QUOTE(srdjann @ 2 Jul 2007, 22:07) <{POST_SNAPBACK}>
Ne znam odakle ti ova informacija (voleo bih da znam) ali se moram ne složiti sa tobom. Naime, uvek ću lokalnu terapiju staviti ispred sistemske ako ju je ikako moguće sprovesti (nekada nije - recimo alergija po celoj koži, ili angioedem).
Lokalnom terapijom se dobija mnogo manje neželjenih efekata. Uzmimo primer Salbutamola u tabletama i u pumpici. Iako je selektivni beta-2 agonista Salbutamol delimično deluje i na beta-1 receptore i sistemski uzet (u tabletama) on će izazvati i blažu tahikardiju dok uzet lokalno (u obliku aerosola) neće, veće će samo delovati na pluća i dovesti do bronhodilatacije.
Isto tako bilo koji anti-histaminik apliciran lokalno neće proizvesti sistemski efekat (somnolentnost npr.) i daće manje šanse da se stvori preosetljivost na isti budući da lokalna terapija podrazumeva mnogo manje doziranje u poređenju sa sistemskom terapijom.
Sa druge strane pak gledano na konkretni primer za već prisutne alergijske reakcije prvenstveno su indikovane kortikosteroidne kreme (Hidrokortizon, Sinoderm) jer one dovode do povlačenja alergije dok anti-histaminici više deluju preventivno tj. sprečavaju alergijske reakcije (tj. oslobađanje histamina) te u tom smislu ti i jesi donekle u pravu što se tiče anti-histaminske terapije jer je primarno preventivna (iako je tačno da deluje i kurativno) pa kao takva i treba da ide sistemski jer se ne zna gde će se alergija ispoljiti. A kada već dođe do alergije onda prvenstveno treba ići kortikosteroidnim mastima ili kremama lokalno, naravno uz obazrivost da se kortiko preparati ne bi trebalo koristiti kontinuirano duže od nedelju-dve dana a što isto važi i za anti-histaminike.
E sada, anafilaktički šok je posebna stvar i tu stvarno ne pomaže ništa osim parenteralne terapije - Adrenalin na prvom mestu pa zatim odmah neki anti-histaminik (Synopen), Aminofilin ako dođe do angioedema pa kortikosteroid kratkog ili srednje dugog dejstva (metil-prednizolon npr. koji je poznatiji kao Urbazon, Lemod ili Nyripan). Deksametazon nije indikovan za akutna stanja jer je on dugodelujući i kao takav je odličan za sve hronične boljke gde su indikovani kortiko preparati (mislim da sam ih se do sada u praksi nalupao više nego Lasixa ).
Međutim ako dođe do anafilaktičke reakcije tu onda nema pomoći bez lekarske službe pa je i izlišno o tome govoriti na ovoj temi.
A za Tenaprost/Nimulid/Nimesulid koji toliko nahvaliste moram da kažem da moji pacijenti nisu baš nešto oduševljeni istim. Za njih je Diklofenak i dalje zakon...
Kada se govori o analgeticima prvo i ono najvažnjije je sledeće - izbegavajte Analgin/Baralgin/Novalgetol (metamizol-natrijum) u potpunosti. Taj lek je zabranjen u skoro svim civilizovanim državama (Švedska, SAD, Japan, Australija...) zbog svojih neželjenih dejstava i što se mene tiče indikovan je jedino parenteralno prilikom akutnog infarkta (budući da nemam morfijum) i eventualno kod stomačnih jakih bolova i grčeva u obliku Baralgetasa (a što je opet mač sa dve oštrice - da ne širim sad priču). Što se tiče ostalih analgetika, ako je ikako moguće da sredite stvar Paracetamolom (Febricet, Efferalgan, Panadol) i njegovim derivatima (kombinovani prašak, Caffetin), ili acetil-salicilnom kiselinom (Aspirin, Acetisal, Andol) zadržite se na njima. Kada vam ostali stvarno budu zatrebali, a tu prvenstveno mislim na nesteroidne antireumatike (Brufen, Diklofen pa i pomenuti Nimulid) koji uopšte i nisu primarno analgetici već su ono što im ime kaže - nesteroidni antireumatici, biće vam žao što više ne deluju.
