1164 replies to this topic

[Kinik]

...

 

 

 

 

 

...

Edited by Kinik, 01 August 2017 - 14:38.

[Attolini]

legia - astana

Attached Files

•  legia.jpg   117.33KB   11 downloads

[Attolini]

Terazije, 17. VIII 1941.

 

DA BI "EFEKTNO ZASTRAŠILI STANOVNIŠTVO" I ZAUSTAVILI I ODVRATILI NAROD OD BORBE PROTIV NEMAČKOG OKUPATORA, ŠEF BEOGRADSKOG GESTAPOA SS-MAJOR KARL KRAUS I VOJNI ZAPOVEDNIK SRBIJE GENERAL HAJNRIH DANKELMAN NAREDILI SU "SPROVOĐENJE EGZEMPLARNE ODMAZDE U BEOGRADU". UJUTRU 17. AVGUSTA 1941. U CENTRU BEOGRADA OBEŠENA SU TELA PET RODOLJUBA. TO SU BILI UČENIK MILORAD POKRAJAC, KROJAČ JOVAN JANKOVIĆ, OBUĆAR SVETISLAV MILIN I ZEMLJORADNICI VELIMIR JOVANOVIĆ I RATKO JEVIĆ

Dosta toga što danas znamo o čoveku i njegovim univerzalnim i neotuđivim pravima nastalo je posle Drugog svetskog rata kao opozicija nacističkom tretiranju ljudskog bića koje smo videli u ovoj priči.

Zato je važno da se sećamo ovih ljudi čija smrt predstavlja pobedu nad smrću i čiji nas izbori podsećaju na ono najbolje u nama.

 

 

 

.Priču o streljanim Beograđanima nećete naći ni u jednom udžbeniku istorije, a spomenika, iako se nalazi u centru Beograda, nema na sajtu grada u rubrici posvećenoj prestoničkim spomenicima. I bronzana spomen-ploča sa imenima ubijenih i epitafom je nekoliko puta kradena.

 

Da situacija bude još gora, ovo nije jedino što je ukradeno!

 

Originalna vešala-bandere na kojima su visili nesrećni Srbi umetnički su prerađena i preneta su prilikom izgradnje Aleje streljanih rodoljuba 1941-1944 na Novo groblje gde je uređeno posebno spomen obeležje.

A onda je, prilikom rekonstrukcije kompleksa 2003. godine neko ukrao vešala! Bandere su kasnije nađene, ali su u tom trenutku već bile isečene i nepopravljivo uništene. Od tada, na Novom groblju su samo replik

 

http://www.vreme.com....php?id=1236074       http://www.dnevno.rs...nicima-istorije

 

[Sunshine State]

Na danasnji dan, pre 97 godina:

Ratified on August 18, 1920, the 19th Amendment to the U.S. Constitution granted American women the right to vote - a right known as woman suffrage.

http://www.history.c.../19th-amendment

[Kinik]

...

 

>> ... Godišnjica masakra na Korićanskim stijenama

Predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković je rekao da je na tim stijenama 21. augusta 1992. strijeljano 200 muškaraca

 

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini i Regionalni savez logoraša Banja Luka danas obilježavaju godišnjicu stravičnog zločina nad logorašima na lokalitetu Korićanske stijene na planini Vlašić.

 

Predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković kazao je za Fenu da je na tim stijenama 21. augusta 1992. godine strijeljano 200 muškaraca, logoraša, koji su prethodno bili zatvoreni u prijedorskim logorima.

 

- Naređeno im je da izađu iz autobusa na ivicu ponora, gdje su streljani u leđa i bacani u provaliju. To je strašan prizor - naglasio je.

 

Mešković je kazao da je ovaj masakr preživjelo 12 osoba čija su svjedočenja doprinijela da se dio odgovornih procesuira i kazni, te da istina o ovom zločinu bude zabilježena.

 

- Međutim, broj ljudi koji je odgovarao za taj zločin je vrlo mali. Zločinci su dobili  211 godina zatvora za 200 nevino strijeljanih civila - kazao je Mešković. 

 

U znak sjećanja na brutalno ubijene, bivši logoraši i porodice će danas s ruba litice baciti 200 ruža.

 

OSLOBOĐENJE PORTAL ... <<

 

 

...

