Orisni, ne znam da li si čuo za to da Nemci ne mogu da dobiju svoje zlato koje čuvaju u SAD
Ne, nisam cuo, niti me to zanima posto ne utice na mene licno. Nisam Nemac (mada volim da se pravim Nemac .
Ali me inflacija zanima posto utice na mene! Utice na racun za penziju. Utice na racun za plate. Utice na mnoge druge obracune koje drzava radi. I na kraju krajeva, utice i na nekretnine (o cemu je ova tema), posto nekretnine na duzi rok prate inflaciju.
Ti (mi) nisi odgovorio na par pitanja:
1. Da li mislis da je inflaciju lako izracunati, u smislu da je lako prikazati prosek kroz jednu brojku?
2. Da li mislis da drzava namerno prikazuje inflaciju manjom nego sto jeste?
3. Koliko to oni manje prikazuju, je li 1% godisnje ili 2% godisnje ili koliko?
Za 1., eto uzmi za primer Srbiju i da hoces da sracunas samo promenu troskova za zivot u stanovima u Beogradu u poslednjih pet godina. Infostan je skocio recimo 40% svima (ili barem svakog stanu). Oni koji imaju stan ne placaju stanarinu, znaci 0% promene. (To sto im je pala cena stana mozda duplo ne utice na obracun inflacije.) Oni koji iznajmljuju stan placaju stanarinu recimo 30% manje nego pre pet godina, i stanarina im je tad bila 1,5 puta koliko Infostan. Koliko ljudi ima stan a koliko iznajmljuje? Recimo da je 50:50. Znaci, za pola ljudi su troskovi skocili 40%, a za pola ljudi su skocili (150*1,4+100*0,7)/250-1=12%. Ali kako sad da sracunamo prosek izmedju 40% i 12%? Je li 26% posto je pola-pola? Ali sta ako ovi koji imaju stanove placaju skuplji Infostan (jer imaju vece stanove u proseku) nego ovi koji iznajmljuju stanove (jer iznajmljuju manje stanove u proseku)? Onda bi trebalo da inflacija bude bliza 40% nego 12%. A sta sa ljudima koji su se preselili u vece ili manje stanove? Kako sad da obracunamo njihovu promenu troskova kad je Infostan po stanu a ne po coveku koji se seli? Osim toga, neki ljudi su kupili stanove. Neki ljudi su prodali stanove (i zive kao podstanari cekajuci da cene stanova padnu duplo i da kupe dva stana). Kako sad za sve njih da sracunamo jednu brojku i da kazemo inflacija u protekle pet godinu za stanove u Beogradu je bila tacno 28,38%?
Za 2., ako sam dobro razumeo, ti mislis da nije tesko sracunati inflaciju i da drzava tacno zna prosek (npr. zna tih famoznih 28,38% za stanove u Beogradu), ali namerno prikazuje manji prosek.
Za 3., ti mislis da je ovo dobar sajt koji pokazuje koliko drzava prikazu inflaciju manjom nego sto jeste:
http://www.shadowsta...nflation-charts
Jesi li gledao nekad u te grafike i citao sta i kako taj sajt racuna? Sajt je ogromno djubre! Ne moze cak ni da se kopira naslov grafika. Eto trenutno je sa desne strane prvi grafik (sad moram da kucam...) "Consumer Inflation - Official vs ShadowStats (1990-Based) Alternate". Tu je zvanicna inflacija prikazana crvenom linijom, a ova "nezvanicno ali tacno" sracuna je prikazana plavom linijom. Ono sto izgleda je kao da je ova plava linija uvek 2,5% iznad crvene. Da li to znaci da drzava svake godine pokazuje inflaciju 2,5% manjom nego sto jeste? I to bas svake godine 2,5%. Ne neke 2% a neke 3%. Nego bas uvek 2,5% razlike.
A razmislimo i sami.
