Jump to content


Photo
- - - - -

Nepravilni glagoli


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
20 replies to this topic

#16 Marcus Lupus

Marcus Lupus
  • Members
  • 479 posts

Posted 13 September 2008 - 16:06

O pitanju "Kako/Zašto (ni)je došlo do promene?" napisano je više hiljada knjiga. :ph34r:

#17 schneetzla

schneetzla
  • Members
  • 239 posts

Posted 13 September 2008 - 20:42

O pitanju "Kako/Zašto (ni)je došlo do promene?" napisano je više hiljada knjiga. :ph34r:


Ako te vec mrzi da objasnis ukratko, daj mi bar jednu ili dve knjige o tome. :)

#18 Marcus Lupus

Marcus Lupus
  • Members
  • 479 posts

Posted 14 September 2008 - 23:18

Za početak, etimološki rečnik italijanskog jezika bi mogao da ti pomogne, a za dublja istraživanja "Uvod u indoevropsku filologiju", autor dr. Vanja Stanišić, ili konkretno za italijanski Gordana Teric, ISTORIJA ITALIJANSKOG JEZIKA, Filoloski fakultet, Beograd, 1995; II izdanje: 2001.

Inače, evo jedne ilustracije tematike (preuzeto sa foruma Filološkog fakulteta), čisto da znaš da li želiš da se upuštaš:
"Polazeci od pluskvamperfekta u klasicnom latinskom oblici
TIMUISSEM
TIMUISSES
TIMUISSET
TIMUISSEMUS
TIMUISSETIS
TIMUISSENT
preko narodnog latinskog
TEMISSEM
TEMISSES
TEMISSET
TEMISSEMUS
TEMISSETSI
TEMISSE
daju na posletku
TEMESSI - i na kraju analogijom prema perfektu
TEMESSI es>i
TEMESSE pravilno
TEMESSIMO bez sinkope
TEMESTE sa sinkopom
TEMESSERO analogijom prema perfektu."

#19 gagiidada

gagiidada
  • Members
  • 15 posts

Posted 16 August 2009 - 18:07

U srpskom jeziku glagoli JESAM, BITI i HTETI su nepravilni. Treba uporediti promenu nepravilnih glagola sa promenom pravilnih glagola kroz glagolske oblike.
Na primer, uzeću glagol TRČATI i glagol HTETI.
Prezent bi bio:
  • trčim 1. jesam
  • trčiš 2. jesi
  • trči 3. jeste

  • trčimo 1. jesmo
  • trčite 2. jeste
  • trče 3. jesu
Većina glagola se menjaju kao TRČATI, a nepravilni glagoli se menjaju drugačije, odnosno nepravilno. Ovo važi za većinu glagolskih oblika.
Takođe, koriste se i za građenje nekih oblika, kao što su to perfekat, futur I i II, potencijal...
Ovi glagoli imaju i svoje skraćene, odnosno enklitičke oblike:
od hteti su: ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će
od jesam: sam, si, je, smo, ste, su

Edited by gagiidada, 16 August 2009 - 18:11.


#20 Transatlantic

Transatlantic
  • Members
  • 45 posts

Posted 18 August 2009 - 11:12

Nepravilni jezički oblici nastaju tako što neko produktivno pravilo prestane da bude produktivno (recimo, u engleskom je umlaut prestao da bude produktivan, tj. više se ne primenjuje na nove slučaje, ali zato i dalje imamo oblike kao man -- men ili goose -- geese), a druga nastave da to budu. Konkretno, kod germanskih jakih glagola je ablaut (promena vokala) već bio neproduktivan u protogermanskom (dok je u indoevropskom bio produktivan). Glagoli koji su nastajali kasnije su bez izuzetka bili bez ablauta, a sa dentalnim nastavkom tipičnim za slabe glagole (-d- ili -t-). Praktično, radi se o dva različita jezička nanosa po starosti.

Naravno, psiho i neurolingvističko objašnjenje o dve vrste obrade jezičkih oblika svakako stoji, ali ono ne objašnjava zašto neko pravilo odjednom postane neproduktivno, tj. prestane da se primenjuje. Pravila postaju neproduktivna kada deca prestanu da ih usvajaju, a za to koren pre treba tražiti u nepsiholingvističkim faktorima kao što je jezička promena (npr. glasovne promene mogu da razore sistem koji čini pravilo) ili masovni bilingvizam (kontakt između jezika), gde često dolazi do pojednostavljivanja ili prosto promene sistema.

Naravno, objašnjenje da se nepravilne forme zadržavaju jer su frekventne i zapamćene u deklarativnoj memoriji svakako stoji.

#21 Marcus Lupus

Marcus Lupus
  • Members
  • 479 posts

Posted 21 August 2009 - 03:16

Može se naići na najraznovrsnija objašnjenja zaista. Moj favorit je neko koje polazi od krvnih grupa govornika, više se ne sećam tačno šta su hteli da objasne, ali baš su simpatični. :ph34r: