Jump to content


Photo
- - - - -

Alchajmerova bolest


  • Please log in to reply
17 replies to this topic

#1 Zahir

Zahir
  • Members
  • 7 posts

Posted 29 January 2008 - 01:06

Možda sam pogrešila mesto gde postavljam temu, ali pre neki dan je o ovoj bolesti bila emisija baš na B92, pa me zanima da li je iko gledao i šta se tu pričalo? Postoji li potencijalni lek za to?
  • 0

#2 golosina

golosina
  • Members
  • 496 posts

Posted 03 February 2014 - 19:18

Lek ne postoji... Tj, piju se lekovi koji doprinose da se bolest uspori, ali kada jednom krene, nema povratka.

Mene zanima da li neko brine o osobi sa Alchajmerom i kakva su vam iskustva u vezi sa tim...


  • 0

#3 Nikolina5

Nikolina5
  • Members
  • 18 posts

Posted 24 November 2014 - 12:55

Moj komšija ima Alchajmera i prijatno sam se iznenadila kada sam ga videla poslednji put, ponovo je nasmejan i prijatan. Ostali ukucani su presrecni, kazu da mu daju nesto na prirodnoj bazi, neki karnozin


  • 0

#4 Grim_Trimer

Grim_Trimer
  • Members
  • 4 posts

Posted 06 December 2014 - 13:43

Practice Neurobik every day.


  • 0

#5 Mama_mia

Mama_mia
  • Members
  • 3,674 posts

Posted 06 December 2014 - 14:14

Moj komšija ima Alchajmera i prijatno sam se iznenadila kada sam ga videla poslednji put, ponovo je nasmejan i prijatan.

 

...sigurno je to raspolozenje individualno,

jer moj komsija je postao nasmejan i prijatan tek kad je oboleo i zaboravio sve


  • 1

#6 villiem

villiem
  • Members
  • 2,359 posts

Posted 06 December 2014 - 20:35

http://www.imdb.com/title/tt3316960/

 

Odgledao sam pre nekoliko dana i jos sam pod utiskom, tako da mozda, ako neko zeli info... mislim da je ovo dobar..mada je fikcija


  • 0

#7 golosina

golosina
  • Members
  • 496 posts

Posted 12 October 2015 - 17:14

ovo je simpatičan film, ali je stanje pacijenata posle nekoliko godina bolesti mnogo, mnogo gore od pokazanog u filmu...

 

http://www.imdb.com/title/tt3316960/

 

Odgledao sam pre nekoliko dana i jos sam pod utiskom, tako da mozda, ako neko zeli info... mislim da je ovo dobar..mada je fikcija


  • 1

#8 Vjekoslav

Vjekoslav
  • Members
  • 10,285 posts

Posted 23 November 2015 - 21:07

na primjeru Alzheimerove bolesti, i to od same dijagnostike preko prepoznavanja / priznavanja do tretmana oboljelih, odnosno njihovih prava (i prava njihovih obitelji), vidi se (upravo drasticna) razlika izmedju razvijenih liberalnih drustava kakva su na Zapadu (UK, SAD), i primitivnih (etnicko-epskih), kakva su u Hrvatskoj i Srbiji. ja sam u pricu o Alzheimeru aktivno ukljucen od prije tri-cetiri godine kada sam krenio vodit moju majku na pretrage (trebalo je dvije godine da joj dijagnosticiraju "netipicni oblik"), medjutim kada sam vidio kako se problematici Alzheimerove bolesti pristupa u Velikoj Britaniji, ili u Sjedinjenim Americkim Drzavama, ostao sam, pa blago je receno, sokiran (pripizdinom u kojoj zivim).

 

http://www.alzheimer.hr/

 

vs

 

https://www.alzheimers.org.uk/

 

...

 

http://www.personalg...sonalgpstracker

 

 

 

 

 

 


  • 2

#9 Vjekoslav

Vjekoslav
  • Members
  • 10,285 posts

Posted 25 November 2015 - 07:01

Glazgovska deklaracija

 

Kao potpisnici obvezujemo se dosljedno promicati sva prava, dostojanstvo i samostalnost ljudi koji žive s demencijom. Ta su prava opća i zajamčena Europskom konvencijom o ljudskim pravima, Općom deklaracijom o pravima čovjeka, Međunarodnim paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima i Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Potvrđujemo da svaka osoba koja živi s demencijom ima:

  • pravo na pravodobnu dijagnozu;
  • pravo na dostupnost kvalitetne potpore nakon dijagnoze;
  • pravo na osobno usmjerenu, koordiniranu i kvalitetnu njegu tijekom bolesti;
  • pravo na pravičan pristup liječenju i terapijske intervencije;
  • pravo da bude poštovana u društvu.

Pozdravljamo to što se demencija sve češće priznaje kao javnozdravstveni prioritet na nacionalnoj i europskoj razini te pozivamo europske vlade i institucije da osiguraju prava osobama koje žive s demencijom te da se ta prava poštuju i potvrđuju.

 

...

 

Mi posebice pozivamo Europsku komisiju da:

  • - razvije Europsku strategiju o demenciji; 
  • - odredi visokog dužnosnika koji bi usklađivao aktivnosti i istraživanja u području demencije u sklopu programa kao što su Horizon 2020., Program potpomognutog života u okružju europskoga inovativnog partnerstva u aktivnom i zdravom starenju, Združeni programi istraživanja neurodegenerativnih bolesti i Inovativna medicinska inicijativa;
  • - osnuje stručnu skupinu za demenciju u kojoj će biti uglednici iz Europske komisije, predstavnici zemalja članica EU i civilnih društava radi razmjene iskustava;
  • - novčano pomaže, na temelju svojih programa javnog zdravstva, organizacije Alzheimer Europe, European Dementia Observatory i European Dementia Ethics Network.

Pozivamo članove Europskoga parlamenta da:

  • - postanu članovi Europske udruge bolesnika s Alzheimerovom bolesti;
  • - podupru kampanju organizacije Alzheimer Europe i njezinih članica kako bi demencija postala europski prioritet i kako bi se prihvatila Europska strategija o demenciji;
  • da budu dostupni ljudima s demencijom, skrbnicima i predstavnicima udruga bolesnika s Alzheimerovom bolest u njihovim zemljama.

Pozivamo nacionalne vlade da:

  • - razviju sveobuhvatne nacionalne strategije o demenciji s dodijeljenim sredstvima i jasnim procesom nadzora i evaluacije;
  • - uključe ljude koji žive s demencijom i njihove skrbnike u razvoj i praćenje tih nacionalnih strategija;
  • - podupru nacionalne udruge bolesnika s Alzheimerovom bolesti i demencijom.

Pozdravljamo to što je demencija međunarodno prepoznata kao globalni prioritet i odajemo priznanje radu Alzheimer’s Disease International i skupini zemalja G 7 zbog promicanja globalne akcije o demenciji te pozivamo međunarodnu zajednicu da:

  • - na temelju uspješne europske suradnje, kad je riječ o demenciji, uključi europske  inicijative u razvoj globalnih planova o demenciji;
  • - uključi udruge bolesnika s  Alzheimerovom bolesti i ljude s demencijom u proces odlučivanja i utvrđivanja globalnog plana istraživanja i konzultiraju se s njima;
  • - prihvati holistički pristup prioritetima istraživanja i uključi se u psihološko-socijalne, skrbničke, socijalno-ekonomske i zdravstvene sustave istraživanja kako bi osigurala da ciljevi istraživanja budu korisni  ljudima koji već sada žive s demencijom te onima koji će s demencijom živjeti u godinama koje dolaze;
  • - znatno poveća sredstva namijenjena svim područjima istraživanja demencije;
  • - promiče demenciju kao prioritet u drugim međunarodnim tijelima, uključujući i skupinu zemalja G 20, Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) i Ujedinjene narode.

 

Sign-Glasgow-Declaratzion.gif


Edited by Vjekoslav, 25 November 2015 - 07:08.

  • 0

#10 chieftecs

chieftecs
  • Members
  • 21 posts

Posted 25 November 2015 - 10:12

Ocekujem da ce u narednoj deceniji biti napravljen ozbiljan prodor na polju lecenja bolesti demencija.


  • 0

#11 Vjekoslav

Vjekoslav
  • Members
  • 10,285 posts

Posted 11 December 2015 - 19:03

 

duration: 24min 57sec


  • 0

#12 Vjekoslav

Vjekoslav
  • Members
  • 10,285 posts

Posted 04 October 2016 - 01:48

Vodič za negovatelje obolelih od Alzheimerove bolesti

 

image.jpg

 

Ovaj vodič sastavilo je Udruženje građana „Alchajmer“ koristeći svoja iskustva u radu sa porodicama obolelih po ugledu na Međunarodno društvo za Alzheimerove bolest (Alzheimer Disease International) - ADI. Vodič je namenjen porodicama obolelih od Alzheimerove bolesti, a sadrži neophodne informacije o prirodi bolesti kao i preporuke negovateljima u savladavanju niza teškoća na koje nailaze prilikom negovanja obolelih. Kako kod nas ne postoje adekvatne ustanove za smeštaj obolelih od Alzheimerove bolesti, a iz dosadašnjeg iskustva u radu sa članovima porodica, negovatelj je u većini slučajeva bračni drug obolelog, koji je i sam u poodmaklim godinama opterećen svojim bolestima i smanjenim fizičkim sposobnostima. Ako dodamo lošu ekonomsku situaciju starih domaćinstva i nedovoljnu obučenost za pravilan tretman obolelih, vodič za negovatelje će biti ogromna pomoć za mnoštvo situacija sa kojima se susreće negovatelj. Bolja informisanost svakako će da unapredi kvalitet života kako obolelog tako i onog koji ga neguje. Ovakav način iznošenja informacija svakako se razlikuje od naučnih publikacija, ali daje dragocen doprinos opštem zdravstvenom prosvećivanju. Namera izdavača je da distribuira vodič svim zainteresovanim kao vid pomoći onima koji neguju osobe sa Alzheimerovom bolesti i drugim demencijama, osobama koje po prirodi svog posla dolaze u kontakt sa obolelim, te široj javnosti. Nije dozvoljeno štampanje i distribuiranje ovog vodiča u komercijalne svrhe.

 

 

 

 

-> vodič

(save as PDF)


Edited by napustio_sahranu, 04 October 2016 - 01:52.

  • 0

#13 Stari Vujadin

Stari Vujadin
  • Members
  • 2,175 posts

Posted 13 October 2016 - 21:54

Kod ove bolesti dužina života najviše zavisi u kom periodu (ranijoj ili kasnijoj fazi) starijeg doba, kao i u kvalitetu nege bolesnika. Moja baka je imala 24/7 kućnu negu običenih med. sestara, pa joj se to i odrazilo na životni vek. Živela je punih 17 godina sa Alchajmerovom bolešću, što je retkost, pa je i zapisan i njen slučaj i u medicinskim knjigama.
  • 0

#14 Vjekoslav

Vjekoslav
  • Members
  • 10,285 posts

Posted 17 October 2016 - 04:51

 

 

...

 

 

www.seaheroquest.com/hr


  • 0

#15 Vjekoslav

Vjekoslav
  • Members
  • 10,285 posts

Posted 17 October 2016 - 05:10

Kod ove bolesti dužina života najviše zavisi u kom periodu (ranijoj ili kasnijoj fazi) starijeg doba, kao i u kvalitetu nege bolesnika. Moja baka je imala 24/7 kućnu negu običenih med. sestara, pa joj se to i odrazilo na životni vek. Živela je punih 17 godina sa Alchajmerovom bolešću, što je retkost, pa je i zapisan i njen slučaj i u medicinskim knjigama.

