Pitanja o svemu i svačemu
#1
Posted 17 October 2007 - 22:47
#2
Posted 17 October 2007 - 23:21
Kao prvo, imaću mnogo pitanja verujem, i za ovaj pdf
Drugo, odnosno prvo pitanje:
Kako to svi kad se razbole od gripa recimo imaju povišenu T a neko nema? I šta znači kad se povisi (now) temperatura tom nesretniku (me) kome se inače ne povišava da ne kažem ne podiže?
edit: sitni dodaci
Edited by John Finn's Wife, 17 October 2007 - 23:25.
#3
Posted 18 October 2007 - 01:54
#4
Posted 18 October 2007 - 17:12
Jedini put kad sam se ukuvala u telu bilo je pri boginjama koje sam potkačila u ranoj mladosti sa čitavih 25 godina
#5
Posted 18 October 2007 - 17:36
Dakle povišena temperatura kvalitativno i kvantitativno varira od osobe do osobe i od oboljenja do oboljenja.
Takođe, samo povišenje temperature nije dovoljno da bi se na konto toga započelo lečenje. Moraju se pronaći još neki simptomi i/ili znaci koji će ukazati na to kakav je tip infekcije (virusna, bakterijska) kao i gde je lokalizovana i da li je uopšte lokalizovana (sepsa!).
Stoga, samo povišenje temperature je samo jedan od znakova koji mogu ukazati u kom smeru dalje razmišljati. Inače, samo po sebi ne predstavlja objektivni problem osim ako ne pređe 42 stepena C jer tada dolazi do denaturacije belančevina. Subjektivno mala povećanja telesne temperature (između 37 i 38 stepeni C, tzv. subfebrilno stanje) uglavnom se teže podnose nego povećanje temperature između 38 i 39 stepeni ali to je možda i zbog toga što su te subfebrilne temperature karakteristične za virusne infekcije kod kojih je jedan od najčešćih simptoma i opšta malaksalost organizma.
#6
Posted 18 October 2007 - 17:51
A ovo što su varijacije indvidualne, ima li nekih negativnih konotacija (u vezi sa nečim drugim), ili je prosto "individualno" i nije ni dobro niti loše?
#7
Posted 18 October 2007 - 19:19
Nema negativnih konotacija. Prosto, šema je jednostavna: ako ima temperature - infekcija, što više temperatura raste infekcija je jača (dinamički gledano jednu osobu - npr. ujutro ima 37,5 a uveče skoči na 38,5 to je znak da se stanje pogoršalo), no ako nema temperature ili je osoba "samo" subfebrilna to ne znači da je infekcija lagana ili blaga (tj. znači ako je prethodno ista ta osoba imala 39). Ja sam recimo imao u praksi ženu koja mislim nije bila čak ni subfebrilna a imala je takvu pneumoniu da je bila istovremeno i na Penicilinu i na Gentamicinu... Takođe, gotovo sve hronične infekcije po pravilu daju subfebrilnost (TBC pluća na primer).Hvala Srđo
A ovo što su varijacije indvidualne, ima li nekih negativnih konotacija (u vezi sa nečim drugim), ili je prosto "individualno" i nije ni dobro niti loše?
#8
Posted 18 October 2007 - 20:39
mm, zar to niije temperatura na kojoj chovek umire? ili je 43?osim ako ne pređe 42 stepena C jer tada dolazi do denaturacije belančevina.
#9
Posted 18 October 2007 - 20:48
Jeste, čovek i umire zbog denaturacije belančevina.mm, zar to niije temperatura na kojoj chovek umire? ili je 43?
#10
Posted 19 October 2007 - 09:55
da.Jeste, čovek i umire zbog denaturacije belančevina.
inache, jednom sam prochitala da virus HIV-a 'umire' na samo stepen iznad stepena chovekovog temperaturnog maximuma. to tachno?
#11
Posted 19 October 2007 - 14:11
To ne bih znao ali znam da je HIV virus veoma neotporan u spoljnoj sredini i, suprotno opštem uverenju, ne prenosi se baš tako lako. Ako se ne varam, statistika kaže da se "samo" jedan od četiri uboda zaraženom iglom završava i HIV infekcijom...da.
inache, jednom sam prochitala da virus HIV-a 'umire' na samo stepen iznad stepena chovekovog temperaturnog maximuma. to tachno?
Sad, šanse jesu koliko-toliko dobre B) ali ne bih baš da se igram...
(možda izmisle neki novi "rulet" na ovu foru...)
