Spoiler! --Click here to view--

Edited by Tribun_populi, 02 October 2010 - 14:55.

  • 1

#9 Tribun pučki

Tribun pučki
  • Members
  • 2,481 posts

Posted 03 October 2010 - 13:46

Objavio sam ovo već negde, ali nije zgoreg da postavim i ovde, jer mu je upravo tu mesto. Autori teksta su članovi saveza leskovačkih NVO "Pokret za Leskovac".


SVE ŠTO NISTE ZNALI O LESKOVCU, A TREBA,
AKO BISTE DA GA RAZUMETE
Javni okvir i interesi Leskovčana kroz decenije

A) Građanska država (do 1940. god.)


Uoči Drugog svetskog rata Leskovac je, kao grad od 18.000 stanovnika, imao:
- 45 većih i manjih preduzeća iz 7 industrijskih grana;
- 375 trgovačkih radnji i 13 grosističkih firmi, od kojih su 10 poslovale sa inostranstvom;
- 579 registrovanih zanatlijskih firmi i 200 neregistrovanih zanatlija;
- 150 kafana i 2 solidna hotela;
- Potpunu energetsku nezavisnost;
- 7 novčanih zavoda;
- Finansiranje privrede sopstvenim kapitalom i ekspanziju kapitala u zemlji i inostranstvu;
- Oko 5.000 zaposlenih (277 na 1.000 stanovnika).

Podatak za pamćenje:

REČ JE O SAMONIKLOM PREDUZETNIČKOM UPORIŠTU !

Pitanje za razmišljanje:

DA LI SU LESKOVČANI TADA IMALI VIŠE OD ONOGA ŠTO IMAJU DANAS, PA SU POSTALI MODERNIZACIJSKO UPORIŠTE NE SRBIJE, VEĆ BALKANA ?


B) Antigradjanska država (1945-2009)

1) “Ostrašćena država” (1945-1953)

Nakon II Svetskog rata, nova vlast razorila je institucije postojećeg građanskog društva i uspostavila nove, po ugledu na boljševičku Rusiju. Leskovac, kao središte kapitalističke, buržoaske, racionalne Srbije, prvi se našao na udaru nove vlasti. Posledica toga je da je Leskovac postao jedini grad na svetu čije su fabrike ne samo oduzeli, već kojekuda odneli, i to oslobodioci, ne okupatori.

U prvih 8 posleratnih godina iz grada je ODNETO sledeće:

- Fabrika gume “MORAVA” (odneta u Niš, pripojena fabrici “Vulkan”),
- Fabrika gume “REKORD” (preseljena u Beograd),
- Fabrika sapuna “JABLANICA” (odneta u Kruševac i ustupljena Merimi),
- Fabrika sapuna i kozmetike “KUKAR” (odneta u Kruševac, Novi Sad i Osjek),
- Fabrika stonog ulje “DUBOČICA” (preneta u Uroševac),
- Fabrika tekstila “GLIGORIJE PETROVIĆ i komp”, kasnije “Kosta Stamenković” (raskomadana i preneta u Pirot, Podgoricu, Prokuplje, Višegrad, Požarevac, Zemun, Beograd i Tetovo),
- Fabrika kudeljnih i pamučnih proizvoda “KOSTA ILIĆ I SINOVI” (Preneta u Bačku Palanku i Odžake),
- Fabrika vunenih tkanina Laze Teokarevića (preneta “Varteksu” - Varaždin i “Belišću” iz istoimenog grada),
- Fabrika vunenih tkanina Jovanovića i Popovića (raskomadana i odneta neznano kuda),
- Štamparsko preduzeće “POKRET”, kasnije “NAPREDAK” (preneto u Vranje, Vladičin Han i Beograd),
- Grafički zavod “SOKO” (najmodernija štamparija od Beograda do Đevđelije, preneta u Beograd za potrebe “Borbe” i “Politike”),
- Štamparsko preduzeće “MLADI POKRET” (preneto neznano kuda),
- Štamparsko preduzeće “ŽIKA OBRENOVIĆ” (preneto neznano kuda),
- Metalsko preduzeće “MONTAFON” (preneto u Beograd),
- Gradjevinsko preduzeće “TRUDBENIK” (predato Nišu),
- Sekcija za izgradnju i održavanje puteva u Leskovcu (preseljena u Vranje),
- Gradska električna centrala (raskomadana i preneta u Nikšić, parna pivara “Trebjesa”).


