Jump to content


Photo
* * * * * 1 votes

Vino


  • Please log in to reply
2561 replies to this topic

#31 mile curcic

mile curcic
  • Members
  • 10,837 posts

Posted 01 March 2005 - 07:58

"U Holandiji i Belgiji ne postoje vinogradi ..."

Цврц!
Постоје! И то не само хоби већ и комерцијални.
У холандском Лимбургу, у околини Мастрихта, на падинама које се спуштају према реци Мас, лежи неколико хектара винограда и подрума.
Од пре пар година експериментише се са ширењем виноградарства на целу земљу. Најсевернији виноград је негде код града Асена, пола хектара. Од Асена до Северног мора има још неких педесетак километара ваздушне линије. Практично, значи, винова лоза је избила на Северно море!
Миле Ћурчић је хтео да пре 4-5 година преузме примат власника најсевернијег винограда у Европи, јер живи баш на Северном мору (у ствари Вадензе, море између копна и острва, тек после острва почиње Нордзе).
Међутим, у разговору са банком, и њезиним саветницима, испоставило се да овај виноград код Асена, у овом тренутку, задовољава потребе за чудима, па да би мој виноград који је мало севернији од тога, био сметња и њему и мени.
Договорно смо одустали од пројекта.

Ево и сорти грожђа које су дозвоњене у Холандији, и типови вина који се од тога могу направити:


Millot : зависно од начина винификације - лако воћни бургундац (Beaujolais) до прилично тешки бордо.
Foch : зависно од начина винификације - lлако воћни бургундац (Beaujolais) до прилично тешки бордо.
Regent : добар розе, воћно црвено вино или танином богат Мерлот тип
Rubens : свеже вино рајнског тиша
Melody : Pinot Blanc тип вина.
Rayon d'or : ризлинг карактер, са киселином у првом плану са воћном горчином грејпфрута након испијања
Solaris of Horizon : Chardonnay тип вина


(извињење због незграпног превода)
  • 0

#32 Karlo79

Karlo79
  • Members
  • 83 posts

Posted 01 March 2005 - 08:16

Na Francusku otpada 1/3 ukupne svetske proizvodnje vina. Zemlja ima deset oblasti koje su se specijalizovale za proizvodnju vina i sve imaju svoje specifičnosti – Alsace, Anjou, Bordeaux/Medoc, Bourgogne, Champagne, Dauphine, Languedoc, Provence, Rhone, Touraine. Prikom izbora vina treba voditi računa o jelima koja će se servirati, o propisanoj temperaturi vina i kvalitetu koji vino ima. "Vina se služe od najtoplijih, preko najlepših do najmirisnijih." Jedino se Champagne može služiti i kao aperitiv i tokom čitavog jela, pa i uz kolače.
  • 0

#33 Karlo79

Karlo79
  • Members
  • 83 posts

Posted 01 March 2005 - 08:23

http://www.champagne...56bc42c3db5cd78
Umetnost zivljenja wink.gif
  • 0

#34 Indy

Indy
  • Members
  • 21,392 posts

Posted 01 March 2005 - 08:42

QUOTE(Karlo79 @ 1 Mar 2005, 18:16)
Na Francusku otpada 1/3 ukupne svetske proizvodnje vina.

Sad je vec "samo" 1/6.

Procena za Fr u 2003 je 45M hl od oko 260M hl za ceo svet.

(The International Organisation of Vine and Wine: http://news.reseau-c...0510&i_lang=33)
  • 0

#35 Karlo79

Karlo79
  • Members
  • 83 posts

Posted 01 March 2005 - 08:46

QUOTE(Indy @ 1 Mar 2005, 08:42)
Sad je vec "samo" 1/6.

Procena za Fr u 2003 je 45M hl od oko 260M hl za ceo svet.

(The International Organisation of Vine and Wine: http://news.reseau-c...0510&i_lang=33)

Cinjenica je da ga manje piju.Mozda i pumpaju podatke wink.gif
  • 0

#36 Karlo79

Karlo79
  • Members
  • 83 posts

Posted 01 March 2005 - 08:47

QUOTE(Indy @ 1 Mar 2005, 08:42)
Sad je vec "samo" 1/6.

Procena za Fr u 2003 je 45M hl od oko 260M hl za ceo svet.

(The International Organisation of Vine and Wine: http://news.reseau-c...0510&i_lang=33)

Not Found
The requested URL /pls/news/p_entree was not found on this server.

Oracle HTTP Server Powered by Apache/1.3.19 Server at news.reseau-concept.net Port 80
  • 0

#37 Indy

Indy
  • Members
  • 21,392 posts

Posted 01 March 2005 - 08:50

Hebeno dinamicko linkovanje. Evo ovde top page-a (http://www.oiv.org/u...cueil/index.php), pa odatle na Statistics, itd.

Izvadih grafove, evo prvo svetska proizvodnja


I po zemljama

Edited by Indy, 01 March 2005 - 09:09.