Inače kada sam imao vežbe na infektivnoj klinici informacija koju smo dobili je da je od otvaranja HIV odeljenja bilo dosta akcidentalnih uboda iglom ali da se niko nije zarazio, mada kapiram da je i sam period od 2-3 meseca do mogućnosti relevantnog testiranja (tzv "period prozora") za te ubodene bio ogroman stres...
Edited by srdjann, 19 October 2007 - 14:12.
#12
Posted 19 October 2007 - 15:00
Nekad ni ne primetim da je imam (jednom sam laadno krenula na žurku a imala 40° ), nekad sam prilično slomljena zbog nje, nekad je danju sve ok al ne mogu dobro da spavam dok je imam, nekad sam totalno slomljena i nizašta nisam a uopšte je nemam...
Inače ja pamtim, a ispravite me ako grešim, da su mi govorili da do 38 možeš i da je ne skidaš, da čak nije ni loše da se organizam bori, ako pređe 38 obavezno skinuti, a ona od 37 ako počne dugo da traje da treba otići kod lekara.
#13
Posted 19 October 2007 - 15:36
#14
Posted 19 October 2007 - 16:47
Nije problem kada se pije po nalogu lekara (tj. kada postoje indikacije) i kada se terapija popije do kraja.
Eh, da, oduvek me interesovalo na osnovu kog kriterijuma lekar opšte prakse određuje KOJI će antibiotik prepisati - samo na osnovu odokativnog pregleda grla, poslušavanja disanja, priče o tome šta te muči (klasika) i na kraju pitanja da li si alergičan na nešto ?
Znači, bez ikavih briseva, analiza krvi itd.
neverovatno. u nekim zemljama ljudi umiru zbog manjka antibiotika, a mi uzgajamo godzila bakterije jer smo ih rabili ko karamele.
tužno, ali zvuči
#15
Posted 20 October 2007 - 10:46
Well, nema tu mnogo filozofije. Sve te analize traju a posebno bris tj. zasejavanje kulture sa antibiogramom (a koji su jedini 100% relevantni) za koje minimum treba 3 dana a da se dotle čeka sa počinjanjem terapije bila bi (stručna) greška.Eh, da, oduvek me interesovalo na osnovu kog kriterijuma lekar opšte prakse određuje KOJI će antibiotik prepisati - samo na osnovu odokativnog pregleda grla, poslušavanja disanja, priče o tome šta te muči (klasika) i na kraju pitanja da li si alergičan na nešto ?
Znači, bez ikavih briseva, analiza krvi itd.
Stoga se na osnovu kliničke slike proceni koji bi antibiotik odgovarao na osnovu spektra dejstva, mesta infekcije, empirijskih podataka koje bakterije najčešće daju koju infekciju, intenziteta upale itd. Na primer, ukoliko je u pitanju infekcija gornjih respiratornih puteva kao prvi izbor idu penicilinski antibiotici (Amoksicilin i do nedavno proizvođen Cliacil), ako je neko alergičan na penicilinske preparate onda ide zamena u vidu Eritormicina ili Kleromicina, kod pušača često se kači stafilokok tako da su penicilini bez klavulanske kiseline nedelotvorni pa se piše Panklav (Amoksiklav), kada su sinusi u pitanju odlične efekte ima i Doksiciklin/Dovicin a koji je, zbog toga što nije baktericid već bakteriostatik, odličan i kod virusnih infekcija koje traju par dana radi prevencije bakterijske superinfekcije, ako je pak infekcija ozbiljnija ide se na parenteralnu terapiju, Penicilin ako su u pitanju respiratorne infekcije, Gentamicin ako se recimo sumnja na upalu bubrega, a ako su ekstremno jake infekcije ordiniraju se oba ili se ide na Ceftriaxon (tj. Longaceph) koji nije na pozitivnoj listi već mora da se kupi, ako su blaže urinarne infekcije odlični su uroantiseptici kao Pipegal/Pipem, ako su malo ozbiljnije onda idu Cefaleksin/Palitrex ili Bactrim, kod kožnih infekcija delotvorni su Kleromicin, Doksiciklin i pomenuti Bactrim i tako dalje...
Postoje šeme za infekcije svih organa i sistema organa koje pokazuju koji su antibiotici prvog izbora, antibiotici drugog izbora i antibiotici trećeg izbora, mada se retko kada ide na taj treći izbor već ako ne deluje antibiotik prvog izbora pa ne deluje ni antibiotik drugog izbora onda se radi bris ili urino/koprokultura pa se daje antibiotik na osnovu antibiograma, ali preko 95% infekcija se reši po šemi.
Nadam se da je jasnije