Podaci za pamćenje:

U OVOM PERIODU MAŠINE I POSTROJENJA IZ LESKOVCA PRENETI SU U 23 GRADA IZ SVIH REPUBLIKA POSLERATNE JUGOSLAVIJE (izuzev Slovenije). STRADALA SU SVA ZNAČAJNA INDUSTRIJSKA PREDUZEĆA I FABRIKE. BEZ POSLA JE OSTALO 1.470 LJUDI. REALNI DRUŠTVENI PROIZVOD JE PREPOLOVLJEN.


Pitanje za razmišljanje:

ZAŠTO SU ĆUTALI ONI KOJI SU MORALI DA GOVORE ?


2) “Država skakavaca” (1954-1963)


Već tokom 1953. godine u zemlji se otpočelo sa uspostavljanjem novog sistema lokalne vlasti, zasnovanom na komunama. Mada niko nije umeo da objasni šta je to komuna, praktična dešavanja su pokazivala da je reč o primeni tri osnovna pravila:

a) Nije važno čija je livada, važno je da se nešto jede („paradigma skakavaca“);
b) Važno je da isto mislimo, nije važno što različito živimo („paradigma egalitarista“);
c) Vlast vama titulu, vi njoj pare („paradigma skorojevića“).

Na primeru Leskovca, novi sistem lokalne vlasti, zasnovan na komuni, ispoljio se kroz sledeća dešavanja:

- Leskovac je 1955. godine dobio titulu političkog sedišta velike skupine zavađenih sela (Postojeća gradska opština od 25.000 stanovnika pretvorena je u seosku opštinu od 65.000 stanovnika, pripajanjem 50 okolnih sela).

- Istovremeno, Leskovac je dobio i titulu političkog sedišta velike skupine zavađenih opština (3 tadašnja sreza, leskovački, lebanski i vlasotinački spojeni su u jedan, nazvan leskovački srez, sastavljen od 17 opština sa 260.000 stanovnika i 347 naseljenih mesta). Godine 1960. ovaj srez je zvanično proglašen za nerazvijeno područje Republike.

- I najzad, Leskovac je 1963. godine dobio i titulu političkog sedišta zavađenih srezova (spojeni su tadašnji leskovački i vranjanski srez, pri čemu je Vranje dobilo pare, a Leskovac titulu).

- Iako centar jednog od najnerazvijenijih delova zemlje, tadašnja opština Leskovac (51 naseljeno mesto) učestvovala je u narodnom dohotku Republike sa 1,62%, a u javnoj potrošnji Republike sa 0,9%.

Podatak za pamćenje:

LESKOVAC JE I TADA, UPRKOS SVEMU, ODRŽAO NIVO NATPROSEČNE RAZVIJENOSTI U ODNOSU NA REPUBLIKU (1963. godine OPŠTINA LESKOVAC BILA JE ZA 9,2% RAZVIJENIJA U ODNOSU NA PROSEK).

Pitanje za razmišljanje:

KAKO JE MOGUĆE DA CENTRALNA VLAST VEĆ 54 GODINE LESKOVČANIMA USKRAĆUJE PRAVO DA ODLUČUJU O SEBI, A UPORNO IM DODELJUJE ULOGU POKRETAČA RAZVOJA JUGA SRBIJE?

Alternativno pitanje za razmišljanje:

KAKO JE MOGUĆE DA SU LESKOVČANI POD TURCIMA IMALI SVOJ PAŠALUK, A DANAS POD SRBIMA NE MOGU DA IMAJU NI SVOJU OPŠTINU?