  • 0

#38 Jutro

Jutro
  • Members
  • 343 posts

Posted 01 March 2005 - 11:26

QUOTE(Teja @ 28 Feb 2005, 21:25)
QUOTE(Jutro @ 28 Feb 2005, 13:42)
. Pogledam marku: 'Aleksandrovacki rizling'... bedak, a toliko sam se potrudio da sve bude 'savrseno'... sta je tu je. Medjutim, pogledam boju vina ... tamno zuta, kao bistri sok od jabuke. Zainteresujem se ... proverim datum punjenja na etiketi : 25 godina staro. Otvorimo vino, a ono gusto kao konjak (rekli bi k'o ulje), miris fantastican ... ukus jos bolji. Da li zbog atmosfere ili objektivnog kvaliteta ... ja bolje vino u zivotu probao nisam. Svega dva meseca posle ove vecere nas dvoje smo se vencali, ali to je druga prica.

PS.  Hteo bih da priupitam poznavaoce tehnologije spravljanja ove cudesne tecnosti da li je istina da se efekat koji se dobija dugogodisnjim odstajanjem vina pod specijalnim uslovima, vestacki dobija i izlaganjem vina (kao i viskija) radioaktivnim zracenjima?

Mislim da si ipak pogresno procitao datum na flasi, tako da se radi o broju
2,5 a ne 25. Ili si pio nesto, pa u euforiji u kojoj si bio nisi ni primetio
da to nije vino.

Pozdrav
Teja

Draga Teja,

na flasi nije pisalo ni 2,5 ni 25, vec godina proizvodnje. Prostim oduzimanjem godine flasiranja od godine ispijanja dobio sam 25 godina. Naravno da je bilo vino ... veruj mi na rec, i to k'o melem, bingo. Moja zena moze da posvedoci.

Svrha prethodnog posta bila je u pitanju:


QUOTE
PS.  Hteo bih da priupitam poznavaoce tehnologije spravljanja ove cudesne tecnosti da li je istina da se efekat koji se dobija dugogodisnjim odstajanjem vina pod specijalnim uslovima, vestacki dobija i izlaganjem vina (kao i viskija) radioaktivnim zracenjima?


Pa, ako neko zna, neka se ne stidi....
  • 0

#39 srdjanf.

srdjanf.
  • Members
  • 5,016 posts

Posted 01 March 2005 - 12:03

istorija vina je istorija plamenih osecajnosti
vino je stanje duha
- ono se ne konzumira
njime se zivi

  • 0

#40 avramova

avramova
  • Members
  • 8,594 posts

Posted 01 March 2005 - 12:23

QUOTE(Jutro @ 1 Mar 2005, 11:26)
Pa, ako neko zna, neka se ne stidi....

Ja sam pravo da Ti kazem mislila da se zahebavas sa pitanjem o radioaktivnom
zracenju i skladistenju vina.

Otkud Ti samo ta ideja?

Pravo da Ti kazem nisam cula da belo vino moze da se pije nakon 25 godina.

Da li vino moze da se lageruje 2 ili 20 godina nema iskljucivo veze sa uslovima
skladistenja nego u prvoj liniji sa sa godinom u kojoj je bila berba.

Postoje vrhunske godine i bezvezne godine.

Kako zamisljas da jedan seljak u Alzasu ( za moje pojmove i ukus najbolja
bela viina- traminac, muskat,rizling) dodje u situaciju da svojih 5000 flasa
zraci radioaktivnim zracima.

Mislim, malo blesavo, ili?
  • 0

#41 Karlo79

Karlo79
  • Members
  • 83 posts

Posted 01 March 2005 - 12:43

La France et l'Italie : premiers producteurs mondiaux

La production mondiale de vin s'est élevée en 2003 à plus de 256 millions d'hectolitres.

La France, avec 47,5 millions d'hectolitres, est le premier producteur, suivi de l'Italie et de l'Espagne, ces 3 pays représentant près de 50 % de la production totale.

Au cours des dernières années, ce marché a été marqué par la forte expansion de nouveaux fournisseurs à l'échelle mondiale : les pays du " Nouveau Monde " (Etats Unis, Australie, Afrique du Sud notamment).

A titre d'exemple, l'Australie, entre 1993 et 2003, a vu sa production doubler (de 6 millions Hl à environ 12 millions Hl aujourd'hui).

Tous les pays producteurs cherchent maintenant à atteindre un niveau de qualité reconnu, notamment en limitant les rendements.



Evo jos nekih podataka o proizvodnji vina.

Nadam se da i oni koji ne znaju francuski mogu da razumeju ove cifre.
U principu se kaze da je francuska proizvodnja skoro prepolovljena u odnosu na prethodni period,ali da se sada,u celom svetu, insistira vise na kvalitetu nego na kvantitetu
  • 0

#42 Jutro

Jutro
  • Members
  • 343 posts

Posted 01 March 2005 - 12:46

QUOTE
Ja sam pravo da Ti kazem mislila da se zahebavas sa pitanjem o radioaktivnom
zracenju i skladistenju vina.

Otkud Ti samo ta ideja?