[bohumilo]

Na danasnji dan pre 17 godine vlasti u Srbiji su kidnapovale (nateravsi ga pomocu sluzbenih legitimacija da udje u automobil), svezale lepljivom trakom, odvezle izvan grada i ubile gradjanina Ivana Stambolica, kao politickog protivnika:

 

 

MESTO ZLOČINA: Fruška gora

 

Ivan Stambolić je, kako je to ustanovljeno presudom prvostepenog Specijalnog suda za borbu protiv organizovanog kriminala i Vrhovnog suda Srbije (drugostepenom i trećestepenom), po nalogu Slobodana Miloševića, 25. avgusta 2000. godine otet u blizini svoje kuće na Košutnjaku, bijelim kombijem odvezen na Frušku goru, gdje ga je s dva metka u potiljačni dio glave ubio osuđeni Berček, iz pištolja "pjetro bereta" kalibra 22 LR (5,6 mm), te su ga tamo i zakopali, nakon što su leš zalili živim krečom. Nađen je tek u vrijeme Sablje, 27. marta 2003. godine.

Posmrtni ostaci nađeni su zahvaljujući svjedoku saradniku Nenadu Šari, koji je pokazao mjesto gdje je Stambolić ubijen. Prvostepeni sud saslušao je stalnog sudskog vještaka dr Branka Mandića, na okolnost pretrpljenog straha Stambolićevog u vrijeme otmice i ubojstva: "Sud je nesumnjivo utvrdio da je kod oštećenog kritičnom prilikom, dakle u trenutku kad biva otet, došlo do naglog porasta afektivne napetosti, čiji je osnovni psihološki sadržaj afekt straha visokog intenziteta, jer se oštećeni našao u situaciji kada nije bio u mogućnosti da preduzme bilo kakve adekvatne motorne radnje da bi zaštitio svoj telesni integritet i vitalnu egzistenciju. Ovaj strah traje od momenta otmice do trenutka kada je lišen života, pri čemu je strah bio realan i visokog intenziteta, a kulminirao je u trenutku kada je oštećenom, sada pok. Stambolić Ivanu naređeno da klekne", navodi se u prvostepenoj presudi, te zaključuje da je "strah normalna reakcija, koja se javlja kod svake osobe kada je vitalna egzistencija ugrožena, a kod Stambolića je bio realan strah, koji je s obzirom na tok događaja imao svoj rast intenziteta, a kulminirao je neposredno pred gubitak života".
Stambolić je otet ujutro ispred svoje kuće, ubačen prisilno – prijetnjom pištoljem – u kombi, pod izlikom da ide na informativni razgovor. U kombiju su mu na ruke stavljene lisice, noge su mu omotane širokom ljepljivom trakom, jednako kao i usta i oči novinama koje su potom obavijene takođe ljepljivom trakom. U kombiju je, kad su stigli na odabrano mjesto egzekucije, tako svezan i nemoćan čekao da počinioci iskopaju raku – tek poslije toga je izvučen i doveden do nje, bio prisiljen da klekne, te i da sluša pripreme za vlastitu egzekuciju. Pritom, nije mogao ništa reći: "samo je nešto mumljao", izjavio je jedan od optuženih pred sudom godinama kasnije.

Kazne

Miloradu Ulemeku Legiji i pripadniku JSO-a Branku Berčeku Vrhovni sud je potvrdio maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora, dok je Leonidu Milivojeviću prvostepenu kaznu od 15, Vrhovni sud preinačio na 30 godina zatvora. Dušanu Maričiću, prvotno osuđenom na maksimalnih 40 godina, kazna je smanjena na 30, Nenadu Bujoševiću s 40 na 35, dok je Nenadu Iliću potvrđena kazna od 15 godina zatvora.
Kazna od 15 godina zatvora, zbog pomoći počiniocima krivičnog djela, potvrđena je Radomiru Markoviću, dok je bivšem zamjeniku načelnika Bezbednosno-informativne agencije (BIA) Miloradu Bracanoviću, u vrijeme zločina oficira bezbednosti JSO-a, prvostepena kazna od četiri godine preinačena na dvije godine zatvora.
Osim toga, Vrhovni sud je potvrdio prvostepenu presudu u dijelu u kojem se osuđenim pripadnicima JSO-a nalaže da vrate protupravnu imovinsku korist koju su kao nagradu za izvršene zločine dobili od prvoosuđenog Ulemeka, pa tako Berček i Milivojević moraju vratiti dinarsku protuvrijednost od 30.000 njemačkih maraka, a Maričić i Bujošević 20.000 maraka, te Ilić 10.000 maraka, sve preračunato u odgovarajuće iznose evra, a u dinarskoj protuvrijednosti po zvaničnom kursu NBS-a na dan isplate, u korist budžeta Republike Srbije.

 

http://www.vreme.com...w.php?id=920460

Edited by bohumilo, 25 August 2017 - 18:53.

[Schrodinger]

Zlocini bezumnih islamofashista i njihovih pomagaca nece biti zaboravljeni.

 

 9-11-memorial-02-marley-white__x_large.jpg   177.05KB   2 downloads

[BeIgrade]

NE SMEMO ZABORAVITI OVOG ČOVEKA Grčki oficir je ODBIO da bombarduje Srbe, pa osuđen na zatvor

 

http://www.blic.rs/vesti/drustvo/ne-smemo-zaboraviti-ovog-coveka-grcki-oficir-je-odbio-da-bombarduje-srbe-pa-osuden-na/rbdwcky

[Kinik]

...