3) “Odumiruća država” (1964-1989)

Vlast kojoj se dopao život u državi skakavaca, nastavila je da usavršava taj koncept u formi odumiruće države. Postojeća pravila igre dopunjena su sledećim:
a) Nema posrednika između dželata i žrtve (1966. Godine ukinuti su srezovi),
b) Sva vlast tutorima, i
c) Što veća opština, to veći tutor. Obrnuto nije važilo, zato što je obrnuto pravilo glasilo: Što važniji tutor, to nevažnija opština.

Na primeru Leskovca, primena ovog koncepta donela je sledeće:

- Tadašnja opština, koja je već imala 51 naseljeno mesto, uvećana je 1964. godine za još 90 sela i 3 varoši (Grdelica, Vučje i Brestovac), tako da je stvorena jedna od najvećih teritorijalnih jedinica (po broju naseljenih mesta) na svetu;

- Istovremeno, time je stvorena jedna od najnestabilnijih političkih jedinica na svetu;

- Blokiran je razvoj i grada i sela;

- Sami gradjani nove opštine, po mogućnosti političke participacije, postali su gradjani drugog reda u sopstvenoj državi;

- Godišnje štete od izgubljenog realnog društvenog proizvoda iznose oko 50 miliona dolara;

- Nastavljeno je i intenzivirano fiskalno prelivanje dohotka iz grada u selo i iz opštine u druge delove zemlje. Na kraju ovog perioda opština je učestvovala u narodnom dohotku Republike sa 1,52% a u javnoj potrošnji Republike sa 1%;
- Razvojni zaostatak u odnosu na prosek povećan je sa 15 na 20%.

Podatak za pamćenje:

PRVI PUT POSLE OSLOBOĐENJA OD TURAKA GRAD LESKOVAC JE POSTAO NERAZVIJENO PODRUČJE (SREDINOM 70-tih GODINA)



Pitanje za razmišljanje:

KAKVA JE TO DRŽAVA KOJA UZIMA OD SIROMAŠNIH, DA BI DAVALA ONIMA KOJI IMAJU VIŠE?


4) “Nacional-socijalistička država” (1989-2000)

Buđenje nacionalizma u Srbiji i posledični raspad države, inflacija, ratovi i sankcije, materijalizovali su se u apsolutizaciji i centralizaciji vlasti. Tokom 1991. Godine donet je, po ugledu na Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi, Zakon o lokalnoj samoupravi. Nasađivanje funkcija lokalne samouprave na teritorijalnu strukturu iz vremena odumiruće države (1964), pretvorilo je lokalnu samoupravu u farsu koja traje do današnjeg dana. To je na građane delovalo oslobađajuće, otprilike kao što je na Jevreje delovao oslobađajuće natpis na ulazu u koncentracioni logor (Arbeit macht frai – rad oslobađa).

Ova forma antigrađanske države donela je Leskovcu sledeće:

- Grad je ostao bez kosovskog tržišta, koje je oduvek predstavljalo izvor njegove egzistencije. Nacionalistički izmanipulisano lokalno stanovništvo stalo je na stranu politike koja je ljudima sekla granu na kojoj su sedeli;

- Nastavljeno je sa politikom fiskalnog prelivanja dohotka iz grada u selo i iz opštine u druge delove zemlje (2000. godine opština je učestvovala sa 1,31% u narodnom dohotku Republike, a sa 1% u njenoj javnoj potrošnji);

- Centralna vlast je nastavila da uskraćuje pravo gradjanima Leskovca da odlučuju o sebi, dok im je sve vreme dodeljivala ulogu pokretača razvoja juga Srbije;

- Razvojni zaostatak opštine povećan je sa 20 na 36%;

Podatak za pamćenje:

U OVOM PERIODU LESKOVAC JE PRVI PUT U SVOJOJ ISTORIJI IZLOŽEN PROCESU DEPOPULACIJE, tj. STANOVNIŠTVO GRADA POČELO JE DA SE SMANJUJE.

Pitanje za razmišljanje:
DA LI JE U INTERESU SRBIJE DA SE VLAST PREMA LESKOVCU ODNOSI KAO PREMA KOLONIJALNOJ TERITORIJI?