 

 

Svaka cast tvojoj baki, tvojoj obitelji i svim ljudima koji su joj pomagali da se bori s tom opakom bolescu. 17 godina, obzirom na statisticki prosjek, izgleda jako puno, ali rekordi i postoje da bi se rusili, zar ne?

 

Nije mi bas jasno ovo sto velis oko kucne njege i obucenosti medicinskih sestara, a posto mislim da je to bitna stavka, dozvoli da napisem nekoliko recenica na tu temu. Kod nas ni lijecnici opce prakse nisu obuceni za borbu protiv Alzheimerove bolesti (nisu ucili o toj bolesti na medicinskom fakultetu), a kamoli medicinske sestre. Jedini koji su koliko-toliko upoznati s problematikom i lijecenjem Alzheimerove bolesti su specijalisti neurolozi, psiholozi i psihijatri na klinikama za neurologiju i psihijatriju. Patronazne medicinske sestre svakako mogu pomoci tesko pokretnim i nepokretnim osobama (dakle onima u drugoj i trecoj fazi bolesti) oko presvlacenja pelena, tusiranja / higijene, mjerenja tlaka / secera, itd. medjutim takva je skrb u najboljem (odnosno najtezem) slucaju samo jedan sat na dan, pa i taj jedan sat ne podrazumijeva vikende. Dakle ne mozemo nikako reci da se tu radi o 24/7 kucnoj njezi. Kvalitetan pak rad s oboljelima od Alzheimerove bolesti podrazumijeva nesto posve drugo -> svakodnevne setnje, vjezbe koordinacije / motorike, vjezbe citanja / pisanja / crtanja / modeliranja, prelistavanja starih albuma / slusanja glazbe, i da ne nabrajam dalje, mali milijun stvari i stvarcica koje su nuzne u borbi protiv odumiranja funkcija mozga, a koje ne spadaju u opis posla patronaznih sestara.

 

Da su medicinske sestre u kucnoj njezi obucene (uostalom i placene) za adekvatnu njegu oboljelih od Alzheimerove bolesti, i da je uopce kvalitetan tretman oboljelih priznat od nadleznih institucija, sve ove inicijative raznoraznih civilnih udruga u Europskoj uniji (pa i sama Glasgowska deklaracija) bile bi besmislene. Jednoga dana ce, nadam se, i medicinska sestra po zavrsetku srednje skole znati razliku izmedju Alzheimerove bolesti i staracke senilnosti, no to se ocigledno nece dogoditi preko noci. Posebno u ovim nasim etnickim (ratnickim) drustvima gdje se stari ljudi otpisuju kao tehnoloski visak, a u "najboljem slucaju" tretiraju kao izvor prihoda (mirovine) i nekretnina (kuca, stan) za mlade neradnike koji vise po kaficima i internet forumima. A starih ljudi je sve vise i vise, ne samo u nasoj regiji, vec i na planeti Zemlji, jer ljudi zive sve duze i duze.

 

U Zagrebu u organizaciji HUAB-a od prosle jeseni postoji, a po ugledu na civilizirane zemlje Zapada, tzv. dnevni boravak za oboljele od Alzheimerove bolesti. I to je odlicna stvar i za oboljele i za njihove obitelji. Naime clanovi obitelji koji inace 24/7/365 skrbe o oboljelom tako mogu otici na posao ili u skolu, znajuci da su svog najmilijeg ostavili u dobrim rukama. Na nekoliko lokacija u gradu, od ujutro do popodne, oboljelima se pruza kvalitetan dnevni boravak / strucan nadzor + druzenje (organiziran je cak i prijevoz). Naravno, placa se iz vlastitog dzepa (kao uostalom i sve drugo vezano za problematiku Alzheimera u Hrvatskoj), medjutim, to su trenutno jedina mjesta za koja mozemo reci da se tamo uistinu kvalitetno radi. Nesto slicno postoji u Novom Sadu i Subotici (ne znam za Beograd), a kako cujem, govore da ce biti i u Osijeku. To su dobre vijesti / kvalitativni pomaci nabolje. 


  • 0