Najverovatnije je (nisam video) da se i ovde radi o jednom političkom plakatu. Ako to jeste, onda je sva priča o slobodi govora ili umetničkoj slobodi besmislena ... stim što vrlo smisleno traži sopstveni alibi u tim slobodama. I usput ih devalvira. Plakat je politička izjava, vizuelna demonstracija političkih namera koje mogu biti raznovrsne, a sličnost ovih serija plakata upadljivo podseća na nacističku satanizaciju Jevreja vizuelnom identifikacijom sa pacovima. Naravno, mi smo sada imuni na nacizam i on se više nikada ne može ponoviti. U Evropi, danas? Ma hajte ...
Evo testa: sjajan metod razlikovanja karikature od plakata je prosto u tome da li je duhovit. Po pravilu, nacistički plakati to nisu, po pravilu nacisti nemaju smisao za humor. Po pravilu, humor prvi strada kada se nacizam razmaše. Po pravilu, pobednik se poslednji smeje; pobednik jeste jer to ume, jer je čovek. Nacisti svoj hendikep prikazuju kao prednost; paradoksalno, ti überljudi žele da animalizuju svoje (buduće) žrtve, a zapravo dokazuju da su oni ti koji nisu ljudi već životinje. Opasne, ozbiljne, ali životinje. Zveri.
Da pojasnimo ipak o cemu se radi.
Od objave danskih karikatura 2005., masivnog protesta muslimana sirom sveta i ucestalih pretnji smrcu kriticarima islama, neka od najnaprednijih i najslobodnijih drustava koje postoje na zemaljskoj kugli (skandinavske zemlje) su se nasla pod cenzurom, tj. pod aotocenzurom, i to zbog straha od daljih nasilnih reakcija. Pomenuti Lars Vilks je nacrtao sta je nacrtao, ali nekoliko galerija u Svedskoj nisu objavile njegove crteze/karikature uz opasku da je to suvise rizicno, ali su neki kritikovali i umetnicki kvalitet pomenutih crteza. Medjutim, ostavimo umetnost, sta je nekome smesno i razne ukuse o kojima ne vredi raspravljati po strani, i analizirajmo sta ovo zapravo znaci.
To znaci da smo dosli u situaciju gde vlada strah, posto za nesto sto neko moze da shvati kao uvredu mozes da budes ubijen (kao sto se vec desilo onom holandskom reditelju). Cak i kada bi smo te karikature shvatili kao uvredu, sto one sigurno nisu, a sto cu kasnije pojasniti, uvreda se u jednoj civilizovanoj zemlji, tj. u jednom naprednom drustvu kaznjava novcano ili javnim izvinjenjem, a ne smrcu i lincom na otvorenoj ulici. Ljudi se izmedju sebe vredjaju svaki dan, i to mnogo direktnije i po licnoj osnovi, pa ipak se ne tolerisu samoinicijativne pretnje i linc. Sustinski se radi o sukobu primitivizma i jednog naprednog drustva, a pomenute lokalne novine, koje inace nisu nikakav nacisticki list, vec sa liberalno orijentacijom, su karikaturu objavile da bi skrenule paznju na autocenzuru i strah koji postoji u drustvu. To je, dakle,
background cele price.
A sada da se vratimo pojmu uvrede i sta je to uvreda. U skandinavskim zemljama pomenuta karikatura nije kaznjiva, pa prema tome nije uvreda. Ona jeste kaznjiva u Iranu ili Saudijskoj Arabiji, ali pomenuta karikatura nije tamo objavljena i time bi prica morala da bude zavrsena.
Medjutim, prica se ne zavrsava tu. Iranski ministar inostranih poslova je naravno pozvao svedskog ambasadora na razgovor da objasni (i da se mozda izvini) slucaj.
Ovo je naravno najgora moguca instrumentalizacija religije u politicke svrhe. Time svaka kritika, svaki napad, svaki crtez koji se tice islama na celoj planeti postaje subjekat vlade u Teheranu i ostalih instrumentalista. A zasto je to tako? Pa zato sto nema granice izmedju religije i drzave, tj. religija je postala drzavna ideologija, a time je i drzavna politika postala
sveta, bozanska i nedodirljiva. Upravo zato se recimo svaka druga drzava i drzavna politika moze kritikovati i karikirati (vidi pod Bus, simpanze itd.), ali se zato islam ne moze kritikovati, posto je to i drzavna ideologija.
Da podsetim, to je ideologija u cije ime danas u Iraka zbog trivijalne svadje oko nasledstva tog istog Mohameda, gine dnevno ogroman broj ljudi, ali svi ti ljudski zivoti ne pogadjaju toliko zabrinute vernike, vec ih mnogo vise brinu karikature tamo nekog coveka u Danskoj ili Svedskoj. Ne brine ih to sto se svakodnevno oglasavaju kojekakvi zlocinci, instrumentalizuju njihovu religiju, i ubijaju svakodnevno ljude iste vere u ime istog tog Muhameda koji je to naravno izricito zabranio u Kuranu. Ne brine ih cinjenica da je islam postao i politicka ideologija, a ne samo religija, ali ih zato brine sto islam nema povlascen polozaj u odnosu na sve druge religije i sve druge politicke ideologije.
Jedno je jasno - ukoliko bi se islam odrekao svoje politicke dimenzije i prestao da bude politicki instrument u rukama svih, od lokalnog imama, preko avganistanskog krijumcara droge i irackog teroriste, pa do vlada i institucija nekih drzava, niko se vise ne bi bavio karikaturama Mohameda, a muslimani bi mogli u miru i toleranciji zajedno sa ostalima da zive svoj zivot. Dok god postoji ta politicka dimenzija i instrumentalizacija, islam ce se nalaziti na udaru kao i svaka druga ideologija, i to s pravom, posto se svakodnevno zloupotrebljava u politicke, ekonomske i kriminalne svrhe, a muslimanski svet jos uvek nije prosao kroz fazu depolitizacije i modernizacije islama koja je prekopotrebna.
Edited by Anduril, 31 August 2007 - 09:11.