5) “Divlja država” (od 2000. god do danas)

Nakon oktobarskih dešavanja, u zemlji su pokrenuti procesi koji su društvo i državu usmerili u potpuno suprotnom pravcu od dotadašnjeg. Međutim, uprkos tome, lokalni političari nisu učinili ništa da bi se problem Leskovca u zemlji sagledao na način koji je u skladu sa njegovim realnim dimenzijama. Čak, dok se zemlja, naročito poslednjih godina, sve više pretvara u skupinu teritorijalnih grupa, koje se između sebe bore na život i smrt, Leskovac nestaje sa životne scene Srbije, predvođen političarima koje i dalje postavlja i smenjuje najmoćnija od tih grupa, ona beogradska.

U ovom periodu, interes građana Leskovca izložen je daljoj i sve većoj degradaciji:

- Razvojni zaostatak ovog područja povećan je sa 36% na 50%;
- Uprkos sve većem razvojnom zaostajanju nastavljeno je sa fiskalnim prelivanjem dohotka iz grada u selo i iz opštine u druge delove zemlje.

- Bruto naplata javnih prihoda sa ovog područja iznosila je u 2008. godini 88,4 miliona evra. Zajedno sa zahvatanjima po osnovu PDV-a, akciza, taksi i carine taj iznos se uvećava na oko 160 miliona evra;
- Na svaki dinar koji država zahvati sa ovog područja u budžet grada vrati se 14 para;
- Prema podacima iz gornje tabele proizilazi da je svaki zaposleni iz Leskovca finansirao državu godišnje sa 261.865 dinara, odnosno mesečno sa 21.822 dinara;
- Kada se od ukupnih zahvatanja (160 miliona evra) oduzme ono što se finansira u Leskovcu od strane države (budžet, obrazovanje, zdravstvo, policija, penzioneri itd.) proizilazi da gradjani Leskovca finansiraju sa oko 55 miliona evra gradjane iz drugih delova zemlje. To znači, da svaki zaposleni iz Leskovca finansira u proseku ostala područja u Srbiji sa oko 2.000 evra godišnje, ili mesečno sa 167 evra;


- Centralna vlast je pokrenula proces privatizacije koji je, na primeru Leskovca, kompromitovao, a ne uspostavio poverenje građana u vlast, privatnu svojinu i preduzetništvo.
Na primer, jedan isti čovek, koji se izdaje poreklom za Leskovčanina, kao direktor konsultantske kuće„Di Loite  Touch“, procenio je „Zdravlje“ na 120 miliona dolara, a kao direktor Agencije za privatizaciju, prodao ga je za 3,5 miliona evra.

III Kako se troše pare Leskovčana?


Građani Leskovca, kao ekonomski najznačajniji deo postojećeg grada, finansiraju oko 80% zajedničke kase. Iz te kase, između ostalog, finansira se:
- 90 osnovnih škola;
- 34 zdravstvene institucije;
- 606 km putne mreže, od čega 397 km čini lokalna putna mreža;

Građani Leskovca, s obzirom na to da dolazi do konstantnog fiskalnog prelivanja dohotka iz opštine u druge delove zemlje, finansiraju i:
- 28.000 zaposlenih u državnoj upravi;
- Izgradnju Kusturičinog filmskog grada (86 miliona dinara);
- Toranj na Avali;
- Obilaznicu oko Beograda;
- Izgradnju mostova u Beogradu;
- Realizaciju ugovora sa FIAT-om u Kragujevcu (sa ulaganjima od 105.000 evra po jednom novootvorenom radnom mestu);
- Sanaciju RTB Bor (130 miliona evra)
- Pripremu za izgradnju metroa u Beogradu.
  • 1

#10 Vesko.

Vesko.
  • Members
  • 1,733 posts

Posted 03 October 2010 - 15:28

Opstina Leskovac ima 149 279 stanovnika, 22 679 radnih mesta, prosecna zarada 26 137 RSD, prosecna zarada po stanovniku 3 971 RSD.