Lokalnom terapijom se dobija mnogo manje neželjenih efekata. Uzmimo primer Salbutamola u tabletama i u pumpici. Iako je selektivni beta-2 agonista Salbutamol delimično deluje i na beta-1 receptore i sistemski uzet (u tabletama) on će izazvati i blažu tahikardiju dok uzet lokalno (u obliku aerosola) neće, veće će samo delovati na pluća i dovesti do bronhodilatacije.
Isto tako bilo koji anti-histaminik apliciran lokalno neće proizvesti sistemski efekat (somnolentnost npr.) i daće manje šanse da se stvori preosetljivost na isti budući da lokalna terapija podrazumeva mnogo manje doziranje u poređenju sa sistemskom terapijom.
Sa druge strane pak gledano na konkretni primer za već prisutne alergijske reakcije prvenstveno su indikovane kortikosteroidne kreme (Hidrokortizon, Sinoderm) jer one dovode do povlačenja alergije dok anti-histaminici više deluju preventivno tj. sprečavaju alergijske reakcije (tj. oslobađanje histamina) te u tom smislu ti i jesi donekle u pravu što se tiče anti-histaminske terapije jer je primarno preventivna (iako je tačno da deluje i kurativno) pa kao takva i treba da ide sistemski jer se ne zna gde će se alergija ispoljiti. A kada već dođe do alergije onda prvenstveno treba ići kortikosteroidnim mastima ili kremama lokalno, naravno uz obazrivost da se kortiko preparati ne bi trebalo koristiti kontinuirano duže od nedelju-dve dana a što isto važi i za anti-histaminike.
E sada, anafilaktički šok je posebna stvar i tu stvarno ne pomaže ništa osim parenteralne terapije - Adrenalin na prvom mestu pa zatim odmah neki anti-histaminik (Synopen), Aminofilin ako dođe do angioedema pa kortikosteroid kratkog ili srednje dugog dejstva (metil-prednizolon npr. koji je poznatiji kao Urbazon, Lemod ili Nyripan). Deksametazon nije indikovan za akutna stanja jer je on dugodelujući i kao takav je odličan za sve hronične boljke gde su indikovani kortiko preparati (mislim da sam ih se do sada u praksi nalupao više nego Lasixa ).
Međutim ako dođe do anafilaktičke reakcije tu onda nema pomoći bez lekarske službe pa je i izlišno o tome govoriti na ovoj temi.
A za Tenaprost/Nimulid/Nimesulid koji toliko nahvaliste moram da kažem da moji pacijenti nisu baš nešto oduševljeni istim. Za njih je Diklofenak i dalje zakon...
Kada se govori o analgeticima prvo i ono najvažnjije je sledeće - izbegavajte Analgin/Baralgin/Novalgetol (metamizol-natrijum) u potpunosti. Taj lek je zabranjen u skoro svim civilizovanim državama (Švedska, SAD, Japan, Australija...) zbog svojih neželjenih dejstava i što se mene tiče indikovan je jedino parenteralno prilikom akutnog infarkta (budući da nemam morfijum) i eventualno kod stomačnih jakih bolova i grčeva u obliku Baralgetasa (a što je opet mač sa dve oštrice - da ne širim sad priču). Što se tiče ostalih analgetika, ako je ikako moguće da sredite stvar Paracetamolom (Febricet, Efferalgan, Panadol) i njegovim derivatima (kombinovani prašak, Caffetin), ili acetil-salicilnom kiselinom (Aspirin, Acetisal, Andol) zadržite se na njima. Kada vam ostali stvarno budu zatrebali, a tu prvenstveno mislim na nesteroidne antireumatike (Brufen, Diklofen pa i pomenuti Nimulid) koji uopšte i nisu primarno analgetici već su ono što im ime kaže - nesteroidni antireumatici, biće vam žao što više ne deluju.
Lepo i pametno receno. Naravno, sve tacno!