Jump to content


Photo
- - - - -

O lekovima


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
235 replies to this topic

#166 apotekar

apotekar
  • Members
  • 12 posts

Posted 06 November 2007 - 19:47

Da budem jasniji:

ne postoji jedna instanca, već postoji sistem procedura, preporuka i stručnjaka koji ostvaruju principe racionalne terapije. Stručnjak obuhvata različite specijalnosti iz medicine, farmacije, ekonomije, prava...
Lekar i farmaceut u saradnji čine da se ovi principi racionalne terapije prate, usavršavaju, menjaju i prilagođavaju, a sve sa ciljem dobrobiti pacijenta.

Dakle kada se napiše "Pharmaceutical Healthcare Association (IPHA)" to znači da jedna institucija, koja ne mora da okuplja samo farmaceute, već najverovatnije okuplja i lekare specijaliste, ne može da uradi više od toga nego da ponudi mišljenje.

Ali, zaboga ovo je sve u Irskoj.

Edited by apotekar, 06 November 2007 - 19:48.


#167 Mr.Smith

Mr.Smith
  • Members
  • 3,104 posts

Posted 07 November 2007 - 05:13

Da budem jasniji:

ne postoji jedna instanca, već postoji sistem procedura, preporuka i stručnjaka koji ostvaruju principe racionalne terapije. Stručnjak obuhvata različite specijalnosti iz medicine, farmacije, ekonomije, prava...
Lekar i farmaceut u saradnji čine da se ovi principi racionalne terapije prate, usavršavaju, menjaju i prilagođavaju, a sve sa ciljem dobrobiti pacijenta.


Zdravstveni sistem zaista okuplja pomenute struke, ali je odluka o nacinu lecenja, pa samim tim i izboru farmakoloskog lecenja, na lekaru - tu nema nikakve demokratije, niti sistem predvidja podelu odgovornosti - lekar odlucuje, lekar stavlja potpis, lekar odgovara. U nekim sistemima na zapadu, prevenstveno u Sjedinjenim Drzavama, jedan deo institucionalnog lecenja je delegiran na kvalifikovane medicinske sestre (koristeci takozvani 'standing orders') i na klinicke psihologe sa PhD-jem - oni mogu, pod odredjenim uslovima da prepisu jedan manji broj lekova. Saradnja lekara i farmaceuta se ogleda u zajednickom radu na razvijanju lekova, kao i na (znatno redje) feedback-u kod lecenja pacijenata. Kod jednog manjeg broja lekova, farmaceuti mogu da prepisuju lekove koristeci protokole koji su sacinjeni u saradnji sa lekarima (ne postoji nezavisno prepisivanje lekova od strane farmaceuta). I u ovakvom slucaju farmaceut mora da ima dodatno obrazovanje, obicno PharmD. Dakle, zakljucak je da jedino lekar ima pravo da 'nezavisno' prepise lek. Preskakanje ove instance je moguce kod lekova koji su sigurni za koriscenje u 'nesuperviziranim kolicinama i nacinu upotrebe', tzv, over-the-counter lekovi. Medjutim, upravo zbog ljudske gluposti i mogucnosti zloupotrebe, jedan broj ovih lekova dolazi pod dodatnu kontrolu (npr. lekovi koji sadrze pseudoefedrin). Za ocekivati je da ce broj lekova za koje nije potreban recept rasti, iako mozda ne u nekoj vecoj meri - sa jedne strane tu je pritisak farmaceutskih kompanija da proizvod nude direktno kupcu i time povecaju profit, zatim pritisak institucija zdravstvenog osiguranja da se lekovi skinu sa liste 'pokrivenih' i prebace na OTC status, tako da pacijent mora da ih placa iz svog dzepa, prakticna situacija da nema dovoljno lekara koji mogu (ili treba) da obrade sve pacijente koji boluju od jasno prepoznatljivih, lakih i cestih bolesti odnosno simptoma (kijavica, 'zgaravica', alergije, nekomplikovano povisenje temperature, mijalgije, itd.), cime se dodatno stedi na zdravstvenim uslugama, i tako dalje

Dakle kada se napiše "Pharmaceutical Healthcare Association (IPHA)" to znači da jedna institucija, koja ne mora da okuplja samo farmaceute, već najverovatnije okuplja i lekare specijaliste, ne može da uradi više od toga nego da ponudi mišljenje.


"The Association represents international research-based pharmaceutical companies in Ireland."

Zato je bitno da se procita svaki disclaimer vezan za bilo koji naucni rad - izvor finansiranja, afilijacije, donacije, mesta u bordu, akcije kompanije i ostalo.


Ali, zaboga ovo je sve u Irskoj.


Upravo, zato i takvu informaciju treba proceniti i sa ovakvog aspekta - za prespostaviti je da bolje informisana populacija u Irskoj moze na sebe da preuzme i vecu odgovornost kod lecenja lekovima za koje ne treba recept.

... posle svega meni je interesantna ova informacija i motiv iza nje ... na prvi pogled, ovo je jedna jako dobra ideja...

The IPHA has called on the Department of Health to encourage the role of pharmacists as first-line healthcare advisers and to educate the public and health professionals on the role of self-medication in healthcare, including the correct use of medicines.



#168 apotekar

apotekar
  • Members
  • 12 posts

Posted 07 November 2007 - 10:36

Zdravstveni sistem zaista okuplja pomenute struke, ali je odluka o nacinu lecenja, pa samim tim i izboru farmakoloskog lecenja, na lekaru - tu nema nikakve demokratije, niti sistem predvidja podelu odgovornosti - lekar odlucuje, lekar stavlja potpis, lekar odgovara.


Nema spora da lekar propisuje terapiju na osnovu potavljene dijagnoze. U izboru preparata lekar je svejedno ograničen

1. lekovima koji su registrovni
2. procedurama, pravilima i preporukama za racionalnu farmakoterapiju

a koji su nastali u saradnji o kojoj sam prethodno pisao.

U nekim sistemima na zapadu, prevenstveno u Sjedinjenim Drzavama, jedan deo institucionalnog lecenja je delegiran na kvalifikovane medicinske sestre (koristeci takozvani 'standing orders') i na klinicke psihologe sa PhD-jem - oni mogu, pod odredjenim uslovima da prepisu jedan manji broj lekova.
Saradnja lekara i farmaceuta se ogleda u zajednickom radu na razvijanju lekova, kao i na (znatno redje) feedback-u kod lecenja pacijenata. Kod jednog manjeg broja lekova, farmaceuti mogu da prepisuju lekove koristeci protokole koji su sacinjeni u saradnji sa lekarima (ne postoji nezavisno prepisivanje lekova od strane farmaceuta). I u ovakvom slucaju farmaceut mora da ima dodatno obrazovanje, obicno PharmD. Dakle, zakljucak je da jedino lekar ima pravo da 'nezavisno' prepise lek. Preskakanje ove instance je moguce kod lekova koji su sigurni za koriscenje u 'nesuperviziranim kolicinama i nacinu upotrebe', tzv, over-the-counter lekovi.Medjutim, upravo zbog ljudske gluposti i mogucnosti zloupotrebe, jedan broj ovih lekova dolazi pod dodatnu kontrolu (npr. lekovi koji sadrze pseudoefedrin).


Učestvovanje farmaceuta u prepisivanju lekova nije bila tema kojom sam se bavio. Postavljalo se pitanje samomedikacija.

Farmaceut ima ulogu ne samo da izda prepisani (ili kupljeni) lek već i da:

- pacijentu bliže objasni delovanje leka
- objasni način korišćenja, čuvanja i roka za koji se lek mora iskoristiti
- proveri sa pacijentom da li je razumeo preporuku lekara o doziranju
- u slučaju da je propisano dva ili više lekova, proveri poznate interakcije i spreči izdavanje lekova koji imaju interakcije
- ostvari kontakt sa ordinirajućim lekarom ukoliko je to potrebno (kod prepisanih lekova)
- prikuplja informacije o neželjenim efektima lekova na osnovu iskustava pacijenata
- prikuplja informacije o nepoznatim interakcijama lekova

Kada se radi o samomedikaciji, farmaceut ima zadatak da pruži kompletnu sliku o leku koji se nalazi u slobodnoj prodaji, preporuči pacijentu da se savetuje sa svojim lekarom, te da tek nakon utvrđene dijagnoze pristupa propisanoj terapiji. Ukoliko se pacijent ipak odluči za preparat koji se nalazi u slobodnoj prodaji, farmaceut će mu dati uputstva o načinu doziranja i vremenu trajanja ovakve terapije, i ponovo savetovati da ukoliko se simptomi budu natavili ili pogoršavali pacijent treba da se javi svom lekaru.

"Feedback" nije nešto što je znatno ređe u sistemima zdravstva u zapadnim zemljama. Pojam komplijanse (poštovanja terapijskih protokola od strane pacijenta) proširio se i na pojam "Adherence" koji je naročito važan u primeni dugotrajnih terapija. Da bi se obezbedili komplijansa i adherence, neophodna je saradnja svih učesnika zdravstvene zaštite, a prvenstveno lekara i farmaceuta.

#169 Dunadan

Dunadan
  • Members
  • 12,305 posts

Posted 12 December 2007 - 11:46

pa ja nisam ni naletala na diklofenak a da pored imena stojalo: retard ili forte, pa zato nisam kupovala. kontam nemam bash hronichne probleme ko oni jadnici sa ishijadikama i sl pa mi nije ni potrebna takva jachina ili ne znam kako produzeno dejstvo.
mene radi Rapten K, al nisam pila Diklofenak Na tako da ne znam :rolleyes:
takodje, kad sam pochela da ga pijem bila mi je dovoljna tableta/dan. sad je vec 3, nekad4/dan.

Edited by Dunadan, 12 December 2007 - 11:47.


#170 srdjann

srdjann
  • Members
  • 2,977 posts

Posted 12 December 2007 - 15:03

pa ja nisam ni naletala na diklofenak a da pored imena stojalo: retard ili forte, pa zato nisam kupovala. kontam nemam bash hronichne probleme ko oni jadnici sa ishijadikama i sl pa mi nije ni potrebna takva jachina ili ne znam kako produzeno dejstvo.
mene radi Rapten K, al nisam pila Diklofenak Na tako da ne znam :rolleyes:
takodje, kad sam pochela da ga pijem bila mi je dovoljna tableta/dan. sad je vec 3, nekad4/dan.

Pa Diklofen od 50mg je običan tj. nije retard (I Rapten K je od 50mg).

Mada ako već uzimaš 3-4 puta dnevno možda i ne bi bilo loše da uzmeš od 100mg retard...

PS. Imaju i supozitorije, one bi trebalo najbrže da daju efekat ali sad, "uzimanje" nije baš najprijatnije :huh: i ne znam koliki je negativni efekat na crevnu sluzokožu (diklofenak je inače poznat da kao i ibuprofen tj. brufen uništava želudac...)

PPS. Trolujemo topic o Caffetinu ;) pa sam prebacio ovde :)

Edited by srdjann, 12 December 2007 - 15:06.


#171 Dunadan

Dunadan
  • Members
  • 12,305 posts

Posted 12 December 2007 - 15:42

:rolleyes:
e fala za predlog, al te supozitorije cu da uzimam kad sprzim zeludac. a ovo za unishtavanje, izesh ga, nishta ne valja in the long run, al se tesim time da valjda necu ubiti organ zbog nekoliko tableta mesechno.

#172 Celt

Celt
  • Members
  • 1,147 posts

Posted 13 December 2007 - 22:41

svi ovi lekovi imaju sličan princip delovanja, razlikuju se samo po tome koliko su selektivni za neke enzime koji posreduju u zapaljenju.

Konkretno, supstanca koja prouzrokuje bol normalno služi tome da u želucu reguliše sekreciju sluzi, pa tako kad se uzme blokator tog enzima, on smanji bol, temepraturu i ostalo, ali i sekreciju mukusa. Nije u pitanju direktno dejstvo leka, nego posredni efekti. Želudac pojede sam sebe.

Zato ima ono čuveno da se aspirini, brufeni, itd ne uzimaju "na prazan stomak".

#173 jesenja

jesenja
  • Members
  • 1,428 posts

Posted 28 April 2009 - 12:05

Kad smo već kod lekova, molim pomoć:
Baki prepisani: Plavix 3x1 ,isti lekar (kardiolog) u nalazu napisao 1 dnevno, a u receptu 3x1, dr opšte prakse napisao 1 dnevno - koliko onda?
Trental 400 3x1
Loril 10mg 2x1
Karvilex 12,5mg 2x1
Cavinton 5mg 3x1
Diklofen duo 1x1
Imala je oticanje nogu, vodu u srčanoj opni (ako je dobro razumela) i povišen pritisak (160/95) prošlog leta i od tada pije sve lekove osim Plavix-a, koji je dobila pre mesec dana nakon snimanja krvnih sudova (stenoza 60% i 45%). Ima 78 godina, nema više oteklina, negira tegobe, osim što ne voli da pije ovolike lekove, vrlo je aktivna, pokretna, sabrana, super baka, ali bi volela manje tableta, pa me interesuje da li je sve ovo neophodno, i naročito koliko Plavix-a treba da pije, i koliko dugo traje terapija? Hvala.