Sam grad Leskovac ima oko 78 000 stanovnika, a preko 70 000 zivi u okolnim selima. Pretpostavljam da je "stvarna prosecna zarada" po stanovniku nesto veca od 3 971 RSD, zato sto se mnogi koji zive u tim okolnim selima bave "agrikulturnim aktivnostima" i na taj nacin sticu prihode koji nisu ukalkulisani u prosecnu zaradu.

Nezaposlenost u opstini Leskovac je nesto preko 40%, na evidenciji NSZ je 20 888. Pretpostavljam da od 1/3 do 1/2 (od 7 000 do 10 000) nezaposlenih, zivi u okolnim selima, i da se mnogi od njih bave "agrikulturnim aktivnostima", ali posto su prihodi koje steknu na taj nacin nedovoljni, oni traze dodatne poslove...

Posted Image
Autor tabele: Miroslav Zdravković
  • 0

#11 yoyogi

yoyogi
  • Members
  • 6,418 posts

Posted 03 October 2010 - 15:47

Nezaposlenost u opstini Leskovac je nesto preko 40%


To je katastrofa po bilo kojim merilima.

5% nezaposlenih je neko ravnotezno stanje.

Vidim da ni cela Srbija nije bolja.
  • 0

#12 Tribun pučki

Tribun pučki
  • Members
  • 2,481 posts

Posted 03 October 2010 - 16:52

Opstina Leskovac ima 149 279 stanovnika


Резултат претраживања
Територија
O04
Лесковац
156252
O04 - Број становника према Попису 2002.

http://webrzs.stat.gov.rs

Koliko je to, 7.500 ljudi manje za 8 god?
  • 1

#13 Vesko.

Vesko.
  • Members
  • 1,733 posts

Posted 03 October 2010 - 17:29

Резултат претраживања
Територија
O04
Лесковац
156252
O04 - Број становника према Попису 2002.

http://webrzs.stat.gov.rs

Koliko je to, 7.500 ljudi manje za 8 god?

2002 - 156 224
2009 - 149 279

To je procena broja stanovnika do koje se doslo, tako sto je od rezultata popisa 2002 odbijen negativan prirodni prirastaj.
Postoji mogucnost da je broj stanovnika i manji od tog broja, zbog migracije stanovnista. Videce se sledece godine na popisu.
  • 0

#14 Tribun pučki

Tribun pučki
  • Members
  • 2,481 posts

Posted 03 October 2010 - 18:35

Da ne budu samo loše vesti iz Leskovca, a i evo jednog zabludelog investitora koji je rešio da kintu uloži u "pasivne krajeve".

Pašina česma u arapskoj izvedbi

Teške građevinske mašine danima rasčišćavaju teren na tri lokacije nekada popularnog leskovačkog izletišta Pašina česma, gde će uskoro nići sportska igrališta i hoteli.
Posao na tenderu dobile su tri lokalne građevinske firme, a investitori su Salim Al Orejmi iz Omana i Naser Al Ameri iz Ujedinjenih arapskih emirata, koji naizmenično, sa predstavnicima svojih ambasada, obilaze gradilište.
Prva faza radova, koja podrazumeva gradnju hotela za sportiste sa restoranom, fudbalski teren sa grejačima, 12 mini terena za ostale sportove i etnopark sa veštačkim jezerom, biće, po navodima Salima Al Orejmija, završena maja iduće godine.
U drugoj fazi planirana je gradnja hotela sa pet zvezdica za bogatije turiste, zatvorena sportska hala, olimpijski bazen, streljana i ergela, a grad će kao poklon dobiti zoološki vrt sa najatraktivnijim divljim životinjama.

http://www.gradnja.r...apskoj-izvedbi/


  • 1

#15 Vietnow

Vietnow
  • Members
  • 291 posts

Posted 03 October 2010 - 18:43

Da ne budu samo loše vesti iz Leskovca, a i evo jednog zabludelog investitora koji je rešio da kintu uloži u "pasivne krajeve".


Dakle, žirafa kao indikator regionalnog razvoja.
  • 0