Nije ideja. Tako sam cuo, a ovde sam pitao da li je to istina. Odgovor je jasan - nije moguce.
Inace informacija je bila vezana za viski, a onda je receno da metoda moze da se koristi i za vina.
QUOTE
Pravo da Ti kazem nisam cula da belo vino moze da se pije nakon 25 godina.


Moze, i to sa posebnim uzivanjem. Ne znam da li je to praxa, ali ja sam ga pio.
  • 0

#43 Indy

Indy
  • Members
  • 21,392 posts

Posted 01 March 2005 - 15:02

QUOTE(Teja @ 1 Mar 2005, 07:57)
Kakvi su vinogradi u Australiji

Evo ovakvi


Uslikano u prolece 2000-te

Sve je mehanizovano, automatizovano, kompjuterizovano, satelitski navodjeno... i opet ostane puno da se radi (posebno za kvalitet).

Vlasnici su najvecim delom obicni farmeri, nema puno zamkova (samo poneki u turistickim podrucjima).

Vinarija ima od vrlo malih (jedan koga znam ima vrlo uspesnu vinariju u svojoj garazi, ne lazem) do pravih giganata (Southcorp je valjda najveci proizvodjac kvalitetnog vina na svetu).

Za ikonu-vino, pa tu nema dileme:


Grange Hermitage

Pojedine berbe (posebno 1951) prodavane su na aukcijama za preko US$20000 po flasi.

Nisam nikad probao, ali sam video kako se pravi... grozdje dolazi iz nekoliko juznoaustralijanskih vinograda sa sortom siraz i kaberne sovinjon. Vina se prave odvojeno (sa krajnjom paznjom). Kada su odlezala u svojim buradima, sledi (zaista) umetnicki proces 'blendinga', tj kupaze, pri cemu se pravi veci broj probnih kombinacija koje onda danima, od jutra do mraka, degustira veci broj vrlo sposobnih vinara, sve dok se ne usaglase koji 'blend' je pravi "Grejndz".
  • 0

#44 mile curcic

mile curcic
  • Members
  • 10,837 posts

Posted 01 March 2005 - 16:30

Да, управо те компјутеризације и сателизације ја се бојим. Из тога ништа добро не може да изађе.
И сам кажеш како су винарске земље са традицијом у кризи а у успону оне без традиције. Стекао сам дојам да ти то видиш као нешто позитивно?
Како варваризација било чега може бити позитивна?
Ако будем икад подизао виноград (а надам се да хоћу, научио сам од свог рођења да га имамо а ево, откад се иселих немам га) нећу дизати плантажу него на чокот. Сваки чокот на тркљу, па се лепо повеже ликом (зна ли још неко шта је лико?), заломи, и попрска плавим каменом (бордовском чорбом) па га милина гледати!
Жене у бразде посаде неко цвеће, обавезно негде једну, две виноградске брескве, и малу колебу, да се неки алат може оставити, или некад, по потреби, преспавати.
Е, то је виноград, и само из таквог винограда могуће је добити добро вино!
Веруј ми.
  • 0

#45 avramova

avramova
  • Members
  • 8,594 posts

Posted 01 March 2005 - 21:25

QUOTE(mile curcic @ 1 Mar 2005, 16:30)
Да, управо те компјутеризације и сателизације ја се бојим. Из тога ништа добро не може да изађе.
И сам кажеш како су винарске земље са традицијом у кризи а у успону оне без традиције. Стекао сам дојам да ти то видиш као нешто позитивно?
Како варваризација било чега може бити позитивна?
Ако будем икад подизао виноград (а надам се да хоћу, научио сам од свог рођења да га имамо а ево, откад се иселих немам га) нећу дизати плантажу него на чокот. Сваки чокот на тркљу, па се лепо повеже ликом (зна ли још неко шта је лико?), заломи, и попрска плавим каменом (бордовском чорбом) па га милина гледати!
Жене у бразде посаде неко цвеће, обавезно негде једну, две виноградске брескве, и малу колебу, да се неки алат може оставити, или некад, по потреби, преспавати.
Е, то је виноград, и само из таквог винограда могуће је добити добро вино!
Веруј ми.

Ja mislim da je to neminovno i da to polako pocinje svuda da se primenjuje.

Ne razumem zasto takav nacin obradjivanja vinograda ne bi davao dobro vino.

Ja na to takodje ne gledam jako pozitivno ali je u svakom slucaju neminovno,
Trziste Ti namece modernu proizvodnju. Koliko bi kostao litar vina ( a narocito
ko bi imao para da kupi to vino) ako bi se sve radilo rucno.Francuzi dovedu
Marokance (ranije su to bili Portugalci ali sada i njima trebaju Marokanci)
koji provedu nekoliko meseci i idu od vinograda do vinograda i obavljaju sve
potrebne radove, naravno pod nadzorom Francuza. I tako od prvog zalamanja
pa do berbe. Jedna flasa dobrog vina za siroku potrosnju ne sme da bude skuplja
od 6-7 Eura.

Mislim da se cene vina iz Australije krecu oko ove cene.
  • 0