#174 Sunshine State

Sunshine State
  • Members
  • 1,505 posts

Posted 28 April 2009 - 16:25

Kad smo već kod lekova, molim pomoć:
Baki prepisani: Plavix 3x1 ,isti lekar (kardiolog) u nalazu napisao 1 dnevno, a u receptu 3x1, dr opšte prakse napisao 1 dnevno - koliko onda?
Trental 400 3x1
Loril 10mg 2x1
Karvilex 12,5mg 2x1
Cavinton 5mg 3x1
Diklofen duo 1x1
Imala je oticanje nogu, vodu u srčanoj opni (ako je dobro razumela) i povišen pritisak (160/95) prošlog leta i od tada pije sve lekove osim Plavix-a, koji je dobila pre mesec dana nakon snimanja krvnih sudova (stenoza 60% i 45%). Ima 78 godina, nema više oteklina, negira tegobe, osim što ne voli da pije ovolike lekove, vrlo je aktivna, pokretna, sabrana, super baka, ali bi volela manje tableta, pa me interesuje da li je sve ovo neophodno, i naročito koliko Plavix-a treba da pije, i koliko dugo traje terapija? Hvala.


Plavix se uzima jednom dnevno u dozi od 75 mg, a koliko dugo zavisi od vise faktora

#175 Evi

Evi
  • Members
  • 135 posts

Posted 11 June 2009 - 19:40

Pitanjce za farmaceute.

Pijem ujutro: Letrox, Zoloft i Ksalol.

Koliki mora biti minimalan razmak izmedju svake od tableta? Negde (ne secam se gde :ph34r: ) sam procitala da Zoloft umanjuje dejstvo Letroxa.
Pokusala sam zbog toga da prebacim Zoloft uvece, ali, mislim, da imam tada problema sa uspavljivanjem.


Da li Zoloft i Ksalol mogu da popijem istovremeno?

Dok stignem do dorucka vise nisam ni gladna.

Hvala

#176 Shedou

Shedou
  • Members
  • 2,502 posts

Posted 11 June 2009 - 22:45

Da li je sva 3 leka prepisao isti lekar i koji (spec?)

PS Zoloft je antidepresant a Kalol mu dodje Xanax tj. pilula-lilula. Da li ti je potrebno sve to?

Edited by Shedou, 11 June 2009 - 22:48.


#177 Evi

Evi
  • Members
  • 135 posts

Posted 13 June 2009 - 00:01

Da li je sva 3 leka prepisao isti lekar i koji (spec?)

PS Zoloft je antidepresant a Kalol mu dodje Xanax tj. pilula-lilula. Da li ti je potrebno sve to?



Letrox mi je prepisao endokrinolog. Naime, pred histerektomiju je ustanovljeno da mi je TSH 35 i zbog hipotireoze mi je operacija pomerena za nedelju dana.

Zoloft i Ksalol mi je prepisao psihijatar kod kojeg su me uputili iz Psiholoskog savetovalista pri IORS-u i to kada je u toku moje hemoterapije 2007, mom ocu otkriven karcinom jezika (kasnije smo tata i ja proveli tri hemoterapije istovremeno na IORS-u i to na istom odeljenju!)

U Psiholoskom savetovalistu mi je receno da mi je neophodna hitna medikamentozna pomoc (imala sam napade straha, gusenja, znojenja, patila od nesanice) jer je dodatni stres zbog tatine bolesti ipak bio previse i doveo je do toga da mi je citav organizam (psihicki i fizicki) bio na granici pucanja. Ksalol mi je ukinut nakon 3-4 meseca i nisam ga pila do oktobra/novembra 2008. kada je tata poceo polako umire u strasnim mukama i pri punoj svesti do samog kraja, a meni su ustanovili da su mi se pojavile metastaze. Iskreno receno, nadam se da ce mi psihijatar prvo izbaciti Ksalol (osecam da mi vise nije potreban), a za Zoloft i nisam sigurna (osecam da mi je potreban). Jel i dalje mislis da mi Zoloft i Ksalol nisu potrebni?

Letrox na zalost ostaje do kraja zivota.

Dakle, moje pitanje i dalje ostaje na snazi:

Koliki je optimalan razmak izmedju Letroxa, Zolofta i Ksalola, a da ne dodje do neke interakcije i da se ne umanji dejstvo Letroxa koji je za hipotireozu?

Edited by Evi, 13 June 2009 - 00:03.