Pa razmisli i sam. Ako je razlika izmedju "prave" inflacije i zvanicno prikazane inflacije zaista 2,5% godisnje (ma uzmi cak i 1% godisnje!), da li bi se to primetilo na duzi rok? Eto od 1990-e je proslo 24 godine. Ja sam mislio da su se cene otprilike udvostrucile u Americi, tj. da li je inflacija bila oko 3% godisnje. Moja plata obicno prati inflaciju, pa ako je bila $100,000 1990-e, onda je sad oko $200,000. Ali da vidimo zvanicne brojke za inflaciju. Mozes da odes na http://www.bls.gov/d..._calculator.htm Tamo ukucas $1 i odaberes 1990 i dobijes: "$1 in 1990 has the same purchasing power as $1.82 in 2014". Znaci zvanicna inflacija je 1,82^(1/24)-1=2,5% godisnje u protekle 24 godine (ili se kaze "proteklih 24 godina"?). Moja plata je znaci skocila malo vise, pa mozda zbog toga mogu da kupim malo vise robe i usluga u proseku, mada meni izgleda kao da mogu da kupim otprilike isto.
E sad, da li ti mislis da ljudi ne bi primetili da je inflacija zaista kao sto kaze taj "shadowstats" sajt? Znaci, da je inflacija zaista oko 5% godisnje. Onda bi taj $1 iz 1990-e bio kao 1,05^24=$3,22 danas, znaci razlika u odnosu na zvanicnu inflaciju bi bila (3,22-1,82)/1,82=77%. (Primeti da to nije 2,5%*24=60% nego jos vise, 77%, zbog kumulativnog efekta inflacije.) Da li ti zaista mislis da ljudi ne bi osetili da su prosecne cene 77% vece i da mogu da kupe odgovarajuce manje roba i usluga? Cak i da ta razlika nije 2,5% koliko "shadowstats" prikazuje nego da je samo 1% godisnje, to znaci da bi prava inflacija bila oko 3,5%, pa bi $1 iz 1990-e sad vredeo 1,035^24=$2,28. Opet, da li mislis da ljudi ne bi osetili razliku od (2,28-1,82)/1,82=25%?
Eto ti sad daj odgovore na pitanja koja sam ti postavio.
Ako hoces moje odgovore, prvi na pitanje 1. je da je jako tesko sracunati taj prosek za inflaciju. (Eto ako nije tesko, ti nam reci kolika je za stanove u Beogradu.) Svako od nas ima nasu licnu stopu inflacije na osnovu nasih troskova. Tebi je bitna tvoja licna stopa i da li je ona veca ili manja od zvanicne inflacije kojom drzava obracunava neke penzije, plate i mnoge druge stvari. Ako hoces da vidis jedan ozbiljan projekat koji pokusava da sracuna inflaciju na drugaciji nacin nego sto to radi zvanicna statistika, onda mozes videti http://bpp.mit.edu/usa/ Ti ljudi prate inflaciju preko cena koje objavljuju onlajn prodavnice. Izgleda da su te cene isle nesto vise nego zvanicna inflacija, ali manje od 2% kumulativno za preko sest godina od 2008-e. To i dalje ne znaci da inflacija nije kao zvanicna ako bi se uzele u obzir cene usluga koja se ne prodaju preko onlajn prodavnica. Odgovor na pitanje 2. je da ne verujem da drzava namerno zeli da prikaze inflaciju manjom nego sto jeste nego odgovor sledi iz ovoga 1.: tesko je sracunati taj prosek proseka svih prosecnih proseka, i onda ono sto prikazu je njihov najbolji "guess", a prava inflacija moze biti i nesto veca i nesto manja. Odgovor na pitanje 3. je da tokom duzeg vremena cene onoga sto zvanicna inflacija prati u proseku zaista rastu onoliko koliko ta inflacija kaze. E sad, da li ta inflacija zaista prati najvaznije cene i pravu "prosecnu potrosacku korpu", to je vec drugo (iliti cetvrto) pitanje.
Koliko se svake godine uvećava novčana masa u dolarima, a koliko se povećava proizvodnja i ponuda zlata?
Kakve veze sad ima zlato (narocito iz Nemacke)?! Mislio sam da je tvoja polazna teza da drzava zna tacan procenat inflacije ali namerno prikazuje 2,5% manjim godisnje nego sto zaista jeste. Ili to nije tvoja teza nego ti pricas o necem sasvim drugom?