 

 

Jel to ove grkovske degenerike ne treba da zaboravimo?

 

 

 

Djubrovi jedni!

 

...

[GlennGould]

To ti je na nivou RTSa 90'. Ista meta - isto odstojanje.

"Pravoslavna braća" je šifra po kojoj smo prvo planski opljačkani & osiromašeni, a potom rasturajući državu silovali/proterali/ubili sve ono drugo.

Gadi mi se da to još uvek nije apsolvirano.
Čuj, 'opozicija'!

'ebe mi se za pravoslavnu & inu braću.
Ima nas sa malo dužim pamćenjem i vrlo dobro se sećam te braće 80'. Ogrezlu u primitivizmu & nacionalizmu. Tipični balkanski džiberi. Bili i ostali... to je njihov problem.

Upotrebljavati te šifre, to je znak da nam je 'opozicija' i dalje nacionalistička. Da se ne zaboravi, indeed.
I to im je ujedno i glavni problem. Vučko tu ima bolji pedigre, a drljavinu o EU je uspeo da skine od "demokrata". Allaround player, što bi se reklo.

[Honey Badger]

NE SMEMO ZABORAVITI OVOG ČOVEKA Grčki oficir je ODBIO da bombarduje Srbe, pa osuđen na zatvor

 

http://www.blic.rs/vesti/drustvo/ne-smemo-zaboraviti-ovog-coveka-grcki-oficir-je-odbio-da-bombarduje-srbe-pa-osuden-na/rbdwcky

 

Pricao mi prijatelj Sarajlija njegovo iskustvo. On je tada bio novinar poznatih britanskih novina i isao je u akciju na jednom od britanskih bombardera valjda da napise izvjestaj. U jednom momentu pilot kaze - ova je za tebe... I izbaci bombu.

 

Bolje od toga bi bilo jedino da mu je dozvolio da on pritisne dugme.

Edited by Honey Badger, 14 September 2017 - 13:33.

[Atreid]

Ovo se nece zaboraviti, posto je ova knjiga i danas aktuelna, a objavljena je prije tacno 150 godina na danasnji dan:

 

 

Kapital: kritika političke ekonomije (njem. Das Kapital: Kritik der politischen Oekonomie), najvažnije djelo njemačkog ekonomista i filozofa Karla Marxa, izdano 14. septembra 1867. u Hamburgu. Djelo se sastoji od triju knjiga, a bavi se kritikom tadašnjeg kapitalističkog sustava. Marx je na tom djelu radio 40-ak godina, a uspio je dovršiti samo prvu knjigu, dok je druge dvije dovršio njegov prijatelj i suradnik Friedrich Engels nakon Marxove smrti 1883. godine.

 

 

Rukopis prevoda Kapitala na izložbi u Museum der Arbeit povodom 150 godina objavljivanja Kapitala Karla Marksa.

[Denis Jasharevic]

Alkoholichar pisao knjigu 40 godina i nije je dovrshio ....... shto li? Pitam se.

[alberto.ascari]

Ovo se nece zaboraviti, posto je ova knjiga i danas aktuelna, a objavljena je prije tacno 150 godina na danasnji dan:

 

 

Kapital: kritika političke ekonomije (njem. Das Kapital: Kritik der politischen Oekonomie), najvažnije djelo njemačkog ekonomista i filozofa Karla Marxa, izdano 14. septembra 1867. u Hamburgu. Djelo se sastoji od triju knjiga, a bavi se kritikom tadašnjeg kapitalističkog sustava. Marx je na tom djelu radio 40-ak godina, a uspio je dovršiti samo prvu knjigu, dok je druge dvije dovršio njegov prijatelj i suradnik Friedrich Engels nakon Marxove smrti 1883. godine.

 

 

Rukopis prevoda Kapitala na izložbi u Museum der Arbeit povodom 150 godina objavljivanja Kapitala Karla Marksa.

 

 

Izdržavano lice koje je jednom knjigom sjebalo dve milijarde ljudi istočno od Trsta.

 

Šta bi tek bilo da je stigao da napiše i ostatak....

 

Ovo stvarno ne treba da se zaboravi, slažem se sa tobom.

[Denis Jasharevic]

Izdržavano lice koje je jednom knjigom sjebalo dve milijarde ljudi istočno od Trsta.

 

Šta bi tek bilo da je stigao da napiše i ostatak....

 

Ovo stvarno ne treba da se zaboravi, slažem se sa tobom.

 

Vjechnaja pamjat

Edited by Denis Jasharevic, 14 September 2017 - 21:47.