#178 Shedou

Shedou
  • Members
  • 2,502 posts

Posted 13 June 2009 - 01:30

Nisam lekar i necu da se trpam u tudje ali...

Koliko znam lekovi koje uzimas izazivaju zamor, malaksalost i sl. sto u kombinaciji sa efektima hemoterapije moze dodatno da ti oteza dan.

Oko antidepresanata necu nishta da kazem, valjda je psihijatar znao shta radi kada je ocenio da su ti potrebni, mada je to thin line imajuci u vidu psihicko stanje kod obolelih od kancera (plus kancer u porodici).


Nadam se da ce neko stuchan da se ukljuchi a ne ja da blebecem.

#179 cezarm

cezarm
  • Members
  • 81 posts

Posted 23 June 2009 - 17:24

Ja se izvinjavam ako je ovo vec objavljeno negde. Nisam cesto na forumu.

U svojoj knjizi ‘Lijekovi ili priča o obmani’ prva je otvoreno progovorila o manipulacijama farmaceuta
Dr. Lidija Gajski: Farmaceutska industrija vara bolesne i zdrave
Od kolesterola je stvoren rizik za srčani udar, od visokog tlaka za moždani, od šećera rizik za zatajenje bubrega i sljepoću. To je smisao svega − što veća potrošnja lijekova, te povećanje zarade
piše ANa VUČETIĆ-ŠKRBIĆ/EPEHA, snimio BRANISLAV GRGUROVIĆ/CROPIX

Nakon pet godina istraživanja, zagrebačka internistica dr. Lidija Gajski objavila je knjigu “Lijekovi ili priča o obmani”. To je prvi put da jedna hrvatska liječnica, koja poznaje sustav iznutra, otvoreno kritizira farmaceutsku industriju, razotkriva njihovu spregu s liječničkom strukom i manipulacije kliničkim ispitivanjima lijekova, sve u službi povećanja profita.

Zbog podataka koje je iznijela u knjizi dospjela je na “crnu listu”, jedva je pronašla izdavača i recenzenta, a podrška liječničke struke potpuno je izostala.

Jesu li lijekovi spas za bolesne ili je riječ o najobičnijoj prijevari iza koje stoji interes jakog lobija farmaceutske industrije i liječnika, razgovaramo s dr. Gajski, koja kaže da je nastupilo “medicinsko ludilo“.

− Dovoljno je reći da se osnovne smjernice prema kojima radimo u posljednjih 10-ak godina kose s kliničkim iskustvom liječnika, ali i zdravim razumom bolesnika. Primjera radi, normale za krvni tlak su sa 160/95 pale na 140/90, a optimalni tlak je niži od 120/80. Slično je sa šećerom i kolesterolom. Da bi postigli te vrijednosti, sve više ljudi uzima lijekove i postaje ovisno o farmakoterapiji.

To spuštanje normala nije slučajno jer je farmaceutski kompleks do te mjere ekspandirao da je potrošio bolesne ljude i sada ulazi među zdrave na način da ih pretvara u rizične. Pa je od kolesterola stvoren rizik za srčani udar, od visokog tlaka za moždani, od šećera rizik za zatajenje bubrega i sljepoću.

Tada zdravi ljudi postaju rizični i trebaju lijekove. A to je smisao svega − što veća potrošnja lijekova koji su, usput rečeno, vrlo upitne djelotvornosti, te povećanje zarade farmaceutske industrije.

Koliko su vjerodostojna ispitivanja na temelju kojih lijekovi ulaze u široku primjenu?

− Posljednjih 15 godina industrija lijekova preuzela je u značajnoj mjeri medicinska istraživanja, ispitivanja lijekova i edukaciju, a jednim dijelom zdravstvenu politiku, medije i udruge pacijenata.

Oko 70 posto ispitivanja lijekova danas financira upravo farmaceutska industrija, a ispitivanja u privatnoj režiji pristrana su i nisu vjerodostojna, nego proizvode rezultate kakve želi sponzor. Veliki stručnjaci, ugledni liječnici, postali su dio establishmenta i rade za farmaceutsku industriju.


Dovoljno je reći kako je pozitivan ishod ispitivanja lijeka četiri do pet puta češći kad ga plaća farmaceutska industrija nego kad ga financira javni novac. Farmakološka i epidemiološka ispitivanja još su problematičnija od kliničkih, jer im je jedini cilj povećati upotrebu lijekova.

Na koji se način manipulira ispitivanjem lijekova?

− Na razne načine, počevši od biranja uzoraka pacijenata. Namjerno se izabiru pacijenti koji imaju veće šanse za ozdravljenje i kod kojih će učinak lijeka biti veći. Dobiveni podaci prikazuju se djelomično, selektivno i njima se manipulira tako da se kao relevantni prikazuju laboratorijski parametri koji uopće nisu klinički relevantni.

Primjerice, smanjenje tlaka umjesto broja infarkta. Takav drastičan slučaj dogodio se 80-ih godina s lijekovima za aritmiju srca za koje se poslije pokazalo da su skraćivali život. Isto tako, negativni rezultati primjene lijeka rjeđe se objavljuju nego pozitivni.

Kao najveće krivce za ovakvo stanje ističete kliničke profesore, ugledne eksperte, koji su u sprezi s farmaceutskom industrijom?

− Da, oni funkcioniraju u savršenoj simbiozi: ugledni kliničari svojim ispitivanjima daju legitimitet lijekovima, a farmaceutska industrija njima zauzvrat daje financijsku moć.

Kad otkrijete da su ti ljudi, koji su bili vaši profesori i autoriteti kojima vjerujete, postali dio farmaceutskoga kompleksa koji ih plaća i povećava im moć, to je porazno. Međutim, problem je čak i puno dublji jer ti eksperti ne samo da su plaćeni, nego su stvoreni od farmaceutske industrije.

Vi danas ne možete napraviti znanstvenu karijeru bez suradnje s industrijom, jer od države i ministarstva zdravstva ili znanosti novac za istraživanja neće dobiti. Isto je i s edukacijom akademskih kliničara.

Ukratko, vi ste njihov zarobljenik i ne možete biti neovisni. Sve to rezultira time da o lijekovima znamo jako malo i da je prava istina od nas skrivena, jer nam je nema tko reći.

Ispitivali ste učinkovitost lijekova za krvožilni sustav koje liječnici najčešće propisuju bolesnicima. Do kakvih ste zaključaka došli?

− Do zastrašujućih. To je balon od sapunice jer je riječ o preparatima vrlo skromne ili upitne djelotvornosti. Najbolji dokaz za to su lijekovi za smanjivanje masnoće u krvi.

Liječnici ih masovno propisuju iako kolesterol nije čimbenik rizika za žene i lijekovi tu apsolutno ništa ne mijenjaju. Uzimali li ih ili ne, dužina života ostaje ista i broj infarkta isti, dakle, nemaju nikakvo djelovanje.

A upravo su preparati iz te grupe bili drugi na ljestvici troška i njihova je cijena bila nerealno visoka. Istodobno, potrošnja lijekova i zarada industrije stalno raste, samo na recepte troši se 3,3 milijarde godišnje.

Kako je to moguće?

− Lako. Širenjem indikacija lijekova i definicija bolesti lijekovi dobivaju sve širu primjenu. U praksi to izgleda ovako: antihipertenzivi, lijekovi koji su u početku bili registrirani za sniženje tlaka, sada su dobili indikaciju za anginu pectoris, bubrežnu bolest ili za bolest mrežnice.

Lijekovi za masnoću pretvoreni su u čudotvorni napitak koji je automatizmom uveden svim ljudima nakon infarkta u golemim dozama iako uopće ne postoje dokazi o djelotvornosti.

Antidepresivi iz skupine SSRI u početku su bili registrirani samo za teške oblike depresije, a danas imaju 12 indikacija, među kojima je i blaži anksiozni poremećaj. S druge strane, za bolesti poput astme i depresije sniženi su kriteriji za težinu kliničke slike, a uz to su stvorene i nove bolesti.

Osteoporoza je klasični primjer korporacijskog primjera stvaranja bolesti. Ljudski rod tu bolest nije prepoznavao tisućama godina, sve do 1994. godine kad su za normalu gustoće kostiju uzeli ženu između 20 i 30 godina.

Ako već definiramo mladost kao zdravlje, onda su svi iznad 50. bolesni koje moramo liječiti, i to nedjelotvornim lijekovima.


Link http://slobodnadalma...40/Default.aspx

#180 janez1982

janez1982
  • Members
  • 240 posts

Posted 25 August 2009 - 15:47

Plavix(CLopidogrel) definitivno 1 dnevno u hronicnoj terapiji. Vise od toga se daje samo jednokratno(pre svega kod infarkta, 4-6-8 odjednom, zavisno od toga da li ides na PCI ili samo fibrinoliza). U hronicnoj terapiji 1x75mg(koliko dugo zavisi od indikacije).